iklan

EKONOMIA, COVALIMA, HEADLINE

Timor GAP indemniza komunidade afetada ba Projetu Suai Supplay Base

Timor GAP indemniza komunidade afetada ba Projetu Suai Supplay Base

COVALIMA, 28  fevereiru 2024 (TATOLI) – Timor GAP – Gás & Petróleu, E.P., indemniza ona komunidade ne’ebé nia rai ektare 414 afeta ba futuru instalasaun planta baze lojístika husi projetu dezenvolvimentu Suai Supplay Base.

Indemnizasaun ne’e halo ba abitante sira iha aldeia Sanfuk no Fatuisin balun, iha suku Camnasa, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima, ne’ebé rai kada ektare selu rihun $30 ho medida 1m3 ho folin $3.

António Alves Fahik, funsionariu ne’ebé toma konta ba Área Ligasaun Komunidade Timor GAP iha Covalima. Imajen/Celestina Teles.

“Ami indemniza komunidade ne’ebé afetada ba projetu Suai Supplay Base iha parte ponte-kais ne’ebé pertense ba aldeia Sanfuk no Fatuisin balun ho rai hamutuk ektare 414”, António Alves Fahik, funsionariu ne’ebé toma konta ba Área Ligasaun Komunidade Timor GAP iha Covalima, hatete iha Holbelis, ohin.

Nia salienta katak Timor GAP halo ona pagamentu ba rai komunidade nian, maibé nia laiha dadus kona-ba totál orsamentu hira mak empreza estatál ne’e hasai, tanba finansa Timor GAP nasionál mak halo transferénsia verba ba abitante afetada nia konta bankária.

António Alves Fahik esplika katak, iha prosesu ne’e, Timor GAP halo identifikasaun hafoin bolu komunidade afetada bá asina kontratu no ida-idak loke konta bankária no bainhira Timor GAP nasionál tranfere ona osan, iha munisípiu telefone abitante sira. Pagamentu ne’e halo dezde 2023.

Aleinde ne’e, nia mós informa katak iha família afetada na’in-rua mak seidauk simu osan husi Timor GAP ho razaun katak hakarak nafatin sai na’in ba rai, nune’e ba kestaun ne’e ministériu mak sei rezolve.

Funsionáriu Timor Gap ne’e mós informa katak atu selu ai-horis komunidade nian ne’ebé efeta ba projetu ne’e haree ba nia medida tuir identifikasaun husi Floresta Covalima ho kedan nia tabela. Tuir medida, ai-hun ida selu $10, ai-teka hun boot $20, marungi hun ida ho nia folin $60.

Floresta Covalima halo ona identifikasaun ba ai-horis 1.653

Ba projetu dezenvolvimentu Suai Supplay Base ne’e, Floresta Covalima halo ona indentifikasaun ba ai-horis komunidade nian no daudaun rejista ona ai-hun hamutuk 1.653 ho nia kúbiku 353.313 ho tipu ai-teka, gemila no mahoni.

Identifikasaun ba ai-horis ne’ebé Floresta Covalima halo ne’e iha suku Camnasa, aldeia Sanfuk ho Fatuisin no ai sira ne’e Diresaun Nasionál Floresta mak sei loke konkursu públiku ba empreza sira ne’ebé hakarak atu sosa.

Xefe Departamentu Reflorestasaun Territóriál no Planta Industriál Covalima, Domingos Gusmão, hatete ai-horis ne’ebé Guarda Florestá identifika ne’e ai-teka iha hun 1.589 ho totál kúbiku 33.810,71, gemila 57 no nia kúbiku 13.340 no mahoni hitu ho nia kúbiku 1.865 husi totál uma-kain 56 nian.

Iha Sorin seluk, Diretór Terras no Propriedade, Saul Quintão Cardoso, konfirma ,Terras propriedade seidauk identifika komunidade nia abitasaun no rai ne’ebé afeta ba projetu Suai Supplay Bas.

“Bazeia ba enkontru iha loron 22 fevereiru, sei hein faze tuirmai mak foin belehatene oinsá planu atu kontinua ba prosesu dezenvolve Suai Supplay Base, tanba seidauk iha informasaun klara husi instituisaun ne’ebé mak responsabiliza atu identifika rai no uma komunidade afetada husi projetu refere”, realsa.

Rekorde katak, iha loron 02 fevereiru, Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál halo ona sensibilizasaun ba komunidade afetada ligada ba dezenvolvimentu projetu refere, tanba nia prosesu ne’e ekipa ko’alia ona ho empreza operadora sira no sei haree bairru foun atu realoka abitante sira.

Orsamentu Jerál Estadu ba Ministériu Petroleu hamutuk millaun $58, husi montante ne’e aloka ba saláriu no vensimentu millaun $5, bens no servisu millaun $26, tansferénsia públika millaun $26, enkuantu kapitál menór no transferénsia públika laiha.

Hosi montante verba ne’e aloka ba progama funsionamentu dezenvolvimentu instituisionál millaun $67, ba programa dezenvolvimentu kampu gás Greater Sunrise no asegura gazodutu mai Timor-Leste millaun $12 programa implementasaun projetu Tasi Mane iha kosta súl millaun $10,4 no programa esplora, investiga no dezenvolve rekursu petrolíferu, minerál no jeolójíku iha territóriu $630.359.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro, antes ne’e informa katak, tuir time line, dezenvolvimentu ba Greater Sunrise en termu konstrusaun iha 2027, entaun Timor-Leste nia Suai Supplay Base hotu iha fin 2026 ou mais tarde iha inísiu 2027.

Notísia relevante: PN aprova millaun $57-resin ba MPRM

Jornalista: Celestina Teles

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!