Top

SEI Viqueque rejista grupu vulneravél 16 asesu fundu rotativa

SEI Viqueque rejista grupu vulneravel 16 asesu fundu rotativa. Imaje Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

VIQUEQUE, 17 jullu 2024 (TATOLI)- Pontu fokál husi Sekretáriu Estadu ba Igualidade (SEI)  iha  munisípiu Viqueque, Salvador Ximenes, informa, rejista ona grupu vulneravél hamutuk 16 atu asesu ba fundu rotativa.

Objetivu husi implementasaun fundu rotativa ida-ne’e mai husi fundu transferénsia públika (TP) atu  ajuda  grupu vulneravél sira hodi loke atividade negósiu sira, hadi’a ekonómia familiár uma no redús violénsia domestika  bazeia ba jeneru.

“Programa fundu rotativa ne’e ho montante $2,000 liuhusi transferénsia públika ne’ebé SEI implementa iha tinan 2020 no kada tinan-tinan sei fó oportunidade ba grupu sira atu asesu liuhusi aprezenta planu no proposta. Fundu referidu ita-nia grupu hamutuk 16 no ami-nia observasaun ba grupu sira-ne’e implementa atividade la’o di’ak”,  Salvador Ximenes, hateten ba jornalista sira, iha ninia kna’ar fatin, administrasaun Viqueque, ohin.

Fundu rotativa apoia ba grupu sira bazeia ba planu bainhira hetan aprovasaun kada grupu ida hetan fundu montante $2,000 hodi apoia ba grupu sira uza implementa atividade negosiu, durasaun  durante tinan rua, grupu sira  entrega fila  osan inan hodi distribui fila fali ba grupu seluk.

Tuir dadús grupu benifisiáriu sira husi munisípiu Viqueque asesu ba fundu rotativa iha tinan 2020 grupu rua, tinan 2021 grupu lima no tinan 2022 grupu  hitu no tinan 2023 grupu rua.

“Durante ne’e, ami akompaña grupu benifisiáriu Viqueque nian uza fundu ne’e grupu balun loke kioske, homan, atividade agrikultura, soru tais. Fundu ida-ne’e osan funan ne’ebé grupu sira hetan sira uza ba  sustenta  nesesidade uma laran no balu uza ba selu sira-nia oan sira ba eskola no seluk”. Nia relata.

Nune’e nia husu, grupu vuneravél sira agora dadauk SEI hahú loke fila fali fundu rotativa grupu sira-ne’ebé interse bele submeta planu negosiu no proposta ba SEI hodi asesu ba fundu referidu.

SEI hanesan Instituisaun Governu ho ninia papél atu garante empoderramentu ekonómiku no fó oportunidade ba feto sira liuliu ema ho kondisaun defisiénsia, maluk sira husi komunidade LGBTI no grupu vulneravél sira seluk atu partisipa iha atividade produtiva oin-oin no hasa‘e sira-nia fi’ar-an hodi kontribui ba kria empregu no hamosu rendimentu ba an rasik inklui hakotu violénsia doméstika no diskriminasaun bazeia ba jéneru.

“Ho ida-ne’e, ami  hahú loke fila-fali oportunidade iha tinan 2024 ba grupu no komponente sira, atu hato’o proposta hodi asesu ba fundu hodi fasilita ba atividade produtiva no ekonomia atubele hadi’ak situasaun ekonómika”, nia sujere.

Kritériu ba grupu sira atu prienxe mak grupu husi área rurál ho ninia membru minimu nain-haat no másimu nai-neen, proposta esplika grupu nia planu negosiu,  númeru benefsiariu, esperiensia atividade pasadu,  mapa sede  fatin ba atividade produtivu grupu nian no estrutura grupu.

“Kona-ba fundu ida-ne’e ami loke hahú horisehik hodi simu pedidu ka proposta husi grupu no sei taka loron 12 Agostu. Infomasaun detallu ami  taka hotu ona edifísiu postu administrativu  lima ba  grupu sira-ne’ebé interese  bele ba asesu”, nia afirma. 

Jornalista   : Vitorino Lopes da Costa

Editór         : Florencio Miranda Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!