AMRT no na’in ba abrigu halo diálogu hodi solusiona estatutu fatin istóriku

DILI, 19 jullu 2024 (TATOLI)—Arkivu Muzeu Rezisténsia Timorense, Institutu Públiku (AMRT, I.P), hamutuk ho na’in ba abrigu (veteranu no veterana), sesta ne’e, halo diálogu hodi solusiona estatutu fatin istóriku identifikadu no fatin balun ne’ebé seidauk halo levantamentu iha territóriu.
“Totál abrigu iha Timor-Leste ne’ebé identifika ona hamutuk 14. Abrigu hirak ne’e seidauk iha estatutu ne’ebé klaru, maibé loos ne’e de’it ita iha ona faze manutensaun to’o agora, ita seidauk rekolla abrigu hotu-hotu, tanba ne’e ohin ita hamutuk ho na’in abrigu ne’e hodi halo diálogu hodi buka solusaun ba nune’e bele solusiona,” Diretór AMRT, I.P, Jorge Alves ‘We Moris’, informa hafoin atividade diálogu iha salaun AMRT, Colmera.
Nia konsidera, diálogu ne’e importante tanba ligadu ho dokumentasaun no abrigu ne’ebé tinan 24 nia laran sai fatin ba auto-determinasaun nasaun nian.
“Tanba ne’e presiza duni no tempu ona atu prezerva fatin istóriku sira. Ita halo diálogu ho na’in ba abrigu ka fatin istóriku tanba AMRT, IP, besik tinan 20 ona maibé ita seidauk iha estatutu ida klaru, liu-liu kona-ba rai ka abrigu. Entaun, ohin halo diálogu atubele fó solusaun no sé mak atu kontrola loos Governu ka privadu. Tanba AMRT halo ona investimentu ba reabilitasaun abrigu lubuk ida maibé to’o agora seidauk laiha estatutu ida-ne’ebé klaru,” nia akresenta.
Notísia relevante : AMRT rekolla dokumentu rezisténsia iha Oé-Cusse hodi konserva ba futuru jerasaun
Munisípiu Ermera iha fatin lima, Bobonaro ida, Aileu ida, Manufahi ida, Baucau tolu no Lautém ida no seluk tan ne’ebé seidauk halo identifikasaun. Buka hela levantamentu ba abrigu no dokumentu ba luta libertasaun tinan 24 ne’e.
“Espera iha ha’u-nia mandatu ita bele konklui iha nível territóriu ho 80%,” nia espera.
Iha fatin hanesan, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, informa, diálogu ohin ne’e hanesan kontinuasaun serbisu tékniku ne’ebé halo desde AMRT eziste iha tinan 2005 no tinan 19 liubá.
“Ami haree ba ein termu levantamentu prezervasaun fatin istóriku rezisténsia nian to’o iha nível ida-ne’ebé. Maibé ein termu dezenvolvimentu institusionál AMRT eziste tinan 19, no ein termu mandatu Estadu nian atu halo medida sira ba prezervasaun ba sítiu istóriku nian ne’e seidauk to’o nível ida satisfeitu. Tanba ne’e mandatu IX Governu hahú ho levatamentu fatin istóriku sira-ne’e,” Jorge Alves, dehan.
Nune’e, tempu ona atu halo manutensaun ba fatin istóriku sira maibé presiza kria estatutu ida atu nune’e bele regula abrigu sira.
“Ita tenke tama ona ba faze manutensaun ba sítiu istóriku sira ein termu dokumentasaun, dijitalizasaun para ita hatama ba sistama ida modernu nian tanba abrigu substranu ne’ebé iha família privadu nia rain, balun iha uma-lisan nia-laran. Levatamentu iha hela, rekoñesimentu iha hela, oinsá atu jestaun ba prezervasaun,” nia tenik.
Tanba ne’e, AMRT konvida rai-na’in ka substranu sira hodi mai partisipa dialógu ne’e hodi Governu bele solusiona.
“Ami orienta ona AMRT tenke lalais rezolve estatutu ne’e nune’e iha lei para regula estatutu rai ho família rai na’in, nune’e tama faze partisipasaun Estadu ba fatin abrigu istóriku sira entre família, na’in no uma na’in. Tanba liuhusi levantamentu ne’e hodi hatudu ema vizitante katak abrigu iha Timor-Leste iha fatin hanesan ne’e. Bainhira ema mai haree espozisaun no hatudu ba ne’ebá katak fatin istóriku ne’e iha Baucau ka iha Same nian. Se ida-ne’e mak sira bá haree entaun bá haree saida iha ne’ebá,” nia katak.
Nune’e, turista sira ba vizita fatin istóriku luta tinan 24, jestu partisipasaun públiku, família no organizasaun rezisténsia ne’ebé kontribui ba prosesu ida auto-determinasaun.
“Tanba ne’e ha’u-nia mensajen ba partispante tomak no komunidade internasionál durante tinan 24 akompaña ne’e rezisténsia no komandu luta , estratejia sira ba ho dokumentu ne’ebé iha atu fornese mai iha AMRT hodi prezerva,” nia hateten.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina

