DILI, 23 Setembru 2025 (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandinho Vieira, husu ba públiku atu uza konxiénsia hodi labele halo uma iha foho lolon sira hodi evita sedimentasaun mai iha kapitál.
Nia dehan, iha Dili daudaun ne’e, drainajen no mota nakonu ho sedimentasaun no hasai mós nafatin iha, tanba ninia kauza ne’e komunidade kontinua halo uma iha foho lolon sira no kee rai no tesi ai-hun sira, nune’e tempu udan rai atu kaer ai-hun sira laiha no tenke tun hotu mai sidade laran.
“Ha’u hanoin ita uza konxiénsia hdoi redús ona hela iha foho lolon sira, labele tesi ai, kee rai arbiru, la’e ita fó presaun ba ita-nia kapitál, mosu sedimentasaun no rai-monu, tanba ita la moris armonia ona ho ita-nia ambiente no floresta”, Fernandinho Vieira hateten iha salaun Luz Clarita, ohin.
Tuir nia, komunidade la kuidadu no la tau importánsia ba dezenvolvimentu Floresta maka ba oin sei hasoru problema boot kona-ba sedimentasaun no inundasaun iha tempu udan.
Tanba ne’e, governante husu atu tau importánia ba floresta no la’ós Governu nia kompeténsia, maibé sidadaun hothotu iha responsabilidade ba setór ida-ne’e, tanba iha em nia rai foho sira ema kuda mak ai komersiál no ai protesaun. “Maibé, ita-nian ba hela fali iha foho leten sira, tempu udan afeta mai dezenvolvimentu sira iha kapitál”.
Kauza seluk ne’ebé afeta ba inundasaun no sedimentasaun mak setór privadu sira, liuliu empreza sira ne’ebé kee fatuk iha foho loron sira atu utiliza ba konstrusaun nian tenke haree no sukat ninia impaktu ambientál.
Maski Governu halo lei barak atu regula ema labele kontinua hela iha foho lolon, maibé komunidade mak laiha konxiénsia no kontinua hela.
Lei sira ne’ebé Gopvernu prodús ne’e parte husi ambiente nian mak dekretu-lei númeru 26/2011 kona-ba Lei Bázika Ambientál, dekretu-lei númeru 5/2011 kona-ba Lisensiamenta Ambientál, dekretu-lei númeru 36/212 kona-ba Kontrolu Importasaun no Esportasaun, dekretu-lei númeru 6/2020 sobre Rejime Jurídiku Protesaun no Konservasaun Biodiversidade, inklui dekretu-lei númeru 37/2020 kona-ba Importasaun Saku ho Objetu Plástiku.
Parte Sekretária Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) nian mak uza lei foun protesaun sivil númeru 12/2020, 2 Dezembru, hodi kriminaliza komunidade neʼebé harii uma iha fatin risku ba dezastre naturál, hanesan mota-ninin, foho lolon, tasi ninin no besik lagoa.
“Lei ne’e iha maibé dalaruma ladún hetan kontrolu no Governu seidauk kriminaliza ho lei ne’e, entaun komunidade kontinua bá hela iha foho lolon, maibé esforsu ne’ebé halo mak Governu sendibiliza lei sira mak la kumpre nafatin hanoin tempu ruma Estadu mós sei hola desizaun ruma hasai komunidade husi foho lolon”, afirma.
Notísia relevante: MOP-IGEADI planeia sei hasai sedimentasaun iha mota-drainajen iha Dili
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




