iklan

EKONOMIA

Governu haruka traballadór timoroan 85 ba servisu iha Korea Súl

Governu haruka traballadór timoroan 85 ba servisu iha Korea Súl

Traballadór timoroan sira tuir atividade serimónia despedida no asina deklarasaun, molok dezloka ba Austrália, iha salaun Timor lodge, sexta (22/09). Imajen TATOLI/Egas Cristóvão.

DILI, 15 Janeiru 2026 (TATOLI)—Governu liuhusi Sekretária Estadu Fotmasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) kontinua haruka traballadór timoroan na’in-85 kompostu husi traballadór reentry na’in-lima (5) no traballadór foun na’in-80 mak sei ba servisu iha Korea Súl durante tinan lima (5).

Tamba ne’e, Sekretária Estadu Formasaun Profisionál no Empregu realiza asina deklarasaun ho família husi traballadór sira antes arranka ba servisu iha rai-li’ur.

Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu Interinu, Domingos Lopes Lemos, hateten Ohin loron hanesan loron importante ida tanba iha etapa dahuluk iha tinan 2026 ne’e, SEFOPE haruka tan traballadór timoroan sira ba servisu iha Korea.

“La kle’ur tan ita sei despedida hamutuk tanba la kle’ur tan sira sei ba ema-nia rai hodi hala’o misaun boot ne’ebé sira hili, entaun iha ne’e ha’u hakarak hateten ba ita-boot sira katak programa importante ida-ne’ebé Governu da-sia (IX) iha mak kria kampu traballu ba sidadaun sira hotu,” Sekretáriu Estadu Internu ne’e informa ba jornalista sira iha salaun Timor Lodge, Komoro, ohin.

Governante ne’e dehan, kooperasaun ne’ebé Governu halo ho nasaun parseria sira importante tebes hodi fó espasu ba timoroan hodi buka servisu atu tulun sira-nia família no nasaun.

“Tamba ne’e iha pontu importante balun ne’rbé presiza fó hanoin ba ita-boot sira presiza hakruuk ba desizaun no regra ne’ebé iha durante ita-boot sira-nia misaun iha rai-li’ur, hatudu imi-nia dezempeñu di’ak to’o misaun ramata iha Korea,” nia apela.

Diretór Diresaun Nasionál Empregu Estranjeiru, João Correia, hateten traballadór hirak ne’e sei ba servisu iha área tolu mak hanesan iha área peska hamutuk ema na’in-78, iha área fábrika ema na’in-haat (4) no iha agrikultura ema na’in-tolu (3).

“Ha’u husu ba traballadór sira atu la’o ho kuidadu no servisu ho didi’ak iha ema-nia rai, atu nune’e bele fó kontribuisaun ba ekonomia família no nasaun ida-ne’e,” nia dehan.

Tanba ne’e, nia hatutan, aproveita oportunidade ne’e ho di’ak tanba ema barak mak hakarak kompete iha programa ida-ne’e maibé seidauk hetan oportunidade.

HRD Korea husu traballadór labele sai husi sistema

Reprezentante HRD iha Timor-Leste Korea, Kim Min Hee, husu ba traballadór sira tenke servisu tuir dixiplina no labele kontra regra ka labele halai sai husi sistema imigrasaun.

“Bainhira imi halai sai husi Sistema, imi sei lahetan tan oportunidade atu ba kontinua servisu iha rai-li’ur,” nia hateten.

Nune’e mós, nia hatutan, bainhira traballadór sira hetan problema ruma labele foti desizaun mesak tenke informa ba ema seluk tanba iha Korea iha instituisaun no organizasaun ne’ebé bele tulun.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!