DILI, 25 Novembru 2025 (TATOLI)—Institutu Defeza Nasionál (IDN), Tersa ne’e, realiza semináriu ‘Fórum do Mar’ ba Komunidade País Lian Portugés (CPLP, sigla portugés) ba dala-lima, ho tema: ‘Dezafiu jurídiku iha jestaun no uzu tasi.’
Diretór interinu IDN, Nuno Corvelo Sarmento hateten, fórum tasi ne’e nu’udar oportunidade di’ak ida ba Timor-Leste atubele partilla Timor nia esperiénsia ba membru CPLP hodi hamutuk valoriza tasi.
“Fórum ne’e asume kedan propózitu akadémiku ne’ebé klaru nó ambisiozu ba poténsia setór marrítimu nasaun CPLP nian iha domíniu polítiku, ekonómiku, sosiál, kulturál, sekuritáriu naun ambientál, ne’ebé aliña ho estratejia mai tasi husi ita-nia komunidade. Saida mak ita halo iha ne’e iha tinan ba tinan mak transforma koñesimentu iha kooperasaun no ba benefísiu konkretu mai ita-nia sosiedade tomak,” Nuno Corvelo hateten iha nia intervensaun iha semináriu forum tasi nian nasaun CPLP ba dala lima ne’ebé halo iha salaun MNEK tersa ohin.
Notísia relevante : MTA konsidera turizmu mariñu sai rekursu atrai turista sira luku tasi
Sesaun ne’e hamosu roteiru ida traballu imediatu no estreturadu ne’ebé sensibiliza no promove estudu estratéjiku kona-ba espasu marrítimu husi nasaun hodi halo planu no ezekuta polítika marrítima, intensifika interkámbiu informasaun no partilla metodolojia, aperfeisoa organizasaun ba eventu no asaun hodi reforsa impaktu públiku ba ajenda ne’e.
“Ajenda ohin nian ita hamosu hodi konjuga perspetiva akadémika no operasionál hodi tradús koñesimentu ba orientasaun prátika,” nia akresenta.
Diretór interinu agradese ba Governu nia apoiu, liuliu ba Primeiru-Ministru ho vizaun, ba rai arkipelájiku no marrítimu.
“Ita-nia tasi ne’e mak identidade, seguransa, no dezenvolvimentu, maibe ha’u akresenta katak saida mak verdadeiru mai Timor-Leste mós hanesan verdadeiru ba ita-nia Comunidade Paizes da Língua Portuguesa. Bainhira fórum ne’e metin, ita reforsa CPLP no bainhira reforsa CPLP, ita reforsa ba ida-idak nia rai,” nia tenik.
Prezidente Plataforma Oseánia, Albino Campos konsidera, tasi ne’e kestaun ezensiál ba nasaun ida tanba pursentu 80 husi tasi bele garante nasaun nia ekonomia.
“Ita hotu tenke tau-matan ba área jurudisaun tasi nian oinsá atu proteje tasi ho di’ak. Iha tempu ohin, importante ba ita atu hatene juridisaun tasi nian hodi bele defende no proteje tasi ho di’ak,” nia katak.
Iha fatin hanesan, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, tasi nu’udar fatór importante ba dezenvolvimentu ekonomia.
Tanba ne’e, Xefe Governu konsidera semináriu ne’e importante tebes ba membru CPLP atu partilla mekanizmu hamutuk hasoru dezafiu globál ne’ebé afeta ba tasi.
“Rekoñese katak CPLP ne’e importante tebes oinsá atu dezenvolve kooperasaun. Ohin loron ho mundu dijitál avansu dijitál hodi aproveita rekursu tasi nune’e husu ba nasaun membru CPLP hamutuk hodi proteje tasi iha ohin loron nian,” nia katak.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina





