DILI, 06 jullu 2024 (TATOLI)—Asosiaun Manorin Na’in Timor-Leste (AMN-TL) husu ba Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu halo intevensaun imediata ba problema insolusivel iha setór edukasaun.
Notísia Relevante: ME prontu hatán iha Tribunál relasiona kona-ba preokupasaun antigu profesór kontratadu
“Husu ba líder boot Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Primeiru-Ministru atu halo intervensaun imediata ba problema insolusivel iha setór edukasaun ne’ebe daudaun ne’e grave no desorganizadu estruturál. Tanba, membru governu na’in rua ne’ebe PM fó fiar laiha ona seriedade no laiha kapasidade atu rezolve problema sira iha edukasaun ne’ebé daudaun ne’e afeta tebes ba funsionamentu ensinu aprendizajen iha eskola sira hotu iha teritoriu,” Sekretáriu Jerál AMN-TL, Arlindo Freitas, liuhusi konferénsia imprensa, iha Jardim 5 de Maio, sábadu ne’e.
Liuhusi meiu ida-ne’e, AMN-TL ejize ba PM atu orienta Ministra Edukasaun no Sekretáriu Estadu atu ezekuta emidiata rezolusaun nú. 15 de 2024 ne’ebé reprezentante povu iha uma fukun parlamentu nasional aprova ona iha loron 27 maiu 2024 ho votu unamidade 59 no públika ona iha jornál da republíka iha loron 29 maiu 2024.
“Rezolusaun ne’e mai husi konsensus bankada opozisaun no bankada formasaun Governu nian, ho ida-ne’e AMN-TL konsidera rezolusaun ne’e hanesan desizaun Estadu neʼebé sei mais forsa, dura no garantidu iha futuru duké dekretu-lei tanba desizaun ne’e kolejial no sei responsabiliza iha futuru. Tanba ne’e, AMN-TL ezije ba Ministra Edukasaun no Sekretáriu Estadu tenke respeitu rezolusaun ne’e, no ezekuta emidiatu hodi solusiona problema profesór kontratadu no reklamante, nune’e prosesu aprendizajen bele la’o normál fila-fali tuir ita hotu-nia espetativa,” nia dehan.
Tanba, nia dehan, iha situasaun atuál ne’ebé liga ba desizaun Ministra Edukasaun nian hodi hapara profesór kontratadu 2023 no hapara profesór reklamante sira sein fundamentu neʼebé justifika fortemente, AMN-TL konsidera desizaun ida-ne’e nu’udar forma desmantelamentu ba prinsipiu koezaun sosial ne’ebe’ nu’udar valór esensiál husi sentidu edukasaun ne’e.
Edukasaun TL moras todan
AMN-TL mós lamenta ba Ministra Edukasun no Sekretariu Estadu Governu da-sia nian neʼebé orienta diretór sesante hapara no la fó karga orariu ba profesór kontratadu no reklamante sira ne’ebé antes ne’e iha eskola sira, maibé husik diretór atuál sira ne’ebé sub-ordinadu ba Ministra Edukasaun no Sekretraiu Estadu nian simu fali profesór voluntáriu, reklamante no profesór kontratadu hodi priense eskola sira ne’ebé profesór laiha, hodi taka sira nia falta.
Pior liután, diretiva eskola sira foin mak hala’o sira nia knaar iha eskola maibé salariu tama uluk ona ba iha sira-nia konta bankaria. Situasaun ida-ne’ebé la devia akontese iha ME tanba edukasaun instituisaun Estadu nian neʼebé justu, transparánsi no akuntavel.
AMN-TL sujere ba lider Nasionál hotu-hotu, veteranu, sosiedade sivil, partidu politiku no líder relijioza sira atu iha konsensu nasionál ba reforma funsionamentu sistema edukativu iha TL ho urjente no lais, tanba setór edukasaun nu’udar bee-matan neʼebé sulin loron no kalan, ne’ebé bele fó moris ba povu no nasaun nia sustentablidade agora no ba futuru.
