iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, DILI, HEADLINE, OÉ-CUSSE (RAEOA)

Alkatiri prontu hatán ba aviaun ZEEMS

Alkatiri prontu hatán ba aviaun ZEEMS

Xefe suku Costa, Fransisco Colo. Foto/Abílio Elo Nini

DILI, 22 abríl 2024 (TATOLI) – Antigu Prezidente Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) atuál Sekretáriu Jerál partidu Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN) Mari Alkatiri, dehan prontu atu hatán bainhira identifika ona katak Aviaun ZEEMS ‘’segunda mão’’.

“Ha’u hein de’it sira atu halo investigasaun, prontu ba hatan, prontu atu ba ne’ebé de’it”, Alkatiri hatete hodi responde ba pregunta ne’ebé Agência TATOLI husu iha Salaun Delta-Nova Dili, domingu ne’e.

Antes ne’e, Prezidente RAEOA atuál Rogerio Tiago Lobato deklara katak identifika ona aviaun ZEESM segunda mão Alkatiri hatete, “ha’u la hatan ba ema sira iha nivél kraik, ha’u hatan ba ema ne’ebé ho ha’u nia nivél.”

Rekorda fali katak iha semana hira ba kotuk, Prezidente RAEOA, Rogério Tiago Lobato, preokupa ho operasaun aviaun Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) hosi Kánada ho naran DHC-6 Twin Otter tanba despeza no reseita la balansu dezde 2015 to’o to’o 2024.

Rogério Lobato, informa durante ne’e, autoridade sesante sira kontrata pilotu ba aviaun ZEESM na’in-rua hosi Kánada, pilotu mane kada fulan simu rihun $29 inklui akomodasaun no despeza balun no pilota feto simu rihun $3.

“Agora ne’e ita la manán buat ida, bainhira ita semo loroloron, osan ne’ebé ita simu hosi billete aviaun rihun $6 fulan ida, maibé RAEOA tenke selu ba pilotu ne’e rihun $23, aumenta tán akomodasaun no despeza seluk tán rihun $29 kada fulan, ne’ebé sei ha’u hatama de’it rihun $6 kada fulan tanba saida maka selu pilotu ida kada fulan rihun $29, seidauk konta tán ho pilota feto ida kada fulan selu rihun $3”, deklarasaun Rogerio antes ne’e.

Autoridade sesante selebra ilegál, nune’e nia deside termina kontratu maske sei vale hela to’o 31 agostu 2024.

“Ha’u tenke hola desizaun ida atu suspende voo no suspende mós kontratu ida-ne’e ho pilotu sira, ha’u sei tau ekipa legál sira atu estuda tanba kontratu ne’e loloos to’o 31 agostu 2024, maibé ha’u labele fó osan RAEOA nian ba sira, kuandu haree katak buat ne’e laloos ona ilegál, tanba ne’e prejuizu boot ba Estadu”, nia afirma.

Nia hateten, tinan barak aviaun ZEESM halo operasaun iha rai laran de’it, Dili, Oé-Cusse no Suai ho pasajeiru 16 de’it, maibé Estadu lakon ona osan millaun $26 ba aviaun ne’e rasik, kompara ho nia reseita durante tinan 10, foin hatama de’it millaun $4 ba kofre Estadu.

“Ita iha defisit ida millaun $26, ne’e osan ne’ebé ita lakon, ne’e duni ha’u sente situasaun ne’e grave tebes, sei ha’u hatene katak, ne’e prejuizu boot ba RAEOA, no ha’u autoriza aviaun atu semo, ne’e labele akontese, ne’e duni aviaun ne’e tenke para tiha”, nia hateten.

Prezidente Autoridade RAEOA sei informa ba Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão kona-ba razaun hapara voo aviaun ZEESM nian, tanba RAEOA labele gasta osan arbiru.

“Tenke para tiha, sei ha’u kontinua ne’e ha’u konsidera hanesan krime dekomplisidade, no ha’u lakohi partisipa iha krime dekomplisidade”, nia tenik.

Prezidente Autoridade ne’e, esplika, hafoin Autoridade simu pose, dezde fevereiru to’o daudaun ne’e, simu ona pedidu balun hosi pilotu sira atu sosa pesas no batéria motorizada.

Maibé Autoridade haruka ekipa ida ba halo investigasaun, sira sosa pesas ne’e laiha kontrolu, foin daudaun pilotu sira dehan tán aviaun aat hela, sira halo proposta ida autoridade, presiza osan rihun U$100 atu sosa tán motór ida.

“Klaru ha’u sei lá fó osan rihun $100 hanesan ne’e, tanba ne’e la’ós osan ha’u-nian, maibé osan povu nian, ne’ebé povu nia osan, kuandu sai tenke ho prova loloos no justifikasaun klaru, ne’ebé ha’u sei bolu ha’u-nia ekipa jurídiku ida, atu denúnsia kontratu ne’e,” nia katak.

Tanba, nia Rogério Lobato konsidera ne’e la’os win win kooperasaun, katak sira manán ita mós manán, maibé durante ne’e sira maka manán de’it, tanba RAEOA kada fulan tenke selu rihun $29, osan sira-ne’e sei la sai tán hosi RAEOA.

