POLÍTIKA

Xanana-Horta diskute prioridade Governu dezenvolve infrastrutura bázika

Xanana-Horta diskute prioridade Governu dezenvolve infrastrutura bázika

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 13 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão kinta ne’e iha Palásiu Prezidensiál Prezidente Nicolau Lobato Dili, hasoru malu ho Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta hodi diskute kona-ba prioridade Governu nian kona-ba oinsá atu dezenvolve infreastrutura bázika iha territóriu.


“Mai iha ne’e, atu informa servisu semana ida-nian ba Prezidente Repúblika. Horisehik, iha Konsellu Ministru, ami identifika problema balun dezenvolvimentu nian maibé hahú kedan iha Governu Konstitusionál da-haat (IV) deside ona baze ba dezenvolvimentu mak infrastrutura, bázika,” Xefe Governu hateten ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho PR Horta iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kinta ne’e.

Xanana hateten, bainhira temi infrastrutura bázika mak hanesan estrada nasionál, rejionál, lokál, rurál ne’ebé presiza reforsa liután.

“Ita kontinua tenta atu hadi’a hotu buat ne’ebé seidauk hadi’a, tanba ita haree katak Estadu ne’e atu la’o ho di’ak. Ita prepara ona estrada tun to’o kraik, atu nune’e ita bele hadi’a fali edukasaun, saúde, sira-ne’e mak baze ba ita-nia dezenvolvimentu. Maibé ita mós haree hela atu dezenvolve liutan bee ba komunidade sira, eletrisidade, uluk iha IV Governu ita husik hela 28% maibé agora sei nafatin entaun ita sei hadi’a mós eletrisidade hodi halo kompleta,” nia hateten.

Nia hatutan, Governu agora haree hela fatór tolu ne’ebé bele garante dezenvolvimentu bele ba to’o iha área rurál, mak hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

“Buat sira-ne’e sei la’o neineik. Ne’e mak semana hira tan, ha’u sei tun ba munisípiu hotu atu haree, buat ne’ebé seidauk hala’o bele kurije no iha ideia di’ak-liu ba planeamentu ba dezenvolvimentu ita nian iha 2026. Ida-ne’e atu provoka daudaun ona Administradór sira, Xefe Suku sira-nia hanoin saida mak sei halo bainhira mosu Governu lokál sira bele diskute hodi haree ba prioridade,” Xanana dehan.

Entretantu, Konsellu Ministru iha tersa (12 Fevereiru 2025) iha Palásiu Governu Dili aprezenta kona-ba rezultadu husi projetu sira setór eletrisidade nian ne’ebé dezenvolve ona husi fulan-Juñu tinan 2023 to’o fulan-dezembru 2024.

Nune’e mós, planu orsamentál ba tinan 2025 ne’e Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públiku (EDTL, E.P) nian, Konsellu Ministru, ho proposta hosi Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, delibera hodi autoriza realizasaun despeza ba kontratu subvensaun ba transferénsia provizaun husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE), iha Programa Ministériu Obra Públika “802 Eletrisidade” ba EDTL, E.P, ho valór totál millaun $166,5.

Montante ida-ne’e ho objetivu atu garante rekursu nesesáriu ba EDTL, E.P, entidade ida-ne’ebé superviziona husi Ministériu Obra Públika hodi garante fornesimentu enerjia elétrika iha territóriu nasionál tomak, servisu públiku ida-ne’ebé esensiál ba populasaun no ekonomia país nian.

Desizaun sira iha Governu anteriór ba infraestrutura bázika

Iha tinan 2002, timoroan ho Nasaun Unida hamutuk atu harii aliserse Timor nian mak hanesan iha tinan 2003 karik harii tiha ona balun, maibé laiha tanba enfrenta fatór rua hanesan dahuluk  iha fulan-Setembru, Estadu Timor-Leste tenke harii no kria tan instituisaun Estadu nian no ida seluk mak osan mós laiha.

Maibe agora tempu to’o ona atu halo reflesaun ba muda Planu Estratéjiku 2010, reflesaun ba konsulta populár tinan 11 liu ona no reflesaun ba ukun aan tinan ualu (8), tanba ne’e PEDN kontempla infraestrutura bázika sira-ne’ebé povu presiza no haree ba kondisaun sira hodi liga ho osan Estadu nian rasik.

Pilár sentrál ida husi Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu mak konstrusaun no manutensaun iha infraestutura oioin ne’ebé produtiva.

Infraestutura, importante tebes ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál maibé sai duni dezafiu boot tanba infrastrutura ne’e nia eskala no kustu asosiadu ba implementasaun rede infraestruturál ida, mak permite atu sustenta produtividade, kriasaun servisu no dezenvolvimentu ba setór privadu iha nível Nasionál.

