iklan

EDUKASAUN

FDCH aloka millaun $1.8 ba bolseiru iha nasaun lima

FDCH aloka millaun $1.8 ba bolseiru iha nasaun lima

Diretór Ezekutivu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, Júlio Aparício ho nia eskipa esplika kona-ba timoroan ne’ebé atu ba estuda iha nasaun li’ur. Imajen TATOLI/Osória Marques

DILI, 19 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Tinan-ne’e, Fundu Dezenvolvimentu Kapital Umanu (FDCH-sigla portugeza) disponibiliza bolsa estudu méritu ba timoroan hamutuk 143, atu bá estuda iha Indonézia, Malázia, Mosambike, Brazíl no Portugál ho orsamentu hamutuk millaun $1.8.

Diretór Ezekutivu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, Júlio Aparício esplika timoroan ne’ebé atu ba estuda iha Brazíl na’in-75, Mosambike na’in-ualu (8), Malázia na’in-22, Indonézia 28 no Portugál na’in-sanulu (10).

Responsavel ne’e subliña bolseiru sira-ne’e ba área lisensiatura na’in-66, mestradu 50 no ba doutoramentu na’in-hitu (7).  Aleinde ne’e, ba dosente ensinu superiór privadu sira ne’e iha vaga ba ema nai’n-20, kompostu husi na’in-sanulu (10) ba Portugál no na’in-sanulu (10) ba brazíl.

Diretór Ezekutivu afirma bolsa estudu 20 ne’e ba estudu pós-graduasaun, mestradu, no doutoramentu, fó ba estudante sira husi nasaun CPLP. Hanesan trasa ona iha planu FDCH nian ba tinan 2025, bolsa estudu 10 sei ba Portugál no 10 ba Brazíl.

Nasaun destinu no universidade la’ós halo hosi profesór ne’ebé maka hili. Halo tuir parámetru sira ne’ebé konkorda ona entre FDCH no MESSK, ne’ebé konsidera área sira estudu nian, protokolu sira ne’ebé eziste ho instituisaun sira, grau ne’ebé sira aplika ba, no avaliasaun ne’ebé hetan tuir kritériu avaliasaun nian.

Nia informa katak bolsa estudu bá Brazíl oferese vaga 65, kompostu husi kursu lisensiatura 24 iha área serbisu sosiál haat, ensinu pedagójika lima, ensinu fízika, kímika, biolojia kada tolu, matemátika haat, no siénsia biolójiku rua.

Ba mestradu 34, ne’ebé destina ba área biolojia mariña no ambiente kosteira rua, ensinu siénsia natureza tolu, dinámika oseanu no rai rua, ensinu edukasaun haat, lia-portugés sia, planeamentu matemátika sistema haat, enerjétiku rua, sustentabilidade sosiuekonómika ambientál rua, turizmu no patrimóniu inovasaun tolu no empreendedorizmu tolu.

Ba doutoramentu hitu, disponibiliza ba área estudu ensinu lia-portugés lima no matemátika rua.

Mosambike iha ualu ba iha nivel lisensiatura ho área siénsia informasaun jeográfika rua, enjeñaria florestál rua no medisina jerál haat.

Bá Malázia iha vaga 22 ba nivel mestradu hamutuk 16 iha área siénsia seguransa sibernétika, siénsia intelijénsia artifisiál, jestaun projetu, infraestrutura no estudu ekónomiku kada iha rua, enjeñaria tolu, filozofia enjeñaria tolu no jestaun administrasaun no empreza rua.

Ba nivel lisensiatura iha neen ba área psikolojia haat no enjeñaria eletrónika rua.

Vaga bá Indonézia iha 28, ba nivel lisensiatura iha área enjeñaria mekánika, enjeñaria manufatura no teknolojia, dezeñu manufatura, fizioterápia, tékniku eletrónika kada iha haat,  siénsia mariña neen no pilotu aviasaun iha rua.

Dirijente ne’e afirma bolsu referidu hahú ona loke rejistrasaun iha loron-18 Fevereiru ne’e to’o 06  Marsu. Rejistu via online FDCH.Gov.tl.

“Maibé mós prepara fatin iha FDCH hodi atende karik aplikante via online mak hetan difikuldade ruma iha prosesu rejistrasaun.  Hahú horisehik to’o ohin loron FDCH rejistu hamutuk 17 tanba horisehik loron feriadu nune’e foin mak to’o 17,” Júlio dehan iha nia knaar fatin, Kinta ne’e.

Iha parte seluk, aplikante bolsu estudu FDCH, Joãozinho de Sousa Belo, hato’o agradese ba FDCH tanba disponibiliza ona bolsa estudu ba timoroan sira atu ba estuda iha nasaun destinadu sira.

“Ha’u sente orgullu tanba fundu ne’e rasik disponibiliza ona materiál sira, liuliu ekipamentu hanesan komputadór atu fasilita hodi halo aplikasaun,” nia dehan.

Joãozinho hatutan nia parte aplika ba grau mestradu ho área estudu língua portugeza maibé atu liu ka lae ekipa juri mak sei determina.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!