Grupu feto promove ai-han lokál iha Ermera hasoru difikuldade asesu merkadu

DILI, 23 maiu 2024 (TATOLI)—Komisaun D ne’ebé trata asuntu Ekonómia no Dezenvolvimentu iha Parlamentu Nasionál (PN), rekomenda ba Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) atu kontinua monitoriza no akompaña grupu sira-ne’ebé ho inisiativa rasik hanesan grupu feto promove ai-han lokál iha suku Riheu-postu administrativu Ermera.
“Komisaun D hala’o fiskalizasaun ka vizita ba iha grupu feto promove ai-han lokál iha suku Riheu, postu administrativu Ermera. Iha observasaun ne’e, komisaun nota katak grupu ne’e prodús ai-han lokál husi to’os hanesan fehuk, lakeru, talas, ai-farina, kumbili no hudi hodi halo paun, kripik no mós prodús trigu,” haktuir relatóriu fiskalizasaun komisaun nian ne’ebé Ajénsia TATOLI asesu, kinta ne’e,
Grupu ne’e mós hetan apoiu orsamentu no materiál produsaun husi diresaun nasionál indústria manufatureira husi MKI hanesan mákina no ekipamentu seluk ne’ebé mak bele apoiu sira hodi prodús ai-hán lokál, maibé difikuldade mak oinsá atu faʻan iha merkadu.
Aléinde apoiu mákina no ekipamentu sira, grupu ne’e mós hetan formasaun kona-ba oinsá mak transforma no diversifika produtu lokál ba variadade ai-hán.
Vizita grupu HAJAR
Atividade halo fiskalizasaun ne’e mós, Komisaun D hala’o mós vizita ba grupu Haburas Juventude Área Rurál (HAJAR) ne’ebé durante ne’e haki’ak karau-vaka iha suku Riheu, Ermera.
Xefe grupu hateten, grupu ne’e iha membru hamutuk na’in-12 no grupu ne’e iha tinan 2017 aprezenta proposta ba Ministériu Agrikultura no foin aprova iha tinan 2022 hodi fó karau lima, maibé karau hirak ne’e sei ho idade ki’ik no karau ida mate tiha hela de’it karau haat.
Se ba oin mak aprezenta proposta ruma ba ministériu husu atu sosa karau tenke ho idade boot no adekuadu ho iklima no labele sosa fali karau husi fatin seluk, la adekuadu ho iklima mak rezulta karau bele mate.
Liga ba grupu benefisíariu sira, tuir tékniku pekuária no veternáriu iha munisípiu Ermera, katak grupu benefisíariu ba karau mai husi suku sira hanesan Riheu, Talimoro, Humboc, postu administrativu Ermera, iha suku Sare, postu administrativu Hatolia A no suku Hatugau, postu administrativu Letefoho.
Tékniku ba asuntu pekuária no veternáriu husu atu aumenta pesoál ba área pekuária no veternáriu, tanba iha munisípiu Ermera iha de’it tékniku na’in-tolu no defísil atu atende hotu ba suku 52 iha munisípiu Ermera.
Vizita grupu empregu rurál
Aleinde ne’e, Deputadu Komisaun D hala’o vizita ba iha grupu empregu rurál iha suku Fatuquero hodi observa direta atividade ne’ebé durante ne’e grupu ne’e hala’o.
Durante vizita ne’e, xefe grupu hato’o ezisténsia grupu ne’e harii iha tinan 2018, kompostu husi membru na’in-lima (5) ho naran grupu Laurema no atividade husi grupu ne’e mak halo investimentu iha haki’ak no prodús manu broiler.
Inisíu hari’i durante tinan ida nia laran ne’e hetan akompañamentu husi empreza MAEKOM, depois ho hanoin ida hakarak dezenvolve rasik, entaun konstrui tiha fatin ida-neʻe no husi tinan 2019 mai toʻo agora la’o rasik.
Grupu ne’e iha tinan 2023 hetan apoiu orsamentu husi Sekretária Estadu Formasaun Profisionál Empregu (SEFOPE) ho montante $4,900.
Tuir observasaun husi Komisaun D iha terenu katak, grupu ne’e aleinde haki’ak manu broiler no haki’ak mós manu rade no mós manu Timor.
Liga ba merkadu, tuir xefe grupu katak iha ona ligasaun ho eskola sira hodi sai nu’udar fornesedór ba merenda eskolár no iha kliente balun hanesan F-FDTL, PNTL, komunidade husi suku Fatuquero no mós lori ba faan merkadu.
Fini ba manu broiler hatama ka importa husi Surabaya liuhusi empreza MAEKOM no lori tempu semana rua toʻo iha Timor, no durasaun tempu ba produsaun lori tempu loron 35 bele kolleta ona no liga ba risku mak hanesan temperatura no mós dook husi movimentu.
“Rekomenda SEFOPE kontinua monitoriza no akompaña nafatin ba grupu empregu rurál sira hanesan grupu haki’ak no prodús manu broiler iha suku Fatuquero, postu Railaco, tanba hetan ona apoiu fundu husi SEFOPE. Ho nune’e atividade ne’e bele iha sustentabilidade hodi ajuda dezenvolve setór ekonómia rai-laran,” relatóriu husi Komisaun D ne’e hateten.
Entertantu, relatóriu fiskalizasaun komisaun D nian ne’e hetan ona aprovasaun ho unanimidade husi Deputadu membru komisaun D a-favór hitu (7), kontra no abstensaun zero, no parte meza PN liuhusi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hato’o ona distribuisaun iha reuniaun plenária iha 21 maiu ne’e no haruka mós kópia ba Governu atu tau atensaun ba rekomendasaun husi komisaun D nian.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

