iklan

HEADLINE, SAÚDE

Prevene kankru serviks, Tinan ne’e TL introdús ona vasina HPV

Prevene kankru serviks, Tinan ne’e TL introdús ona vasina HPV

Vise-ministru Saúde ba Operasionalizasaun Ospitál, Dr. Flávio Brandão Mendes de Araújo. Imajen Tatoli/Antonio Daciparu

DILI, 19 fevereiru 2024 (TATOLI)—Vise-ministru ba Operalizasaun Ospitál, Flávio Brandão Mendes de Araújo, informa katak Timor-Leste (TL) sei introdús vasina Human Papillomavirus (HPV) hodi prevene kankru serviks ba inan feton sira.

 

“Iha tinan ne’e ita tenke introdús ona vasina Human Papilomavirus iha ita-nia rain. No, ita tenke prepara rekursu umanu atu nune’e vasina ida ne’e bele susesu ho di’ak,” Flavio Brandão informa ba jornalista sira bainhira ramata enkontru ho Gavi regional Head-on South-East Asia Region, iha MS, Caicoli, ohin.

 

Serviks ne’e kanál ki’ikoan ida ne’ebé mak liga entre uterus ho órgaun jenitál feto nian. Ka, parte ida husi Sistema reprodutiva femenina.

 

Brandão informa tan, husi enkontru ida ohin, sei konklui iha Workshop nasionál ida hodi haree ba planu no atividade no fundu apoiu sira, nune’e bele realiza programa nasionál vasinasaun ida ne’e ba inan-feton sira.

“Ohin ami enkontru koordenasaun husi ekipa Gavi hodi ko’alia kona-ba oinsá mak Timor-Leste bele asesu ba imunizasaun HPV ida ne’e atu introdús iha ita-nia rain hodi prevene kankru serviks ba ita-nia inan feton sira,” nia esplika.

Governante ne’e hatutan, bainhira atu realiza programa sira ne’e sei haree ba rekursu sira nune’e bele halo kobertura ne’ebé mak di’ak ba to’o iha alvu ne’ebé mak MS defini.

“Ita atu realiza programa ida ne’e iha tempu-badak. Ita presiza prepara rekursu sira no oinsá mak halo kobertura ne’ebé mak di’ak ba tarjetu sira ne’ebé mak ita-nia  ekipa identifika,”nia hateten.

Entretantu, Papilomavirus mak virus ida-ne’ebé kauza husi seksuál hodi afeta ba kankru serviks, nune’e HPV bele ataka ema hanesan mane no feto.

Moras ne’e dala barak mosu husi joven ba joven adultu sira ne’ebé ativamente halo relasaun seksuál, hanesan mane sira ho idade tinan 20-24 no feto sira ho idade tinan 16-19.

Pelu menus 13 husi jenotipu HIV 100 mak kauza kankru serviks. Iha jenotipu rua ne’ebé iha risku aas liu, hanesan HPV 16 no HPV 18 ne’ebé kauza maizumenus pursentu 70 husi kankru serviks.

Tuir dadus husi Organizasaun Mundial Saúde (OMS), iha tinan 2002 iha kazu maizumenus rihun 500 no ema mate rihun 250 tanba kankru serviks ne’ebé kauza husi virus HPV. Maizumenus porsentu 80 hosi kazu sira-ne’e akontese iha nasaun dezenvolvidu sira.

Nune’e husi tipu jenotipu rua seluk, hanesan HPV 6 no HPV 11, bele kauza moras jenitál.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!