“Tanba setór eduksaun iha Timor-Leste agora daudauk moras todan liu ona no presiza ema hotu nia tulun. Se lae, faktu hatudu daudaun, eskola barak iha territóriu estudante husi povu ki’ak nia oan sira, loron ba loron abandonadu tanba laiha profesór atu hanorin. Ida-ne’e akontese tanba, efeitu husi Ministra Edukasaun nia desizaun injustu hodi hapara profesór kontratadu no reklamante sira-ne’ebé seidauk iha solusaun to ohin loron,” nia hateten.
Aleinde situasaun atuál kona-ba funsionamentu ensinu aprendizajen ne’ebe’ la efisiensia no la efikas, profesór permanente ne’ebé hanorin liu ona dekade rua mós preokupa ba sira-nia moris iha sosiedade tanba profesór barak hanorin iha tinan 24 nia laran, maibé laiha mudansa ba sira nia progresaun no eskalaun, liuliu profesór sira-ne’ebé iha ona ultimu eskalaun desde 2015, liu ona tinan ualu (8) nia laran maibé progresaun no eskalaun kontinua laiha mudansa.
AMN-TL sujere ba Ministra Edukasaun no Sekretariu Estadu di’ak-liu koopera ho Parlamentu Nasional hodi ezekuta rezolusaun n° 15/2024, nune’e mós sujere ba Ministra Edukasaun no Sekretariu Estadu, diak-liu halakon espiritu de arogansia maibé promove espiritu de diálogu nu’udar kultura Timor nian hodi rezolve kualker tipu problema ne’ebé mosu.
Tuir AMNTL nia pontu de vista katak, problema atual profesór kontratadu no reklamante nu’udár problema kiik no solusaun simples, maibé ho ema ida-nia arogansia problema kiik fila sai boot no solusaun simples fila sai kompleksu.
Husu ba ME atu kumpre lei vijente no respeitu prinsípiu legalidade sira hodi garante boa-governasaun no mós tenke asegura direitu no interrese lejitimu sidadaun nian.
AMN-TL husu ba ME atu rezolve kestaun profesór kontratadu no reklamante sira ho sériu no lalais, nune’e labele prejudika alunu sira iha prosesu aprendizajen no liuliu ezame pasajen no ezame nasionál ne’ebé hela deit ona fulan tolu (3).
AMN-TL ezije ME no Sekretariu Estadu atu implementa no realiza pagamentu retroativu ba mudansa progresaun no eskalaun ba profesór permanente ne’ebé konsela durante tinan ualu (8) nia laran, previstu iha DL n° 31/2023, 31 Maiu, kona-ba primeira alterasaun dekretu-lei nº 23/2010, 9 dezembru, estatutu da carreira dos educadores de infancia e dos professores do ensino basico e secundario, husi kategoria profesionál grau B ba kategoria profesionál grau A, iha tabela salariál anexu I husi dekretu-lei refere.
Tanba, direitu ida-ne’e pakote ho pagamentu ba transporte neʼebé ME realiza ona iha fulan dezembru, enkuantu pagamentu ba progresaun no eskalaun ME sei suspende sem justifikasaun ba profesór nu’udar benefisiáriu.
Ezije ba Ministra Edukasaun no Sekretariu Estadu atu implementa no realiza pagamentu retroativu ba suplementu ba kargu diretiva eskolár, previstu iha DL nº 32 no 33/2023, de Maio, kona-ba primeiru rejime juridiku do sistema nasional do Ensinu Básico no Ensinu Secundáriu, kona-ba remunerasaun kargu no chefias em komisaun de servisu.
Tanba, direitu ida-ne’e pakote ho pagamentu ba transporte ne’ebé Ministra Edukasaun realiza ona iha fulan-dezembru, enkuantu pagamentu ba remunerasaun kargu no xefia Ministra Edukasaun sei suspende sem justifikasaun ba benefisiáriu sira.
Karik sujestaun no ezijénsia hirak ne’e mak la hetan resposta ruma iha loron haat (4) nia laran, konta husi data konferénsia imprensa ida-ne’e mak profesór permanente, kontratadu no reklamante husi munisípiu hotu-hotu sei hakat ba ME hodi husu sira-nia direitu tuir dekretu-lei ne’ebé promulgadu no publikadu ona iha jornál da republika no entrada em vigor iha loron 01 juñu 2023.
Notísia Relevante: Rezolusaun PN ba antigu profesór hein orientasaun hosi PM
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




