iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu hakarak transforma Bayu-Undan sai sentru rejionál armazenamentu karbonu subterráneu

Governu hakarak transforma Bayu-Undan sai sentru rejionál armazenamentu karbonu subterráneu

Atividade iha kampu petrolíferu Bayu-Undan. Imajen/Espesiál

DILI, 10 Juñu 2025 (TATOLI)—IX Governu Konstitusionál hakarak transforma kampu petrolíferu Bayu-Undan sai sentru rejionál armazenamentu karbonu subterráneu, hafoin desmantelamentu kampu.

“Governu planeia no estrutura ona rekonversaun kampu Bayu-Undan ba projetu Kaptura no Armazenamentu Karbonu (CCS-Carbon Capture Storage). Inisiativa inovadora ida-ne’e sei transforma Bayu-Undan sai sentru rejionál armazenamentu karbonu subterráneu, ho kapasidade kalkuladu to’o tonelada millaun 10 kada tinan, ne’ebé nu’udar oportunidade estratéjika ida hodi hanaruk vida util infraestrutura nian, dada investimentu internasionál no hamosu reseita millaun rihun-ba-rihun ba Estadu iha futuru,” referidu nota husi Governu.

Antes ne’e, empreza Santos ne’ebé opera iha kampu Bayu-Undan, fó ona notifikasaun formál ba Governu katak sei hapara produsaun, nune’e Governu reafirma katak iha ona planu tranzisaun no implementa ona medida estratéjika sira hodi garante dezenvolvimentu kontínuu husi setór enerjétiku nasionál no valorizasaun rekursu naturál hodi benefisia populasaun tomak.

Iha tempu hanesan, Governu liuhusi Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM) no Timor GAP planeia atu esplora rezerva gás iha kampu Bayu-Undan, ne’ebé bele utiliza tuir kontratu seluk hanesan kampu Chuditch no seluk tan, ho objetivu atu dada kadoras gás mai Timor-Leste.

Notísia relevante : Produsaun tun, Governu no Santos buka solusaun ba futuru Bayu-Undan

Estratejia ida-ne’e garante katak potensiál enerjétiku kampu kontinua hetan valorizasaun, maski hafoin nia faze produsaun prinsipál ramata.

Projetu sira-ne’e halo parte iha vizaun estratéjika ba tranzisaun enerjétika no dezenvolvimentu sustentável ne’ebé promove husi IX Governu Konstitusionál, ho foku ba industrializasaun, kriasaun empregu no diversifikasaun ba fonte kreximentu ekonómiku.

Rekonversaun Bayu-Undan, hamutuk ho Projetu Tasi Mane, dezenvolvimentu Greater Sunrise, konstrusaun gazodutu foun no foku ba indústria downstream, reflete polítika enerjétika moderna ne’ebé aliña ho dezafiu sira iha futuru.

Iha programa Governu define katak setór petróleu no rekursu minerál hanesan ‘pilár ida husi dezenvolvimentu ekonómiku futuru Timor-Leste nian’,  ho misaun atu garante katak rikusoin rekursu naturál sei uza hodi harii nasaun no fó progresu no moris di’ak ba povu timoroan tomak.

“Iha sentidu ida-ne’e, hapara produsaun iha Bayu-Undan la’ós rohan ona ba ida-ne’e, maibé inísiu husi faze foun ida, ne’ebé hetan apoiu husi planu ida hodi konverte no valoriza infraestrutura sira ne’ebé iha ona, hamutuk ho dezenvolvimentu hosi solusaun estratéjika sira seluk, hanesan esplorasaun hosi kampu Chuditch no Greater Sunrise, prospesaun minerál iha área foun sira iha territóriu ne’e no implementasaun integrada Projetu Tasi Mane nian,” nota husi Governu.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, subliña iha ninia tomada pose, Governu ninia prioridade maka reestruturasaun ba Diresaun Timor GAP no Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) ho objetivu atu garante efisiénsia boot liu iha setór petrolíferu, ne’ebé krusiál ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Iha semana liubá, Governu aprova orgánika foun Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál nian no hahú reforma kle’an ida ba setór ne’e, inklui reestruturasaun Timor GAP no Institutu Petróleu no Jeolojia, kriasaun empreza públika Murak Rai Timor, E.P, ne’ebé dedika ba setór mineiru, no separasaun funsaun ANPM nian sai entidade rua ne’ebé ketak. Líder foun sira simu pose iha setembru 2023.

Notísia relevante : Xanana deklara sei reestrutura Timor GAP, E.P no ANPM

Iha aprezentasaun programa Governu nian ba Parlamentu Nasionál, Xefe Governu afirma katak dezenvolvimentu Kosta Súl sei sai hanesan sentru atividade iha setór petróleu no gás naturál no Timor-Leste tomak sei hetan benefísiu husi projetu ida-ne’e, la’ós de’it tanba aumentu Produtu Internu Brutu, maibé mós tanba dinámika ekonómika ne’ebé fó husi produtividade hosi fatór ekonómiku oinoin.

Hanesan parte husi dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise, Governu kontinua negosiasaun sira ho parseiru internasionál sira ho objetivu hodi permite konstrusaun gazodutu ida hodi transporta gás ne’e mai Timor-Leste, iha ámbitu Tratadu Fronteira Marítima ne’ebé asina ona ho Austrália.

Governu Timor-Leste no Austrália halo deklarasaun konjunta ne’ebé fó sai iha loron 21 dezembru 2024, reafirma sira-nia kompromisu ba dezenvolvimentu konjunta kampu Greater Sunrise, hodi subliña importánsia estratéjiku hosi projetu ida-ne’e ba kresimentu ekonómiku Timor-Leste nian.

Notísia relevante : TL-Austrália re-estabelese negosiasaun projetu Greater Sunrise iha tempu badak 

Nasaun rua ne’e hato’o sira-nia vontade atu kontinua kolabora ho forma konstrutiva hodi garante katak benefísiu husi inisiativa ida-ne’e fó benefísiu ba povu timoroan no kontribui ba konsolidasaun soberania enerjétika nasaun nian.

Projetu Tasi Mane nu’udar inisiativa estruturante ida husi polítika enerjétika no industriál Governu nian, ne’ebé dezeña atu transforma Kosta Súl Timor-Leste sai korredór dezenvolvimentu integradu ida iha setór petróleu no gás naturál.

Projetu ne’e inklui konstrusaun baze lojístika ida iha Suai, refinaria ida no kompleksu petrokímika ida iha Betanu, no mós fábrika ida ba Gás Naturál Likefeitu (GNL) no infraestruturas apoiu nian. Objetivu sentrál mak atu kria kadeia valór nasionál ida iha setór enerjétiku, ne’ebé sei masimiza benefísiu ekonómiku sira hosi esplorasaun rekursus naturais, hamosu empregu diretu no indiretu, impulsiona kreximentu ekonomia lokál sira no hametin soberania enerjétika no industriál nasaun nian.

Liuhusi implementasaun projetu ida-ne’e, Governu iha mós intensaun atu atrai investimentu privadu, dezenvolve infraestrutura komplementár no promove industrializasaun no koezaun territoriál.

Ho medida hirak-ne’e, Governu reafirma ninia kompromisu ba jestaun rikusoin nasaun nian ne’ebé responsável no transformativu atu nune’e bele garante katak riku-soin petrolíferu nasaun nian kontribui nafatin ba dezenvolvimentu no moris di’ak jerasaun prezente no aban bainrua.

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!