BOBONARO, 23 janeiru 2025 (TATOLI)—Xefe suku Molop, postu administrativu Bobonaro Vila, munisípiu Bobonaro, António Maia, hateten bainhira udan monu rai ne’e difikulta tebes komunidade iha suku Molop no Subuni atu sosa nesesidade bázika hanesan foos no mina-tein iha merkadu, tanba kondisaun estrada aat no korrente bee-mota iha mota Pazól no Laku ne’e boot.
Nia hateten, situasaun udan difikulta tebes komunidade atu lori sira-nia produtu lokál ba merkadu no sosa aihan, tanba husi Molop atu ba postu Bobonaro no kapitál Maliana tenke hakur mota tolu (3) ho nia área luan tebes.
Notísia Relevante: Foos 25 kilograma iha Omelai Molop sa’e ba $20
“Ita atu halo viajen husi suku ba postu agora araska. Ita ho motorizada obrigatóriu bele ba, maibé bainhira atu liu mota ne’e, ita tenke bolu komunidade nia apoiu hodi hulan motor to’o iha mota sorin. Se ita mesak ita labele liu, tenke ajuda malu. Se ita liu mak ema hetan ita, sira tun ba ajuda hulan maibé ne’e mos presiza ema na’in-haat (4) ka lima (5). Se to’o mota mak ema laiha, pasiénsia, ita fila-fali ba uma no produtu lokál sira-ne’e lori fila ba uma estraga de’it, ne’e pasiénsia,” nia hateten ba Agência Tatoli liuhusi telefónika, tersa ne’e.
Líder komunitária ne’e akresenta, problema ne’e afeta ba atividade ekonomía iha baze tanba laiha tan dalan alternativu seluk atu komunidade asesu ba merkadu.
Daudaun ne’e, nia dehan, komunidade susar tebes atu hola nesesidade bázika tanba estoke foos iha Kioske ne’ebé negosiante lokál faan mós hahú menus no presu foos mós daudaun ne’e sa’e.
“Agora, karreta labele movimentu ba-mai, sira iha kioske ne’e atu ba lalin ho motór mós labele. Karik tempu iha, ita ba mak bele liu agradese, se labele hakur liu ne’e, pasiénsia ita la han. Hein udan para tiha, bolu mak na’in-rua (2) ka tolu (3) ida bele ba. Se sira motorizada laiha ne’e aluga ema nia Ojek ba postu selu $10, se ita hola foos saku ida tan entaun bele tama $30. Se Ojek mesak ba mak bele selu to’o $40,” nia afirma.
Alende ne’e, Abitante Sibuni, Mateus Perreira, reforsa problema ne’e afeta duni ba sira-nia moris tanba sira menus aihan liuliu foos menus, tanba komunidade suku Sibuni maioria laiha rai atu halai natar.
Nia rekomenda ba autoridade Munisípiu Bobonaro atu koordena ho Governu sentrál hodi konstrui ponte iha mota Laco, nune’e bele fasilita movimentasaun komunidade ba-mai husi suku ba kapitál Maliana iha tempu udan.
“Se lae ami suku Sibuni ho Molop ne’e, iha tempu udan ne’e hanesan izoladu loos. Ita atu sai ba mai mós ladi’ak, tanba husi Subuni atu ba Loloto’e ne’e sei hakur mota boot rua, udan tan hanesan araska tebe-tebes. Atu ba sosa nesesidade bázika iha merkadu Bobonaro mós ladi’ak, atu ba fali Suai mós hanesan de’it, sei hakur nafatin mota boot, entaun ami book-aan la di’ak. Ne’eduni, husu favór ba Governu Konstitusionál da-sia (IX) tau-matan mai ami, nune’e ami mós sente ukun-aan nia benefisíu hanesan komuniade seluk,” Mateus haktuir ba Agência Tatoli iha Hali-Mesak, ohin
Entretantu, Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Alexandre Pires, rekoñese problema ne’e seríu maibé Autoridade Munisipál nia kb’it la to’o atu rezolve ho orsamentu Planu Integradu Dezenvolvimentu Munisipál (PDIM) tanba konsidera ne’e grande projetu.
“Ha’u mos liu dala ida iha Molop, Sibuni ne’ebá, agora ida-ne’e la’ós problema kiik-oan, ne’e ho orsamentu sei labele kobre, ne’e hakarak ka lakohi tenke ba Governu sentrál. Entaun, presiza tau ona iha planu Fundu Infraestrutura, nune’e ita resolve. Tanba, ida-ne’e hakarak ka lakohi tenke iha Ponte. Ne’ebá, iha mota ne’ebé ita hakur liu ne’e, entaun tenke halo uluk estrada mak ponte,” nia dehan.
Nia hatutan, Autoridade Munisípiu Bobonaro sei halo esforsu koordena ho Governu sentrál oinsá atu tau prioridade hodi rezolve.
“Se la halo sira-nia vida atu sai oinsá, atu sosa fó sosa iha ne’ebé, tanba sira-nia rai ne’e la’ós poténsia ba atu halo natar, ida-ne’e mak problema,” nia hateten.
Enkuantu, tuir informasaun ne’ebé Tatoli asesu katak iha tinan 2022 ne’e mota Laku konsege hamate ema na’in-rua (oan no aman) hafoin viajen husi postu Bobonaro iha tempu udan. Aleinde ne’e, iha tinan entre 2015 no 2016 mós akontese mota lori komunidade na’in-tolu (3) no la konsege salva sira-nia vida.
Notísia Relevante: Komunidade husu MOP konstrui ponte iha Molop no mota Laku
Jornalista : Sérgio da Cruz
Editór : Cancio Ximenes