iklan

POLÍTIKA

Estadu TL hato’o solidariedade ba povu Mosambike

Estadu TL hato’o solidariedade ba povu Mosambike

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão dada-lia ho jornalista sira hafoin enkontru semanál iha resintu Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, kinta (05/09). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 14 janeiru 2025 (TATOLI)—Estadu Timor-Leste liuhosi Prezidente  Repúblika, José Ramos Horta, no Gabinete Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o solidariedade no preokupasaun kle’an ba povu ne’ebé hasoru situasaun krize iha Mosambike.


“Iha enkontru dahuluk tinan 2025, Konsellu Aas Defeza no Seguransa ne’ebé konvoka hosi Prezidente Repúblika, ne’ebé partisipa hosi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, no membru sira seluk hato’o solidariedade no preokupasaun ba krítiku situasaun ne’ebé maka ema Mosambike sira hasoru,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu hosi Palásiu Prezidensiál, ohin.

Durante ne’e, Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru kontinua akompaña situasaun krize polítika iha Mosambike.

Entretantu, Prezidente Repúblika José Ramos Horta mós aseita konvite hodi partisipa iha serimónia tomada de posse ba Prezidente Mosambike ne’ebé sei realiza iha 15 janeiru 2025 iha Maputo.

Maske iha obstákulu sira-ne’ebé mak impede PR Horta atu marka prezensa iha serimónia tomada pose nian, Prezidente Ramos Horta ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmão nafatin iha vontade atu halo viajen lalais ba Mosambike iha data ne’ebé mak sei hetan akordu.

Aleinde ne’e, Xefe Estadu no Xefe Governu Timor-Leste, hato’o apelu sinseru ba líder sira iha Mosambike atu hapara sesarfogu polítika no halo diálogu ho kalma no pasiénsia hodi hapara violénsia ne’ebé iha.

Nune’e, nia hein atu kria kondisaun sira ba abertura hosi negosiasaun sira entre parte sira hotu, hodi rezulta iha akordu ida atu hakotu violénsia, restaura lei no orden, hodi permite normalizasaun husi atividade ekonómika sira no seguransa públika.

Diálogu sei kontinua tuir kalendáriu polítiku ba restaurasaun orden demokrátiku no podér polítiku lejítimu.

Mosambike sai hanesan atensaun tanba revolta sira hafoin eleisaun iha outubru 2024. Eleisaun ne’e manán husi Partidu Frelimo ne’ebé ukun kle’ur ona, manán votu 65% ho sira-nia kandidatu, Daniel Chapo.

Rezultadu eleisaun ne’e hetan rejeisaun husi bankada opozisaun, liuliu Venancio Mondlane ne’ebé konsidera eleisaun ne’e fraudulentu.

Tensaun sira aumenta hafoin Tribunál Konstitusionál Mosambike nian valida rezultadu eleisaun nian, hamosu protestu sira no violénsia.

Kronolojia konflitu iha Mosambike

Asaun violentu oioin akontese iha zona oioin iha Mosambike hafoin eleisaun, ne’ebé rzulta ema hamutuk 21 mak mate.

Hanesan fó sai hosi AFP, iha kuarta (25 dezembru 2024), ema na’in-21, inklui polísia na’in-rua (2) mate iha oras 24 ikus ne’e. Violénsia pós-eleitorál mosu iha nasaun tomak hafoin partidu ne’ebé ukun manán eleisaun ho polémika.

Tribunál másimu nasaun afrikanu luzófonu nian konfirma ona iha segunda (23 dezembru 2024) katak partidu Frelimo ne’ebé ukun dezde tinan 1975, manán eleisaun prezidensiál iha 09 outubru 2024. Vitória hosi Partidu Frelimo nian fiar katak hamosu ona distúrbiu sira iha semana barak nia laran.

Istoria kona-ba Mosambike

Funu Independénsia Mosambike nian hanesan konflitu armadu ida entre forsa gerillia FRELIMO (Frente de Libertação de Moçambique), no Ezérsitu Portugés. Funu ofisialmente hahú iha 25 setembru 1964 no remata ho sesárfogu iha 08 setembru 1974. Hafoin ne’e Mosambike hetan nia independénsia iha 1975.

Funu hasoru gerrileiru independénsia sira iha kolónia afrikanu sira Portugál nian ho tinan 400 hahú iha Angola iha tinan 1961.

Konflitu iha Mosambike hahú de’it iha tinan 1964 nu’udar rezultadu husi distúrbiu no laran-moras entre populasaun nativa Mosambike nian ne’ebé sente katak ukun portugés nian hanesan forma ida esplorasaun nian no persegisaun fó benefísiu de’it ba interrese ekonómiku sira Portugál nian.

Mosambikanu barak mós la gosta Portugál nia polítika sira hasoru ema indíjena sira, ne’ebé rezulta iha diskriminasaun, difikuldade atu moris tuir estilu moris tradisionál no asesu limitadu ba edukasaun no empregu.

Movimentu autodeterminasaun sira habelar iha Áfrika tomak hafoin Funu Mundiál Daruak ramata.

Nu’udar rezultadu, ema Mosambikanu barak sai nasionalista liután no laran-moras tanba sira-nia nasaun sei iha kontrolu estranjeiru nia okos.

Iha parte seluk, iha mós ema afrikanu sira-ne’ebé integra tomak iha organizasaun sosiál Mosambike Portugés nian, liuliu sira-ne’ebé mai husi área urbana sira. Sira hatán ba movimentu ukun rasik-aan ida-ne’e ho deskonfortu ka deskonfia.

Entretantu, portugés sira iha rejiaun (inklui maioria hosi ukun-na’in sira) hatán hodi hametin militár no lansa projetu konstrusaun sira.

Nu’udar rezultadu husi ezíliu masal husi intelektuál polítiku mosambikanu sira ba nasaun viziñu sira, grupu pro-independénsia radikál sira konsege planeia sira-nia asaun sira.

Formasaun organizasaun gerileiru FRELIMO hamosu funu ida-ne’ebé dura durante dékada ida. Husi pontudevista militár, forsa portugés sira mak superiór iha konflitu hasoru gerrilleiru sira.

Maski nune’e, Mosambike nafatin konsege hetan nia independénsia iha 25 juñu 1975 hafoin movimentu rezisténsia sivíl ida ho naran Revolusaun Aifunan hakotu ditadura militár iha Portugál

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!