iklan

JUSTISA, HEADLINE

Lian JSMP ba desizaun indultu hosi Prezidente Horta ba Emi ho Hanjam

Lian JSMP ba desizaun indultu hosi Prezidente Horta ba Emi ho Hanjam

Diretóra Ezekutiva JSMP, Ana Paula Marçal. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 15 dezembru 2023 (TATOLI) – Diretora  Ezekutiva Programa Monitorizasaun Sistema Judisiária (sigla ingles, JSMP) Ana Paula Marçal, hateten JSMP lamenta ho desizaun Xefe Estadu José Ramos Horta hodi fó konsesaun indultu no komutasaun pená ba kondenada Emilia Pires no Madalena Hanjam tanba desizaun ne’e la tuir regra prosesuál.

“Ami lamenta ho aktu ida-ne’e, tanba aktu ida la tuir regra indultu nian, tanba kondenadu sira ne’e la kumpre pena derepente hetan indultu, ne’e bazea ba saida, seraké nia kumpre ona prizaun”, Ana Paula hateten ba jornalista TATOLI iha nia kna’ar fatin Colmera, sesta ne’e.

Nia esplika, kuandu kondenadu ka kondenada ida atu hetan indultu ne’e tenke tuir regra prosesuál, tenke priénse kritéria sira durante iha prizaun, tenke iha komportamentu di’ak, nia tenke kumpre metade hosi pena ne’ebé kondenadu ne’e iha.

“Maibé desizaun Prezidente Repúblika nian ne’ebé fó indultu ba kondenada nain rua Emilia no Madalena ne’e la tuir prosesu legál ne’ebé mak iha. Ne’ebé ami haree ba ida-ne’e sente sokadu no triste tanba hatudu tán dala ida katak hafraku no hamate ita-nia setór justisa”, nia adianta.

Nia dehan, aktu Prezidente Repúblika nian ne’e, fó marjen la di’ak ba Justisa Timor-Leste, tanba ema ne’ebé nunka kumpre pena prizaun la’o livre hodi goza iha li’ur to’o ikus Prezidente Repúblika liuhosi nian desizaun hodi fó indultu absoluta ba nia, ne’e foin akontese iha timor.

“Normalmente kondenadu ida kuandu Tribunál hasai ona akordaun katak nia sala no tenke kumpre pena prizaun, maibé realidade kondenadu nain rua Emilia no Madalena sira goza sira-nia direitu iha li’ur no nein kumpre pena prizaun no Prezidente Repúblika indultu ne’e ita konsidera buat ne’ebé estra-ordinaria no ita imajina la hetan”, Ana Paula afirma.

“Ida ne’e mós fó imajen ladún di’ak ba ita nian setór justisa ba aban bain rua, tanba ema sira bo’ot iha poder kuandu komete krime korrupsaun ruma Tribunál kondena, tanba sira iha poder, entaun la kumpre pena no hetan indultu. Enkuantu ba ema ki’ik tenke kumpre pena prizaun ida ne’e ladún di’ak”, nia dehan.

Ana Paula hateten, Governu dasia ne’e iha kompromisu ida katak atu halo reforma justisa, maibé ho aktu Prezidente Repúblika ne’ebé fó indultu ba kondenadu ne’ebé nunka kumpre pena prizaun, ida-ne’e Governu atu halo reforma ida oinsá.

“Karik ho aktu sira hanesan agora ne’e, ita-nia esforsu sira atu halo reforma justisa ne’e la vale” nia haktuir.

“Sé ita sente Tribunál nia desizaun ne’e ladún di’ak, ita bele fó pedidu Tribunál hodi avalia desizaun ba Juiz ne’ebé ka’er hasai tiha nian, sé bele hasai nia, labele kestiona desizaun Tribunál nian tanba Tribunál nian desizaun aas liu orgaun hothotu nian”, nia hateten.

Diretora JSMP hateten, JSMP lamenta ba alterasaun lei indultu no komutasaun pena ne’ebé foun daudaun Parlamentu aprova ona.

Tuir Ana Paula, lei indultu foun ne’e fó biban ba Prezidente Repúblika impoen ba Governu atu fó indultu ba kondenadu sira ne’ebé komete krime korrupsaun, krime tráfiku droga no krime abuzu sexuál.

“Ami JSMP ne’ebé mak momentu ne’ebá hola parte iha diskusaun lei indultu ida foun ne’e husu ba Deputadu sira katak ami la aseita ho lei foun ida-ne’e, tanba Prezidente Repúblika bele impoen desizaun Tribunál nian”, nia hateten.

Nia realsa, lei indultu no komutasaun pena ne’e bele fó fatin ba Prezidente Repúblika hodi fó indultu ba krime ómedisiu, krime droga inklui violénsia seksuál.

Nia rekorda, iha lei indultu ida uluk ne’e di’ak ona tanba bele fó indultu ba krime sira ne’ebé nia gravidade ladún no krime bo’ot sira tenke tetu molok fó indultu enkauntu ba krime violasaun abuxu seksuál ne’e labele fó.

“Agora krime sira tuir lei indultu foun fó biban ba Prezidente Repúblika bele hasai, maibé tuir lolos labele”, Ana Paula konklui.

Maibé, iha loron 14 fulan-dezembru, Emília Pires no Madalena Hanjam, hetan ona perdaun hosi Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta.

Xefe Estadu fó indultu ba kondenada nain rua ne’e bazea ba artigu 85 kona-ba Prezidente Repúblika hodi fó konsesaun indultu no konotasaun pena ba sidadaun ida bainhira rona ka simu proposta hosi Governnu.

“Prezidente Repúblika ezerse nia kompeténsia ida-ne’e bazea Konstituisaun RDTL artigu 85 alinea i katak rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu no lei indultu númeru 20/2023 12 dezembru hodi fó konsesaun indultu no komutasaun pena ba eis-Ministra Finasas Emilia Pire no Eis Minitra Saúde Madala Hanjam iha tempu natál”, sita hosi Jornál Repúblika.

Rekorda fali katak Eis Ministra Finanasa Emilia Pires liuhosi sentensa Tribunál Judiál Primeira Instánsia Díli deside ho pena prizaun tinan hitu enkuantu eis-Ministra Saúde Madalena Hanjam Tribunál kondena ho sentesa pena prizaun tinan haat.

Eis Ministra Finanasa Emilia Pires no Manadalena Hanjam komete krime partisipa ekonómia no negosiu iha tinan 2015 bainhira hola kama eletríka ba Hospitál Nasionál Guidu Valadares.

Notísia relevante : http://PR Horta: ”Ha’u iha kompeténsia fó indultu Emília no Madalena

Jornalista: Natalino Costa

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!