iklan

SEGURANSA

FM lansa relatóriu polítika programa PNTL no husu hadi’a lakuna

FM lansa relatóriu polítika programa PNTL no husu hadi’a lakuna

Diretór Fundasaun Mahein, Nelson Belo. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 28 Marsu 2025 (TATOLI)—Fundasaun Mahein (FM), sesta ne’e, lansa relatóriu polítika programa Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian hodi responde ba lakuna rekursu umanu, infraestrutura no ekipamentu iha Bairru Sentrál, Dili.


“Relatóriu ne’e bazeia ba peskiza husi ami kona-ba PNTL nia atividade daudaun ne’e iha lakuna lubuk ida iha fatór save sira hanesan rekursu umanu, infraestrutura no ekipamentu sira,” Diretór Ezekutivu FM, Nelson Belo, hateten ba jornalista sira iha konferénsia imprensa.

Nelson dehan, PNTL nu’udar instituisaun esensiál ida-ne’ebé iha knaar atu mantein lei no orden iha territóriu tomak. Estudu ida-ne’e avalia situasaun atuál PNTL nia organizasaun no operasaun, foka ba área xave sira hanesan rekursu umanu, infraestrutura no ekipamentu.

“Atu bele responde ho kompriensívu no sustentável ba dezafiu sistémiku ne’ebé peskiza ne’e identifika. FM hanoin katak, Governu Timor-Leste tenke dezenvolve Polítika Programasaun PNTL nian. Polítika ne’e tenke dezenvolve liuhusi peskiza intensivu kona-ba nesesidade polisiamentu atuál no futuru, depois bele uza rezultadu peskiza hodi dezeña alvu klaru kona-ba investimentu no dezenvolvimentu ba tempu badak, médiu no naruk,” Nelson tenik.

Polítika Programasaun ida-ne’e sei sai nu’udar matadalan ba reforma no investimentu sira ho  objetivu atu haforsa PNTL nia kapasidade, atu nune’e instituisaun ne’e bele responde ba
dezafiu sira polisiamentu no seguransa nian ba oin.

“Polítika Programasaun sei garante katak mudansa no investimentu sira sei responde ba nesesidade institusionál sira duké interrese pesoál ka partidu. Polítika ne’e mós sei garante kontinuidade bainhira Governu troka, nune’e garante sustentabilidade dezenvolvimentu kapasidade nian,” nia dehan.

Relasiona ho rekursu umanu, postu PNTL barak falta pesoál liuliu iha nivel munisípiu no sub-munisípiu, nune’e mós PNTL seidauk rekruta membru foun ho númeru ne’ebé natoon atu responde ba nesesidade polísia nian iha Timor-Leste.

Tanba laiha rekrutamentu regulár, pesoál PNTL sira dala barak atinje idade ferik-katuas molok hetan promosaun ba pozisaun superiór sira iha divizaun boot sira-nia laran.

Peskiza ne’e mós hatudu katak programa formasaun ba membru PNTL seidauk sufisiente no la regulár.

Tuir nia, programa formasaun sira mós la responde ba dezafiu sira-ne’ebé mak ofisiál PNTL sira hasoru, hanesan jestaun krize, lideransa ka polisiamentu iha komunidade.

“Kona-ba infraestrutura polísia nian, peskiza ne’e hatudu diferensa boot entre área urbana no rurál sira. Maske Dili iha ona fasilidade sira-ne’ebé di’ak natoon, postu polísia barak iha  área rurál opera ho infraestrutura ne’ebé antigu no la adekuadu. Diferensa ida-ne’e afeta ba fatin detensaun sira, hanesan iha Laulara, munisípiu Aileu, ne’ebé laiha manutensaun  di’ak no hamosu risku seguransa no dezafiu operasionál. Presiza atu halo reabilitasaun ba instalasaun sira-ne’e hodi garante katak operasaun polísia nian bele hala’o ho seguru no efisiente,” nia dehan.

Aleinde ne’e, maske edifísiu polísia iha kapitál harii ona dezde tinan 24 nia laran, to’o agora seidauk iha reabilitasaun ruma atu responde ba nesesidade operasionál sira-ne’ebé muda ba beibeik.

Agora daudaun, konstrusaun no aprovizionamentu ekipamentu nian
sira kaer hosi empreza keta-ketak, ne’ebé hafraku koordenasaun projetu nian.

Nia dehan, falta ekipamentu sai hanesan asuntu kritiku seluk ne’ebé fó impaktu boot ba PNTL nia funsionamentu. Ekipamentu esensiál sira hanesan rádiu, veíkulu no ekipamentu protesaun antigu ona ka iha estoke ne’ebé limitadu, ne’ebé afeta negativamente ba PNTL nia efisiénsia operasionál.

Manutensaun ekipamentu sempre atraza tanba sistema manutensaun
sentralizadu liu no burokrátiku no kria inefisiénsia sira iha prosesu hadi’a no troka sasán tuan  sira.

Dixiplina no responsabilizasaun iha PNTL nia laran mós la konsistente no
implementasaun medida dixiplinár sira diferensa loos iha postu oioin. Inkonsisténsia ne’e hafraku morál ofisiál nian no fó impaktu ba profisionalizmu iha forsa nia laran.

Peskiza ne’e haktuir, presiza implementa sistema dixiplinár ida-ne’ebé mais transparente no konsistente atu promove responsabilizasaun no responsabilidade entre ofisiál sira.

