iklan

INTERNASIONÁL

Ministru Bendito reprezenta Governu Timor-Leste partisipa serimónia fúnebre Papa Francisco

Ministru Bendito reprezenta Governu Timor-Leste partisipa serimónia fúnebre Papa Francisco

Papa Francisco fó bensaun ba sarani sira iha CCD, kuarta (11/09/2024). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 22 Abríl 2025 (TATOLI)—Primeiru-Ministru Interinu, Mariano Assanami Sabino, hateten Governu Timor-Leste sei delega Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas, reprezenta Governu tomak hodi partisipa serimónia fúnebre Papa Francisco iha Vatikanu.

Notísia Relevante: Kandidatu forte na’in-lima atu troka Papa Francisco no tradisaun hili Papa foun

“Ita delega ona Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun mak reprezenta Governu tomak iha serimónia fúnebre ita-nia Santu Padre nian,” Assanami hateten ba jornalista sira iha Lecidere, tersa ne’e.

Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

Tanba ne’e, Ministru Bendito ho ekipa ohin tersa (22/04) dezloka ona ba Vatikanu hodi reprezenta Governu Timor-Leste partisipa direta iha fúnebre Sua Santidade Papa Francisco nian.

Maibé governante ne’e husu ba sarani timoroan hotu atu nafatin hasa’e orasaun ba Papa Francisco atu nia bele deskansa ho hakmatek iha Maromak nia kadunan santu.

Papa Francisco hakotu iis iha Segunda (21/4/2025). Amu-Papa nia mate hakotu nia ukun durante tinan 12 nu’udar líder másimu Igreja Katólika nian.

Segunda dadeer semana ne’e, hakmatek iha Roma nakfilak ba momentu lutu nian ba mundu katóliku. Iha tuku 07h35 dadeer oras lokál iha loron 21 fulan-Abril tinan 2025, sinál sira mate nia lian husi Bazílika São Pedro nian, hodi fó sai katak Papa Francisco mate ona ho tinan 88.

Amu-Papa dahuluk husi Amérika Latina

Papa Francisco halo istória barak. Nia maka Amu-Papa dahuluk hosi Amérika-Súl, nune’e mós Amu-Papa dahuluk hosi orden Jezuíta nian. Nia eleitu nu’udar Papa iha loron 13 fulan-Marsu tinan 2013, hodi troka Papa Bento XVI ne’ebé hili rezigna-an tanba razaun sira saúde nian – movimentu ida ne’ebé iha momentu ne’ebá halo mundu tomak hakfodak.

Durante nia tinan 12 nu’udar lideransa, Papa Francisco koñesidu nu’udar líder ida ne’ebé laran-manas, haraik-an, maibé aten-barani hodi hato’o justisa sosiál, dame, no preokupasaun entre relijiaun sira. Nia loke espasu ba diálogu ho komunidade musulmanu, judeu no mós ateu sira. Nia vizita área konflitu sira, kampu refujiadu sira, no nasaun sira ho maioria la’ós katóliku, hodi lori mensajen domin no perdaun inkondisionál.

Tempu balun molok nia mate, Papa Francisco hetan kuidadu intensivu iha Ospitál Gemelli, Roma, tanba infesaun pulmaun ne’ebé maka’as. Nia presiza oksijéniu ho fluxu aas no transfuzaun raan tanba anemia. Médiku, Dr. Sergio Alfieri, antes ne’e konsidera ona risku sepsis nian hanesan ameasa boot ida ba Amu-Papa, tanba nia idade avansadu no kondisaun krónika sira ne’ebé akompaña.

Papa Francisco nia eransa la reflete de’it iha dokumentu igreja nian ka desizaun doutrina sira. Nia mós husik hela legadu morál no espirituál ne’ebé dura, bolu ida ba moris simples, solidariedade ho ema kiak sira, no aten-barani atu ko’alia iha mundu ida nia oin ne’ebé dala barak indiferente ba valór umanu sira.

Bandeira Vatikanu nian agora semo iha meia-mastru. Fiar-na’in rihun ba rihun halibur iha Prasa São Pedro, hodi hakru’uk sira-nia ulun hodi reza. Mundu lakon ona líder ida, maibé nia mensajen sei kontinua atu rezoan iha ema barak nia fuan, iha relijiaun no kontinente sira.

Notísia Relevante: Governu dekreta Lutu Nasionál durante loron hitu ba falesimentu Papa Francisco

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes  

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!