BOBONARU, 13 Outubru 2025 (TATOLI) –Autoridade Munisípiu Bobonaru finaliza ona prosesu elaborasaun dokumentu Planu Dezenvolvimentu Munisipál (PDM) tinan 2025-2030 no iha tempu badak sei submete ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hodi hetan apresiasaun no lori ba Konsellu Ministru atu halo aprovasaun finál.
Prezidente Autoridade Munisipál Bobonaru, Paulo Moniz Maia, konfirma katak planu ne’e aprova ona loron 10 outubru 2025 husi Konsellu Koordenasaun Munisipál.
“Ita mós iha progresu finál ba elaborasaun Planu Dezenvolvimentu Munisipál PDM formulasaun tinan-lima hahú husi 2025 to’o 2030. Planu Dezenvolvimentu Munisipál koerénsia ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel,” nia hateten iha intervensaun ba lansamentu Projetu Elaborasaun Planu Uso de Solo Maliana, iha salaun Maria-Tapo, segunda ne’e.
Antigu deputadu ne’e hatutan, PDM ne’e inklui pilar importante haat mak hanesan, dahuluk Kapitál Dezenvolvimentu Sosiál kobre edukasaun, saúde, inkluzaun sosiál no protesaun sosiál, kultura, patrimóniu, juventude no desportu, relijiaun no sosiedade sívil.
Pilar daruak Kapitál Dezenvolvimentu Infraestrutura kobre luron, ponte, bee no saneamentu báziku, eletrisidade, transporte no telekomunikasaun. Tuirmai, pilar datoluk Kapitál Dezenvolvimentu Ekonómiku kobre agrikultura, turizmu, komérsiu no indústria, setór privadu, empregu kooperativa no meiu ambiente.
Enkuantu Pilar da-haat Dezenvolvimentu Enkudramentu Institusionál kobre padraun institusionál, administrasaun lokál, rekursu umanu munisipál no sistema prosedimentu.
Alende elaborasaun PDM, autoridade munisipál ne’e subliña katak daudaun ne’e suku sira mós elabora hela Planu Dezenvolvimentu Komunitária ne’ebé tuir planu sei finaliza iha fulan-dezembru molok tama tinan-2026.
“Planu hirak ne’e presiza sinkroniza ba malu atu nune’e la replika saida mak presiza halo iha aspetu sosiál, infraestrutura, ekonomia no instituisionál,” nia afirma.
Dokumentu PDM nu’udár rekizitu importante ida mak sei tama mós iha kategoria avaliasaun kondisaun mínima ne’ebé mak sei akontese iha 2026 hodi deside Munisípiu Bobonaru hakat ba podér lokál.
PDM mós sai nu’udar instrumentu xave ida iha ámbitu hodi regula opsaun sira prinsipál administrasaun rejionál ninian hodi asegura dezenvolvimentu ida-ne’ebé integradu liu no sustentavel ba Timor-Leste espesialmente bá Munisípiu Bobonaru.
PDM 2025-2030 ne’e atu kompleta meta ne’ebé define iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 atu lori prosperiedade ba povu.
Paulo Moniz Maia énfaze, Munisípiu Bobonaru lokaliza iha área fronteira entre Timor-leste ho Indonezía no tanba ne’e importante tebes atu aposta Dezenvolvimentu iha área sira importante hodi nune’e ita la’ós de’it sai benifísiu ba país viziñu maibé sira mós sai benifísiu ba kontextu ekonomia.
Ezemplu zona sira estratéjiku hanesan Fronteira Batugade no área kostál sira ne’ebé pertense ba Munisípiu Bobonaru iha poténsia boot jenera rendimentu ba Estadu no kria kampu servisu.
“Saida mak presiza halo mak hari fasilidade sira hanesan Rest Area no Terminál ne’ebé komplementa ho sentru komersiu sira no fasilidade komplementáriu hanesan restautante no akomodasaun sira iha Batugade no Loes hodi tulun Munisípiu Bobonaru atu bele hetan rendimentu ida-ne’ebé sustentavel liu no loke kampu servisu ba Timoroan sira liu-liu komunidade lokál sira,” nia katak.