“Ofisiál sira-ne’ebé besik atu reforma ona hasoru dezafiu boot tanba apoiu la adekuadu. Ofisiál barak sente la serteza kona-ba futuru no ida-ne’e hafraku sira nia motivasaun bainhira sira besik atu reforma. Presiza kria programa kona-ba planeamentu finanseiru, rekoñesimentu ba servisu no apoiu ba reintegrasaun ba komunidade hodi asegura katak ofisiál reformadu sira bele moris ho dignidade no mantein sira-nia moris di’ak iha tempu
reforma,” nia sujere.

Aleinde dezafiu operasionál sira-ne’e, peskiza ne’e mós identifika diskriminasaun sistémika bazeia ba jéneru no asédiu seksuál iha PNTL nia laran nu’udar asuntu krítiku ne’ebé presiza atensaun imediata.

Ofisiál feto sira dala barak hasoru diskriminasaun iha rekrutamentu, promosaun no interasaun loro-loron, ne’ebé limita sira-nia oportunidade no dezenvolvimentu profisionál.

“Asédiu seksuál akontese beibeik no la hetan atendementu ne’ebé adekuadu. Atu responde kestaun sira-ne’e sei presiza mudansa boot atu PNTL sai sensivel liu ba kestaun jéneru, inklui implementasaun polítika sira-ne’ebé klaru. Programa sira formasaun nian kona-ba igualdade jéneru no prevensaun asédiu nian no  mekanizmu sira-ne’ebé forte liu atu hato’o no rezolve keixa sira,” nia afirma.

Nia subliña, peskiza ne’e indika katak tenke hapara politizasaun governasaun no prosesu jestaun pesoál iha PNTL nia laran inklui rekrutamentu, organizasaun unidade no reforma.

“Bazeia ba ami-nia observasaun durante tinan barak, FM haree politizasaun iha instituisaun polisiamentu no justisa ne’e estraga makaas sira-nia profisionalizmu no kredibilidade. Envolvimentu husi entidade polítika sira iha prosesu foti desizaun sira kona-ba jestaun pesoál nian kria ona sistema ida-ne’ebé vulneravel ba favoritizmu no desizaun personalizadu,” nia hateten.

Respondente hotu-hotu ne’ebé partisipa iha peskiza ne’e konkorda katak prosesu jestaun pesoál sira tenke fó prioridade ba méritu no kompeténsia duké afiliasaun polítika sira ka ligasaun ho grupu istóriku sira, hanesan veteranu ka movimentu polítiku.

Depolitizasaun prosesu sira-ne’e esensiál atu restaura konfiansa iha instituisaun polísia, garante estabilidade no fasilita PNTL atu funsiona nu’udár instituisaun ne’ebé independente no efikás.

Atu hatán ba dezafiu operasionál no dezenvolvimentu espesífiku sira-ne’ebé identifika iha peskiza ida-ne’e, FM propoin reforma no investimentu sira tuir mai:

  • Rekursu Umanu sira

Implementa rekrutamentu regulár hodi rezolve falta pesoál, foka ba balansu
jéneru no mantein pesoál sira-ne’ebé iha esperiénsia. Rekrutamentu tenke foka ba indivídu sira ho idade produtivu ne’ebé bele asume papél lideransa nian hanesan xefe departamentu sira, komandante unidade sira no komandante munisípiu sira.

  • Estabelese inisiativa formasaun kontínua ho alvu atu haforsa abilidade
    lideransa, resposta ba krize no direitu umanu.
  • Infraestrutura

Prioritiza renovasaun ba fasilidade ne’ebé antigu ona liuliu iha área rurál sira,
hodi garante kondisaun servisu ne’ebé seguru no efisiente. Konstrusaun edifísiu polísia nian tenke inklui pakote integradu ida-ne’ebé inkorpora ekipamentu esensiál sira hanesan mobiliáriu, komputadór, printer no konetividade internet.

  • Armoniza prosesu aprovizionamentu hodi garante jestaun projetu ne’ebé koerente, ezemplu – hapara uza empreza ketak sira ba konstrusaun no aprovizionamentu ekipamentu sira.

Empodera komandu munisípiu sira atu jere sira-nia nesesidade manutensaun bázika sira hodi prevene atrazu sira no interupsaun operasionál sira.

  • Ekipamentu

Investe ba iha sistema komunikasaun modernu, aumenta númeru karreta-motorizada no fornese ekipamentu protesaun ne’ebé adekuadu hodi garante ofisiál nia seguransa no prontidaun operasionál.

Aumenta rekursu ne’ebé iha liuhusi simplifikasaun prosedimentu manutensaun no troka ekipamentu.

  • Dixiplina no Responsabilidade

Asegura katak sistema dixiplinár transparente hodi garante justisa no konsisténsia, nune’e hametin profisionalizmu no hasa’e konfiansa públiku nian ba PNTL.

  • Apoiu ba Reforma

Estabelese programa estruturadu ida ba planeamentu finanseiru, rekoñesimentu no reintegrasaun hodi garante tranzisaun dignu ba ofisiál polísia sira-ne’ebé reforma ona.

Karik Governu implementa duni rekomendasaun hirak ne’e, FM fiar katak PNTL sei hasa’e ninia kapasidade, profisionalizmu no relasaun ho públiku, atu nune’e PNTL bele hametin ninia abilidade hodi garante seguransa no seguru ba Timor-Leste no ninia sidadaun hotu-hotu.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!