DILI, 05 Setembru 2025 (TATOLI)—Organizasaun Saúde Mundiál (OMS) iha Timor-Leste apoia Vasina anti Raiva ka Rabies Immune Globulin (RIG) hamutuk doze 10.000 ba Ministériu Saúde atu halo prevensaun ba moras Raiva iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: OMS entrega ona vasina anti Raiva 1.000 ba INFPM
“Timor-Leste oras ne’e hasoru hela ameasa ida-ne’ebé urjente tebes husi moras ida-ne’ebé kuaze la rona iha ne’e to’o tinan kotuk. Saida mak hahú ho kazu izoladu uitoan iha Oekusi da’et lalais ona ba munisípiu hitu (7). Agora hanesan kurrida ida hasoru tempu atu hapara moras ne’e iha nia dalan,” Reprezentante Organizasaun Mundial Saúde iha Timor-Leste, Arvind Mathur hateten iha nia diskursu, iha Palásiu das Sinzas, Kaikoli, ohin.

Moras Raiva hanesan hotu-hotu hatene 100% fatal maibé ida-ne’e mós bele prevene 100%, tanba vasinasaun mak arma forte liu ne’ebé iha, tantu atu prevene moras no atu salva moris ho vasinasaun kompletu.
“Tanba ne’e mak ha’u sente hakmatek no orgullu, hodi OMS nia naran, atu entrega frasku vasina 10.000 no doze 1.000 imunoglobulina raivaa nian ba Ministériu Saúde ne’ebé hetan ona ho apoiu jenerozu husi SEARO.D oze salva-vida sira-ne’e sei haruka ba sentru saúde komunitáriu sira ho risku aas, hodi proteje sira-ne’ebé vulneravel liu no garante tratamentu lalais,” nia hateten.
Kontribuisaun ida-ne’e halo parte iha istória ida-ne’ebé luan liu kona-ba solidariedade no asaun konjunta.
Bainhira kazu moras Raiva umanu dahuluk relata iha Marsu 2024, OMS apoia kedas Ministériu saúde ho doze vasina 6.000 no doze RIG 2,000.
Iha 2025, OMS hakat liu fronteira sira hodi serbisu ho Governu sira Indonézia no Índia nian, hodi asegura sira-nia apoiu folin-boot ba mobilizasun vasina doze 12.000 seluk no doze RIG 2.000.
Iha fatin hanesan, Ministra Saúde, Élia dos Reis Amaral informa Ministériu Saúde hamutuk iha ne’e liuliu apoiu husi Organizasaun Saúde Mundiál ne’ebé mak laiha kolen.
“Laiha liafuan ida lae, maibé ho neneik sira sei sempre akompaña no sempre sapoiu maximu ba ita iha sitausau liuliu ba parte saúde nia. Ita-boot sira hatene katak kolaborasaun ne’ebé mak halo husi Ministériu Saúde ho OMS iha tempu naruk nia laran. Ita agradese ba buat hotu-hotu, ita hatene katak ohin loron ita marka ida no atu simu handover ida husi OMS, foka ba iha doze 10.000 vasina antí Raiva nian,” Ministra Saúde ne’e hateten.
Nia ralata situasaun atuál kona Raiva iha Timor-Leste iha ona surtu Raiva ne’ebé reprezenta ameasa sériu ba komunidade iha territóriu nasionál liuliu lista munisípiu ne’ebé mak iha risku mean, no Raiva ho kauze 100% husi sintoma sira-ne’ebé dezenvolvindu maibé ho vasina ne’ebé kualidade bele prevene.
“Tanba ne’e, atu garante desponivilidade vasina kontra Raiva hanesan prioridade boot iha Ministériu Saúde, katak raiva ne’ebé mak Ministériu Saúde simu ba halo prevensaun ne’e ba ema maibé iha prekupasaun mós husi parte Ministériu Agrikultura Pekuária Peska no Floresta,” nia dehan.
“Ita atu la’o ba kada munisípiu sira-ne’ebé mak risku mean, tanba iha dadus ne’ebé mak ha’u simu até husi 13 Fevereiru to’o 11 Agustu 2025, husi parte Ministériu Agrikultura ita halo kalkulasaun ba iha asu sira-ne’ebé mak iha Timor-Leste. Signifika, ita halo kalkulasaun iha ne’e, ezemplu, vasina ona animal iha Bobonaru, Kovalima, Dili, Likisa, Ermera, Oekusi, Aileu Ainar ho totál 9.119 teste ba asu nia ulun, asu foin vasina 8.860, busa foin vasina 225, lekirauk foin vasina 32. Ita parte saúde nian, ita halo prevensaun,” ni esplika.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