Ho razaun ida-ne’e, planeamentu, orsamentasaun, monitorizasaun no avaliasaun halo parte importante iha estratéjia ida-ne’e.

Nune’e, iha tempu badak, Governu propoin halo levantamentu ida-ne’ebé detalladu ba infraestrutura hotu no projetu ne’ebé halo iha tinan lima (5) ikus ne’e, nune’e bele loke auditoria, hodi halo avaliasaun foun, korresaun no restruturasaun iha planu infraestruturas nian, atu kombate totál falta de transparénsia.

Hirak ne’e, ho objetivu atu hamenus tiha asimetrias (ka, diferensa boot husi fatin ida ba fatin seluk) no haree mós ba lakuna (ka falla) ne’ebé sei eziste, iha infraestruturas bázika iha País laran.

Prioridade prinsipál husi Governu, kona-ba setór infraestrutura nian mak sei ezije profisionálizmu boot liuhusi rekursu umanu no empreza ne’ebé hetan kontratu iha setór ida-ne’e, hodi implementa reforma institusionál ida-ne’ebé inklui ona planeamentu ne’ebé di’ak, monitorizasaun, inspesaun no fiskalizasaun ba projetu no obras hirak ne’ebé la’o hela.

Ho hanoin katak, atu konstrui ekonomia produtiva no moderna, mak presiza kontinua hala’o investimentu iha infraestrutura ho eskala boot, nesesáriu tebes atu garante konstrusaun ho kualidade no asegura ninia kustu-benefísiu hodi mós loke dalan ba investimentu ne’ebé nesesáriu iha futuru, kona-ba operasaun no manutensaun no hodi haree ba rekursu ne’ebé disponível no ninia sustentabilidade iha loron ikus.

Iha hakarak katak, ho planu infraestrutura ida-ne’e, bele kombate pobreza boot iha rai-laran. Iha ámbitu ida-ne’e, mak liuhosi konstrusaun infraestrutura bázika.

Governu hakarak dezenvolve infrastrutura bázika

  • Kria kondisaun ba Saúde di’ak-liu, nune’e mós bem-estár fíziku, mentál no sosiál ba sidadaun, ida-ne’e inklui: fasilita asesu ba prestasaun kuidadu sira saúde primáriu, sekundáriu no tersiáriu; hadi’a ambiente fíziku, inklui estrada no ponte ne’ebé seguras no hanoin ba konstrusaun ekilibrada iha infraestruturas, hodi hamenus risku poluisaun no degradasaun ambientál, no mós investe iha limpeza urbana; fasilita no promove asesu ba uma-mós ho kondisaun ne’ebé di’ak ba saúde públika; kria kondisaun ba saneamentu báziku no asesu ba eletrisidade, iha 24 oras nia laran, iha territóriu tomak.
  • Kria kondisaun ba Edukasaun ne’ebé di’ak, liuhusi asesu barak no di’ak liután ba fatin hanorin, ba formasaun profisionál no ba konsumu kulturál. Ne’e inklui mós atu fornese Bee, Saneamentu báziku, eletrisidade no asesu ba internet no mós ba teknolojia foun iha informasaun no komunikasaun nian.
  • Kria kondisaun ne’ebé presiza hodi permite katak sidadaun ho nesesidade espesiál bele asesu ba infraestrutura bázika sira.
  • Kria kondisaun ba investimentu privadu no ba kreximentu ekonómiku, tanba liuhusi prestasaun kondisaun di’ak iha transporte, komunikasaun no fornesimentu enerjia, mak bele dinamiza no diversifika ekonomia. Maibé, tenke planeia tuir potensialidade Rejiaun ida-idak nian no tenke haree kona-ba nia efeitu multiplikadór iha setór sira seluk, hodi fó benefísiu ekonómiku ba populasaun tomak.
  • Kria kondisaun ba empregu, hodi fasilita mobilidade no asesu ba oportunidade servisu nian, nune’e mós oportunidade hirak ne’ebé sei mosu husi kreximentu ekonómiku no husi investimentu privadu, ne’ebé sei buras tan iha rai-laran.
  • Maibé, liuliu prosesu konstrusaun ba infraestrutura ne’ebé naturalmente presiza kuantidade boot no variedade husi mão-de obra, hodi nune’e mósu tan oportunidade atu hadi’a kualifikasaun no espesializasaun ba ita-nia emar, liuhusi negosiasaun iha kontratu, entre Governu ho empreza kontratada, ne’ebé halo konstrusaun ba grande projetu iha infraestrutura.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!