MANUFAHI, 11 Abríl 2025 (TATOLI)—Governu Konsitusionál da-sia (IX) lideradu husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kontinua halo sensibilizasaun no konsultasaun públika ba komunidade afetadu ba projetu autoestrada iha suku Betano, postu sdministrativu Same. munisípiu Manufahi.
Ministru Petroleu Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro, hateten enkontru ne’e la’ós faze ikus maibé sei kontinua nafatin hodi ko’alia no konvense nafatin populasaun afetadu sira.
“Ida-ne’e la’ós ikus ba ita nia hasoru malu maibé paskua liu tiha ne’e ekipa balun sei mai halo verifikasaun, hodi haree familia sira-ne’ebé nia rai afetadu, ita ko’alia hodi buka solusaun,” Ministru Francisco hateten iha nia intervensaun bainhira realiza sensibilizasaun no konsultasaun públika kona-ba projetu autoestrada ho familia afetadu sira iha Betano, sesta ne’e.
Nia husu ba familia afetadu sira tenke koopera hodi liberta rai atu bele hahú konstrusaun ba autoestrada, tanba autoestrada faze ida husi projetu Tasi-Mane no la’ós projetu izoladu.
“Husu ba ita-boot sira lalika laran susar, diskusaun ita hahú daudaun ona. Ami hein katak iha duvida ruma karik ita sei ko’alia ba malu nafatin. Ekipa sira sei mai nafatin husi Timor Gap, MPRM no ekipa Ministériu lubuk ida sei mai ko’alia ho imi tuir sira ida-idak nia responsabilidade,” Francisco dehan.
Projetu autoestrada hanesan projetu ida nia kontinuasaun husi Suai Suplay Base ho nia intensaun atu sai hanesan baze apoiu ba indústria petrólifera.
“Nune’e, iha Suai Suplay Base, nia sei lori sai tama sasan ne’ebé prodús iha Timor no tenke lori ba iha fatin boot indústria petrólifera nian iha Natarbora, entaun iha Suai atu ba Natarbora ita presiza autoestrada boot ida atu lori ekipamentu sira. Ida-ne’e mak importante husi autoestrada ne’e no Governu halo ona sesaun primeiru iha tinan 2015 husi Suai mai to’o ona Zumalai, entaun Governu ida-ne’e hakarak kontinua ba to’o Natarbora,” Ministru Francisco tenik.
Projetu ne’e mós atu bele ajuda mós Timor-Leste nia negosiasaun ho empreza internasionál sira-ne’ebé dezenvolve hela kampu boot Greater Sunrise.
“Projetu sira-ne’e faze ida atu ajuda ita-nia negosiasaun atu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste. Nune’e populasaun hotu iha Betano no Manufahi ne’e, imi-nia kontribuisaun ba projetu autoestrada ne’e hanesan mós imi kontribui ba dada kadoras mai Timor-LesteIda-ne’e mak ami mai ko’alia ho imi husu imi atu koopera,” nia tenik.
Minisutru ne’e hatutan, entre Munsípiu haat hanesan Kovalima, AinarU, Manufahi no Natarbora so Manufahi mak oferese rai barak liu.
“Husi Auto estrada ida-ne’e imi Manufahi mak oferese rai barak liu, husi rai nia rohan to’o rai nia rohan, Kovalima sorin de’it, Ainaru Hatu-Udu uitoan de’it, Natarbora mós sorin so imi mak rai barak,” nia dehan.
Iha okaziaun ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Manufahi, Luis Marçal da Costa Tavares hateten, programa Governu sentrál hala’o iha Munisípiu Manufahi hodi responde ba ezijénsia povu nian kona-ba dezenvolvimentu.
“Ezijensia povu nian kona-ba dezenvolvimentu mak ohin Governu mai ko’alia ona ho ita atu implementa iha fulan hira mai tan kona-ba autoestrada ida sei liu husi ita-nia Munisípiu ba Natarbora. Ita-nia direitu mak Governu lori ona mai ne’e, dever ita-nian mak saida, tenke kolabora atu nune’e projetu ne’e bele la’o ho di’ak,” Luis tenik.
Nia husu ba família afetadu sira atu iha vontade di’ak hodi apoiu programa Governu nian liuhusi kontribuisaun oferese rai maibé Governu sei halo kompensasaun tuir realidade ne’ebé iha.
“Ita tenke unidade, rona malu, koopera malu, simu malu atu hala’o dezenvolvimentu mai ita-nia munisípiu, ne’e fó servisu ba ita-nia joven barak, ne’ebé ita hotu tenke koopera,” nia dehan.
Rekorda fali katak, iha inísiu, konstrusaun ba autoestrada iha kilómetru 176, maibé hafoin halo ajustamentu, koinsidénsia ho mudansa estratéjika ba konstrusaun Planta TLNG husi Beaço bá Natarbora mak fixa konstrusaun kilómetru 110, ne’ebé kilómetru 30 husi Suai bá Covalima konkluídu no sei konstrui tan kilometru 70-resin, hodi fahe ba seksaun tolu no kada seksaun konstitui husi kilométru 25-resin.
Durante konstrusaun autoestrada seksaun dahuluk, nomós ba Projetu Suai Supply Base, Governu prepara ona kuadru legál no mekanizmu apropriadu hodi fó indemnizasaun ba vítima afetada sira.
Prosedimentu ne’e, inklui identifikasaun ba rai, uma no plantasaun ne’ebé afetadu husi projetu no prosede ba preparasaun baze dadus, publikasaun ne’ebé permite kontestasaun no rezolusaun iha períodu determinadu no realiza kompensasaun.
Konstrusaun autoestrada, tuir estimativa husi MPRM no Timor GAP, E.P, sei iha impaktu direta liuhusi oferta empregu entre rihun rua to’o lima no impaktu indireta ne’ebé ba setór seluk hanesan restraurante, transporte, akomodasaun, oportunidade negósiu, agrikultura, pekuária, peska, turizmu, kriasaun sidade foun no indústria seluk ne’ebé sei envolve empreza lokál, inklui ajuda timoroan sira atu hetan kompeténsia foun.
Entretantu, ekipa interministeriál ne’ebé envolve iha sensibilizasaun no konsulta públika ne’ebé realiza hahú husi Kovalima, Manufahi, Ainaru no Natarbora mak hanesan MPRM-Timor GAP, E.P, ministériu sira mak hanesan Administrasaun Estatál (MAE), Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), Justisa (MJ), Obra Públika (MOP), Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), Juventude Desportu no Kultura (MJDK) no Interiór (MI).
Lembra katak, iha 07 Marsu 2025, Konsellu Ministru autoriza Ministériu Petroleu no Rekursu Minerál (MPRM) halo despeza relasiona ho programa kona-ba implementasaun Projetu Tasi-Mane iha Kosta Súl nasaun nian ho montante $40.500.000.
Hafoin ida-ne’e, MPIE liuhusi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) sei lansa konkursu internasionál ida hodi buka kompañia atu buka solusaun ba funsionamentu projetu boot rua (Autoestrada no Suai Supply Base) ne’ebé atu lansa mak hanesan parte ida husi Projetu Tasi-Mane nian.
Sensibilizasaun loron dahuluk realiza iha Zumalai, loron daruak iha Hatudu Ainaro, loron datoluk iha Betano Manufahi no ikus liu iha loron sábadu (12/04) iha Natarbora.
Komunidade nia lian bainhira dadalia ho Agência TATOLI
Mateus Mendonça Freitas
“Ami aseita ho dezenvolvimentu, maibé labele halo ami sai vitima, ida ne’e ami lakohi, dezenvolvimentu ami konkorda, maibé mai ko’alia didi’ak ho ami antes hala’o projetu ne’e, ami nia natar barak mak afetadu, ami nia uma, tenke rekomopensa ho di’ak mak ami koopera,” Mateus tenik.
João Martis
“Ami lakohi sai vitima hanesan komunidade iha Suai, tenke trata ami ho dignu atu ami bele koopera. Ita-boot sira mak haree rasik rai Betano ne’e poténsia ba agrikultura, agora ami fó tiha ba halo autoestrada ne’e bainhira mak lori osan mai, ida-ne’e mak ami sei duvidas hela. Maibé ami sei hein Governu mai dala ida tan esplika didi’ak ho ami ami bele koopera, maibé la esplika klaru ami sei la koopera,” João hateten.
Marçal Fatima Lemos
“Ba dezenvolvimentu ami prontu, ba ha’u ho ha’u-nia familia laiha duvida, ami koopera, ida-ne’e dezenvolvimentu mak mai ona ne’e, ita hakarak ita-nia nasaun sai nabilan labele hanoin de’it ba ita-nia aan, hanoin naruk, buat di’ak mak Governu lori ona mai ne’e, ha’u bainhira de’it Governu mai fó kompensasaun, ha’u ho hau-nia familia koopera hodi muda,” nia konklui.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes