NATARBORA, 11 janeiru 2025 (TATOLI) – Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hala´o lansamentu ba projetu sísmiku ba levantamentu dadus riku-soin iha rai-okos liu-liu mina iha Kosta sul, nune´e ba futuru bele halo esplorasaun, iha salaun igreja Natarbora, Munisípiu Manatuto, sábadu ne’e.
Primeiru-Ministru, iha nia intervensaun, husu entidade sira hotu liu-liu iha Kosta Sul hanesan Munisípiu Manatuto, Manufahi no Viqueque, atu koopera no serbisu hamutuk hodi hala´o projetu ne’e nune’e bele identifika riku-soin sira husi rai-okos no ba futuru bele halo esplorasaun hodi hadi´a populasaun nia moris.
Xefe ezekutivu ne´e afirma, ho esforsu no serbisu ne’ebé kompaña halo sei identifika riku-soin iha fatin hirak ne’ebé defini iha no sira ne’ebé mak la iha nune’e ba futuru hodi halo perfurasaun.
“Ita atu hatene loloos sistema foun, siénsia no teknolojia foun husi tékniku hirak ne’ebé sei hala´o levantamentu dadus ita bele hatene ona iha ne’ebé mak riku-soin iha rai-okos iha, iha ne’ebe mak la iha. Tanba ne’e, ho makina ne’ebé iha iha, fiar sei buka identifika iha laran ka rai-okos nian ne’e iha saida barak ka uituan nune’e liuhusi prosesu ne’e sei identifika dadus sira iha rai-okos,” xefe governu hateten iha ámbitu seremónia lansamentu Projetu Kafe-2D seismic Acquisition, iha sábadu ne´e.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatutan, durante ne’e iha mós mina-rai Pualaka, iha Postu administrativu Laclubar, sei hala´o mós levantamentu hodi foti dadus nune’e identifika loloos iha rai-okos alende ne’e iha mós fatin sira seluk.
“Ohin tékniku hateten ona sei levantamentu no foti dadus to´o iha minarai Pualaka ne’ebé baibain imi kuru hela hodi utiliza no fa´an iha estrada sira Laclubar no Barique nian ne’e. Ida-ne’e riku-soin ida-ne’ebé ita-nia tékniku sira sei foti dadus, la´ós de´it ida-ne’e iha mos buat sira seluk ne’ebé iha hela ita-nia rai-okos ne´ebá hodi ita aproveita,” Xanana dehan.
Tanba ne´e, líder ezekutivu ne´e husu ba entidade tomak ne’ebé tékniku sei liu no koloka ekipamentu sira atu koopera no serbisu hamutuk nune’e fó susesu ba projetu ida-ne’e hodi hala´o dezenvolvimentu ba Timor-Leste iha futuru.
Iha biban ne’e, Ministru petróleu no rekursu minerál, Francisco Monteiro afirma katak projetu sísmiku uza ekipamentu hodi indentifika riku-soin iha rai-okos hanesan projetu ida-ne’ebé dahuluk realiza iha Timor-Leste no halo husi Timoroan rasik.
“Pela primeiravez iha era independénsia ita halo ho tipu sísmiku hodi halo levantamentu ba riku-soin iha rai-okos. Ida-ne’e orgullu nasionál ba ita tanba ita-nia Timoroan sira maka halo liuhusi ita-nia empreza nasionál (TIMOR GAPP maske iha tempu okupasaun halo maibé iha fatin uituan de´it. Ida-ne’e primeira vez ita halo no kobre área luan,” Eis-Prezidente TIMOR GAP ne´e hateten.
Governante ne’e reitera, Natarbora sai hanesan sentru ba konsentrasaun hodi kontinua hala´o projetu sira ba identifikasaun riku-soin sira nune’e ba futuru esplora hodi fó benefísiu ba povu no nasaun.
ANP no TIMOR GAP kolabora iha implementasaun Projetu Sísmiku iha Kosta Sul
Entertantu, Autoridade nasionál petróleu (ANP) no TIMOR GAP E.P kontinua koopera no serbisu hamutuk hahú husi inísiu kedas ba realizasaun projetu sísmiku ne’ebé sei hala´o levantamentu dadus ba riku-soin sira iha rai-okos iha kosta sul hodi identifika, halo analiza intrepretasaun no mós akumulasaun.
Prezidente ANP, Gualdinho da Silva, hateten, ANP hanesan autoridade reguladora no TIMOR GAP hanesan operadór hodi dezeña liña sira ba levantamentu sísmiku no ikus hetan hotu aprovasaun husi ANP nune’e TIMOR GAP bele halo no ezekuta projetu sira.
“Molok realiza levantamentu dadus ida-ne’e, ANP halo avaliazaun ba dokumentu balun primeiru hahú kedas ho dezeña levantamentu ka peskiza sísmiku ne’e rasik, iha diskusaun lubun entre ANP no TIMOR GAP hodi dezeña liña sira ne’ebé atu hala´o levantamentu nune’e dada liña tuir kondisaun no situasaun jeolójika iha área kontratu ida-ne’e nian, husi ne’e ho informasaun hotu ita halibur TIMOR GAP aprezenta ANP iha diskusaun ho TIMOR GAP to´o ikus korkorda no hetan aprovasaun,” nia haktuir.
Líder másimu ANP ne´e hatutan, iha levantamentu ne’e ANP mós fó aprovasaun ba dokumentu seluk hanesan simplify enviroment impact statetment ka deklarasaun ba impaktu ambientál simplifikadu ne’ebé kategoria ba atividade sísmiku ne’e bainhira kompara ho atividade perfurasaun ki´ik liu iha kategoria própriu ne’ebé klasifika no dezigna ba projetu sísmiku.
Alende ne´e, ANP mós fó aprovasaun ba dokumentu rua maka hanesan safety management plan ka jestaun servisu seguransa ninian no mós dokumentu emergency responds plan ka planu ba responde situasaun emerjénsia.
Iha oportunidade hanesan, Prezidente TIMOR GAP, Rui Maria Alves Soares hateten katak TIMOR GAP liuhusi subsidiáriu hanaran TIMOR GAP Pualaka block mak hanesan empreza ba ezekuta servisu sísmiku liuhusi kontratu ho empreza internasionál BJP husi Xina hanesan empreza boot liu iha mundu hala´o serbisu sísmiku ne’e.
“Prosesu ne’e la´o, TIMOR GAP liu husi TIMOR GAP subsidiariu Timor Gap Pualaca Block mak empreza atu ezekuta projetu ida-ne’e no depois kontrata ona kompaña internasionál BJP Xina nian no kompaña boot no esperiénsia liu iha servisu levantamentu sísmiku nian, ne’ebé empreza ne’e monta ona nia ekipamentu no ema mós kontrata ona mai iha ne’e no akampamentu ka Base Camp iha ona ne’e no sira prontu ona no kontrata tan Timoroan sira hodi hala´o serbisu ne’e,” Prezidente TIMOR GAP ba media sira.
Ezekutivu TIMOR GAP ne’e informa, hafoin levantamentu dadus ramata, sei prosesa dadus, interpreta no hafoin bele kontinua ba perfurasaun.
“Prosesu ne’e hanesan ne’e, depois levantamentu dadus sísmiku ne’e sei halao prosesa dadus sira ne’e no kontinua ho interpretasaun, ita-nia ekipa tékniku koloka basia boot rua iha kraik, basia ne’e sai hanesan fontes ba rekursu mina nian ne’ebé mina ne’e halai ba akumula iha estrutura ida-ne’ebé, ida-ne’e mak sísmiku ne’e leno ba hodi haree depois halo interpretasaun hotu ona defini katak estrutura ida-ne’ebé mak ita kategoriza katak ida-ne’ebé mak ho valór ne’ebé di´ak liu ho risku perfurasaun hodi hetan akumulasaun ne’e menus liu depois nia kuantidade mós boot liu hodi defini ida-ne’ebé mak primeru, segundu no terseiru hafoin halo desizaun hodi avansa ba perfurasaun ho posu hira,” nia esplika.
Iha fatin hanesan, Diretór empreza internasionál BJP Xina Jang informa, empreza referida hanesan mós empreza boot ida iha mundu no sira iha esperiénsia ba serbisu sísmiku ba levantamentu dadus riku-soin iha rai-okos nian.
“BJP ne’e kompaña nasionál ida iha Xina iha petróleu nian estabelese projetu iha 2003. Ami iha esperiénsia serbisu sísmiku tan ne’e iha serbisu ne’ebé mak ami sei halo iha ne’e ho ekipamentu ne’ebé ami iha, ami sei hala´o serbisu liuhusi hatuun bikan ka basia boot ba rai-okos hodi fó signal mai rai leten hodi rekolla dadus kona-ba saida maka iha rai-okos,” dirijente empreza ne´e dehan.
Entertantu, Projetu 2D Seismic Acquisition, hanaran “Café” hanesan programa ida husi programa sira seluk iha kontratu fahe produsaun (PSC), PSC-TL-OT-21-17 nia laran. PSC-TL-OT-21-17 atribui ba TIMOR GAP Paulaca Block Unipessoal, Lda. (TGPB), subsidiáriu hosi TIMOR GAP, E.P., empreza mina-rai nasionál, nu’udar operadór úniku. Kontratu ne’e asina iha loron 7 fulan-dezembru tinan-2021.
Rekizitu esplorasaun iha períodu inisiál levantamentu FTG, Estudu Imajen Jeokímika Amplifikadu, no levantamentu sísmiku 2D. Levantamentu FTG ho totál 3149 Lkms ho espasu liña 500m kompleta ona iha 13 setembru 2022. Atu kumpre kompromisu sira ne’ebé asina hosi PSC, TGPB kompromete atu hala’o Café 2D Seismic Acquisition ho totál liña 266 LKM iha área kontratu nian. Levantamentu sísmiku ne’e importante hodi halo estimasaun ba totál volume hidrokarbonetu (PIIIP) ho integra dadus sísmiku, jeolojia no jeofíziku hodi identifika akumulasaun idrokarbonetu no determina lokalizasaun futuru postu esplorasaun.
Jornalista: Anito Soares
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo