Orsamentu MESSK millaun $6,957 aprovadu, PN husu haforsa ensinu superiór

DILI, 15 novembru 2024 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 hamutuk $6,957,923 ba Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK) iha faze espesialidade ho votu afavór 43, kontra 0 no abstensaun 19.
Notísia Relevante: MESSK planeia loke kursu doutoramentu iha Timor-Leste
“Ne’ebé orsamentu MESSK pasa,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, fó sai iha debate proposta OJE 2025 faze espesialidade, sesta ne’e.
Proposta OJE 2025 ba MESSK $6,957,923 hodi aloka ba saláriu no vensimentu $2,756,849, bens no serbisu $1,201,074 no transferénsia públika millaun $3.
Orsamentu ne’e hodi finansia programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa tolu no atividade 13.
Programa ensinu superiór ho sub-programa sistema koordenasaun no garantia kualidade ensinu superiór ho atividade 10.
Haforsa ensinu superiór iha Timor-Leste
Durante diskusaun proposta OJE 2025 ba MESSK, Deputadu FRETILIN, Joaquim dos Santos, husu Governu fó importánsia hodi fortalese apoiu liuliu iha fakuldade direitu iha UNTL, tanba tinan ne’e Governu fó prioridade liu haruka kandidatu na’in-50 ba hala’o estudu iha área direitu iha Portugál hodi prepara rekursu umanu atu sai juis, prokurador no defensór.
Deputadu FRETILIN, Antoninho Bianco, husu atu universidade hotu uza língua portugés iha prosesu ensinu tanba ne’e iha konstituisaun rasik prevee nu’udar lian ofisiál.
Deputadu PD, Antonio da Conceição “Kalohan”, dehan ministériu hola ninia responsabilidade duni atu dezeña polítika ba ensinu superior, nune’e polítika ne’e hahú ona hanesan ho lei ensinu superiór ne’ebé PN ne’e aprova ona, kona-ba haforsa kapasidade enisnu superiór privadu durante ne’e hala’o hela inklui UNTL hanesan insituisaun autónomu.
Hanoin universidade dalaruma difikuldade kapasidade dosente uza lingua portugés, hanesan tinan 22 rezultadu bele aproveita ne’ebé entermu lingua buat bele tau la’ós obrigatoriamente maibé dixiplina obrigatóriu.
Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, husu mós atu kontrola hodi regula didi’ak universidade sira-ne’ebé loké tan kursu doutoramentu.
Ministru MESSK, José Honório da Costa Perreira, klarifika estudante 50 ne’ebé haruka ba Portugál, ida-ne’e buat seluk iha justisa nian ne’ebé teste sira ho rigór tebes, no seluk mak ba timoroan sira-ne’ebé iha duni koñesimentu lian portugés.
Hanoin ministériu kontinua tau atensaun apoiu UNTL inklui universidade privadu sira, nune’e nia-parte hanesan ministru hafoin asume kna’ar la’o ona vizita universidade hotu iha Timor-Leste hamutuk 19.
Nune’e, nia dehan, durante ne’e ministériu liuhusi orsamentu transferénsia públika apoiu universidade sira-ne’e no tinan oin kontinua hodi hasa’e kualidade.
“Governu fó transferensia públika hodi hasa’e kualidade,” nia dehan.
Kualidade hasai gradualmente ne’e hasa’e, tanba iha estudante 78% hala’o hela sira-nia estudu hela iha universidade privadu, nune’e vizita ne’e ba vizita husu atu hatun uitoan, nune’e hanesan ema hotu hatenen Governu fó subsídiu ba universidade privadu sira, nune’e timoroan sira bele asesu.
Nia mós informa, nia-parte taka tiha kursu doutoramentu rua mak ida iha Universidade da Páz (UNPAZ) no ida iha DIT tanba la prienxe kriteira.
Iha parte seluk, Governante ne’e hateten kona-ba lian portugés ita dalaruma hateten lian porugés hanoin ne’e Timor-Leste nian tanba iha konstituisaun prevee, ohin Ministeiru akompaña universidade hanorin no formasaun língua ba dosente sira.
Tanba, tuir peskiza iha Timor-Leste 25% timoroan ko’alia portugés di’ak, nune’e esforsu kontinua ema hakaas aan no tun ba universidade ko’alia no sira hanorin portugés mós.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