“Ne’e duni aviaun tenke para no tenke haree kontratu, foin dadaun pilotu sira dehan, aviaun ne’e aat, derrepente dehan di’ak hela, hanesan semana kotuk tula Prezidente Repúblika ho Cardeal mai Oé-Cusse, ne’e di’ak, maibé hafoin ba fali Dili, sira dehan aviaun aat fali ona,” nia relembra.

Purtantu, Governu Timor-Leste, sosa aviaun ZEESM ne’e ho montante millaun $7,700, hosi nasaun Kanadá iha 2013 ho tipu De Havilland Canada DHC-6 Twin Otter, no hahú halo operasaun iha Timor-Leste iha tinan 2015, entre Dili Oé-Cusse no Suai.

Despeza ba aviaun ZEESM, tuir dokumentu ne’ebé Agência Tatoli, asesu hosi Gabinete Prezidente Autoridade RAEOA, gastu ne’ebé gasta hahú 2015 to’o 2024 maka hanesan tuir mai ne’e:

Operasaun iha 2016 gasta $1,638,930.00, ground handling (penanganan darat) gasta $96,000.00, fuel (bahan bakar) $190,000.00 no spare Parts (suku cadang) $173,000.00. gasta Tuir mai operasaun iha 2017 $1,638,930.00, ground handling $117,600.00, fuel $202,000.00 no spare Parts $160,000.75, gasta no mós operasaun iha 2018 $1,704,000.00, ground handling $114,000.00, fuel $203,000.58 no spare parts $200,545.00.

Operasaun iha 2019 gasta $1,875,455.00, ground handling $103,200.00, fuel $201,050.80 no spare parts $195,600.00, operation iha 2020 gasta $1,776,000.00, ground handling $108,000.00, fuel $203,904.08 no spare parts $245,500.50.

Operasaun iha 2021 gasta $1,776,000.00, ground handling $122,400.00, fuel $2,039,004.08 no spare parts $260,000.50, operasaun iha 2022 gasta $2,082,246.54, ground handling $164,770,43, fuel $286,446.89 no spare parts $275,650.00.

Nune’e mós operasaun iha 2023 gasta $2,337,879.35, ground handling $82,237.35, fuel $204,220.51 no spare parts $300,000.00 no operasaun iha 2024 gasta $996,000.00 no ground handling $7,508.25.

Nune’e mós operasaun iha 2023 gasta $2,337,879.35, ground handling $82,237.35, fuel $204,220.51 no spare parts $300,000.00 no operasaun iha 2024 gasta $996,000.00 no ground handling $7,508.25.

Ne’e duni totál ba operasaun $15,825.440.89, Ground handling $915,716.03, fuel $3,529,625.94, spare parts $1,536.646.75, operations and maintenance Cost (biaya operasi dan pemeliharaan) $21.807,430.61 no aircraft price (harga pesawat) $7,655,210.00, ne’ebé hamutuk $29,462.640.61, sita iha totál dokumentu me’e.

Laiha dokumentu orijinál fa’an no sosa

“Aviaun ne’e agora problema boot hanesan ho Ró Haksolok, ita lahatene katak, aviaun ne’e ita-nia duni ka lae, tanba dokumentu ida naran buy of sell to’o agora ita seidauk iha orijinál”, Rogério Tiago Lobato hateten.

Nia fó ezemplu, kuandu ba fatin ruma, atu hola karreta ida, ema fa’an karreta ne’e, nia tenke pasa ka fó invoice (bukti pembelian) ho nia dokumentu sira, hosi ne’ebé no kompañia ne’e naran saida.

“Tan ne’e, iha kazu aviaun nian ne’e, ita hatene katak, ita selu ona millaun U$7,700, atu hola aviaun ida, sira dehan aviaun ne’e foun, maibé aviaun ne’e la’ós foun, ita selu ho folin boot tebes, maibé to’o agora ita seidauk iha buy of sell ka karta ida dehan aviaun ne’e Timor-nian,” nia dehan.

Eis-Ministru Interiór ne’e, espera ba Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla portugés), bele identifika didi’ak, nune’e bele intende didi’ak aviaun ZEESM nia estatutu rasik.

“Ita tenke buka barak, to’o agora ita seidauk iha buy of sell maibé ha’u husu ba AACTL, tanba nia nu’udar membru (ICAO, atu haree aviaun ne’e, sé nian, sé tau iha RAEOA nia naran, tenke tau iha-ne’ebá, tanba ita selu tiha ona millaun $7,700 ba aviaun ne’e nia na’in,” nia katak.

“Sé tau iha ema seluk nia naran, ha’u hakarak hatene ema ne’e sé, ida-ne’e maka ha’u hakarak hatene, sé laiha RAEOA nia naran, tanba to’o daudaun ne’e seidauk iha dokumentu buy of sell, entaun tenke liuhosi ICAO atu identifika didi’ak aviaun ne’e, sé mak na’in loloos ba aviaun ne’e, RAEOA ka ema individuál ida,” Rogério Lobato hateten.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!