iklan

EKONOMIA, HAKBESIK

ANP no HTS aseita partisipasaun Timor GAP 10% iha Kontratu Fahe Produsaun

ANP no HTS aseita partisipasaun Timor GAP 10% iha Kontratu Fahe Produsaun

Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no empreza High Tech Solutions Ltd. (HTS) asina akordu sesaun no aseitasaun partisipasaun husi Estadu iha operasaun petrolífera ba iha Kontratu Fahe Produsaun (KFP) TL-OT-22-22. Foto/MPRM

DILI, 12 Setembru 2025 (TATOLI)-Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no empreza High Tech Solutions Ltd. (HTS) asina akordu sesaun no aseitasaun partisipasaun husi Estadu iha operasaun petrolífera ba iha Kontratu Fahe Produsaun (KFP) TL-OT-22-22.

ANP nu’udar instituisaun públika ne’ebé reprezenta Ministeriu Petróleu no Rekursu Minerál asina akordu ho empreza HTS Exploration Ltd R.P. (Reprezentasaun Permanente) (HTS), ne’ebé rejistradu iha Timor-Leste, nomós empreza Timor GAP PSC TL-OT-22-22 Unipessoal Limitada, (Timor GAP) nu’udar subsidiária husi empreza estatál Timor GAP.

Iha akordu ne’e no bazeia ba direitu ba partisipasaun Estadu nian, tuir Lei, Timor-Leste, prevee interese ba partisipasaun husi Timor GAP hamutuk 10% iha Kontratu Fahe Produsaun TL-OT-22-22.

Kontratu Fahe Produsaun TL-OT-22-22 ne’e rasik asina tiha ona hosi ANP no HTS iha loron 7 Marsu tinan 2024. KFP TL-SO-22-22 maka área ne’ebé koñesidu ho naran Bloku F neʼebé lokaliza iha Viqueque, área rai-maran Timor-Leste nian.

Bloku referidu inklui iha bloku 18 ne’ebé Governu lansa iha períodu Lisensiamentu Segunda Ronda 2019/2022.

Iha Kontratu Fahe Produsaun TL-OT-22-22 nia laran, HTS no nia parseiru foun Timor GAP sei ezekuta kompromisu ba serbisu sira, inklui levantamentu dadus sízmiku nomós atividade perfurasaun.

Serimónia asina akordu ne’e hanesan pasu importante tebes, ne’ebé fó dalan ba kolaborasaun entre Governu Timor-Leste no HTS ba esplorasaun mina no gás iha área juridisaun Timor-Leste nian, nomós atu promove dezenvolvimentu indústria petrolifera sira iha Timor-Leste.

Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) Gualdino da Silva, hateten Kontratu Fahe Produsaun TL-OT-22-22 iha rai-maran Vikeke nian ne’e iha Juñu tinan kotuk asina ona akordu ho kompañia HTS tuir lei partisipasaun Estadu nian, liuhusi empreza estatál iha obrigatóriu ba investidór sira husi rai-li’ur.

“Hafoin asinatura iha negosiasaun tempu lubun ida ne’ebé kulmina ohin, asiste asinatura entrada formalmente ho partisipasaun 10%. Durante peskiza ka esplorasaun ne’e serbisu ne’ebé atu halo mak Timor GAP sei la tau osan, katak operadór sira mak kobre hotu. Bainhira komersializasaun ona katak komersiál atu hetan ona mina ka gás ne’ebé ho kuantidade komersiál atu dezenvolve ida-ne’e, parte rua sei negosia kona-ba responsabilidade Timor Gap nian iha partisipasaun ne’e”, Gualdino da Silva, hateten iha City 8 Manleuana.

Maibé durante ne’e, tempu peskiza saida maka sei akontese mak, depoizde asinatura tuir kontratu ne’ebé iha Timor GAP ho nia operadór HTS sei kontinua negosiasaun atu finaliza tan dokumentu ida bolu dehan Joint Operating Agreement. “Ida-ne’e akordu ne’ebé kobre interasaun, koordenasaun, operasaun, implementasaun detalla entre parseiru sira HTS ho Timor GAP tuir lala’ok kontratu ninian. Ne’e hahú husi peskiza ba to’o tempu ne’ebé sira sei termina”.

Nia subliña kuandu ramata ona, ANP sei fó aprovasaun, entantu aprovasaun ida-ne’e ba implementasaun programa ka atividade ne’ebé aprova ona kontinua la’o.