Alende ne’e, tuir líder másimu Munisípiu Bobonaru ne’e, aposta mós iha Dezenvolvimentu Infraestrutura bázika balun ne’ebé bele viabiliza investimentu iha setór turizmu no agrikultura.
“Ezemplu ita inkui sentru komersiu ida iha merkadu atuál Maliana nune’e bele fornese koneksaun bainhira Timor-leste sai membru ba ASEAN, reuniaun balu ne’ebé karik presiza halo iha Munisípiu Bobonaru ita iha ona keneksaun atu bele sai uma-na’in ba eventu sira hanesan ne’e,” nia tenik.
PAM ne’e hatutan, Autoridade Munisípiu mós aposta iha Dezenvolvimentu Aerportu atu bele fasilita viajen ofisiál sira no viajen komersiál inklui turista sira tanba Munisípiu Bobonaru iha potensía turizmu hanesan Bee-Manas Marobo no Fosíl Repetis Mariñu iha Foho Lesululi Postu Administrativu Kailaku ne’ebé UNESCO rekuñese hanesan númeru ida iha mundu depois númeru rua iha Amérika.
“Aeroportu sei sai importante atu liga mundu ho potensían ne’ebé iha. Alende ne’e, inklui mós barajen iha Mota Bulobu no mota Malibaka atu bele aumenta bee ba área Natar iha Maliana I no Maliana II hodi hasa’e produsaun agríkola. Poténsia hirak ne’e sei sai hanesan katalizadór ba dezenvolvimentu ekonomia Munisípiu Bobonaru,” autoridade munisipál ne’e afirma.
Hanesan PAM, autoridade ne’e fiar katak Projetu Planu Uso de Solo Urbano Maliana ne’ebé inísia husi Ministériu Planeamentu Investimentu Estratéjiku ne’e bele kondisiona no pozisiona infraestrutura sira iha fatin ne’ebé apropriadu hodi la prejudika Dezenvolvimentu setór produtivu sira ne’e tanba Dadus Agrikultura hatudu katak Natar abandonadu hamutuk ektares 5.270,10 ekivale ba 54% bo’ot liu área natar kultivadu ne’ebé iha de’it ektares 4.455,90 ekivale ba 46%.
Área To’os kultivadu hamutuk ektares 5.448,15 ekivale ba 21% no área To’os Kultivadu abandona hamutuk ektares 20.343,85 ou ekivale ba 79%.
Enkuantu kreximentu Populasaun haktuir iha Sensus Uma-Kain tinan-2022 hamutuk ema na’in-106,639 ne’ebé kompostu husi mane 53,704 no Feto 52,935.
Prosesu Infraestrutura estrada ho Kategória Nasionál hamutuk kilometru 171,91 mak realiza ona falta kilometru 80 no estrada kategoria munisipál iha kilometru 48,03 ida-ne’e sei seidauk realiza tomak, estrada Kategoria Urbana kilometru 75,6 hadi’ak ona mak kilometru 58,35 falta kilometru 16,75.alende ne’e estrada rurál hamutuk kilometru 444 husi númeru ne’e hadi’ak 135 ona falta kilometru 310.
Iha parte Bee no Saneamentu totál sistema bee rurál hamutuk 155 kompostu husi sistema gravitasaun unidade 128 no sistema Bomba elétrika no solar-sel hamutuk unidade 27 ho idade ne’e proporsaun uma-kain ne’ebé asesu ba bee-moos hamutuk 76% falta 24% seidauk asesu ba bee-mos seguru.
Kona-ba Saneamentu, Autoridade Munisípiu Bobonaru iha kamioneta rua no pesoál limpeza na’in-21 mak durante ne’e halo limpeza iha kapitál Munisípiu.
Autoridade Munisípiu Bobonaru mós planeia iha planu tinan-liman nia laran atu konstrui sentru tratamentu lixu Líkidu iha Maliana hodi halo tratamentu lixu ho apropiadu.
Jornalista:Sergio da Cruz
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