“Ami nafatin halo diskusaun ho operadór atu ita iha tempu badak, sira bele hahú atividade peskiza iha área Vikeke ninian to’o Beasu Alianbata”, dehan.

Iha fatin hanesan Reprezentante Empreza Servisu Mina no Gás husi Kazakstan, HTS, Aizhan Ismailova, hateten setór enerjia tenke dezenvolve iha maneira ida ne’ebé promove kreximentu sustentavel, hasa’e kapasidade nasionál, no lori benefísiu sira ne’ebé dura ba povu nasaun ida-ne’e nian.

“Ami haree ida-ne’e hanesan inísiu ba kolaborasaun ida ne’ebé besik liután, serbisu hamutuk atu avansa ba nasaun nia ambisaun sira no atu asegura katak dezenvolvimentu Bloku F nian fó valór ba parte interesada hothotu. Tinan ida-ne’e, ami reafirma ami-nia kompromisu atu aplika padraun aas sira kona-ba perísia téknika, seguransa, no kuidadu ambientál”, dehan.

Nia lori empreza nia naran rekoñese importánsia husi parseria ne’e no kompañia sei kontinua envolve ho konstrutivu ho komunidade lokál sira no instituisaun Governu nian sira hodi kria oportunidade sira, apoia transferénsia koñesimentu, no haburas dezenvolvimentu.

“Ha’u hakarak agradese dala ida tan ba Governu Timor-Leste, Timor Gap, no sira hotu ne’ebé kontribui ona ba realizasaun ida-ne’e. Atu sai fundasaun ba parseria ida ne’ebé naruk no susesu, fó benefísiu la’ós de’it ba ita-nia empreza, maibé mós ba nasaun no povu Timor-Leste”, realsa.

Vise-Prezidente ba Dezenvolvimentu Greater Sunrise husi Timor GAP, Domingos Lequi Maria, informa durante prosesu sei hamutuk ho ANP serbisu besik ho parseiru foun HTS ba serbisu ne’ebé atu halo mak foku ba sízmiku ho perfurasaun.

“Ami-nia partisipasaun iha ne’ebá sei ativu tebes iha parte tékniku ninian, maibé ein termu finanseiru Timor Gap sei la kontribui, maibé depoizde peskiza rezultadu hatudu atu avansa ba dezenvolvimentu mak foin kontribui osan, tanba estudu sízmiku ne’e husi parte jeolójiku nian karik antes halo perfurasaun foti uluk dadus husi teknolojia ne’ebé iha atu hatene poténsia atu hakat ba perfurasaun nian”, dehan.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro, hateten nu’udar ministru ba setór ida-ne’e, fó parabéns ba instituisaun HTS nomós Timor Gap ne’ebé reprezenta Estadu Timor-Leste iha asinatura, sei halo parte iha KFP.

“Ami husu ho laran-luak no hein atu kompromisu sira-ne’e sei implementa tuir planu no kalendáriu. Ba Timor-Leste, esplorasaun iha rai-maran, inklui bloku ida ne’ebé ita-boot sira serbisu daudaun, hanesan rekursu potensiál ida ne’ebé ita hein katak sei kontribui la’ós de’it iha tempu naruk, maibé mós iha tempu médiu ka mezmu ba tempu badak ba reseita Estadu nian no ba atividade ekonómika iha ita-nia rain”, nia salienta.

Timor-Leste hahú ona inisiativa oioin la’ós de’it iha esplorasaun upstream, maibé mós iha investimentu downstream. Hirak ne’e inklui fasilita infraestrutura, partikularmente iha kosta súl, nomós infraestrutura bázika jerál hanesan estrada, ponte, no seluk tan. “Ho esperansa katak ida-ne’e sei ajuda fasilita movimentu no transporte iha nasaun tomak no ikus mai apoia atividade esplorasaun ne’ebé susesu”.

Asinatura ne’e halo iha edifísiu ANP City8, Manleuana, entre Reprezentante Timor GAP, Norberta da Costa, no Prezidente ANP, Gualdino da Silva, no Reprezentante HTS/COO – Chief Operating Officer Oil and Gas Service Company Kazakistaun, Selim Beshleyev.

Sasin ba Asinatura ne’e mak Reprezentante ANP, Carlos Alves, Vise-Prezidente ba Dezenvolvimentu Greater Sunrise iha Timor GAP, Domingos Lequi Siga Maria, no Aizhan Ismailova hanesan Reprezentante HTS/CEO (Chief Executive Officer) ba Oil and Gas Service Company Kazakistaun.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!