LIKISÁ, 24 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Governu liuhusi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ho ekipa ministeriál sira kompostu husi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Ministériu Planeamentu Investimentu Estratéjiku (MPIE) ho Ministériu Obra Públika (MOP) hahú hala’o vizita bá munisípiu Likisá hodi halo avaliasaun ba kondisaun mínima ne’ebé atu prepara ba desentralizasaun podér lokál.
Programa ida-ne’e hanesan parte ida husi preparasaun Governu Konstitusionál da-sia (IX) nian molok implementa Polítika Desentralizasaun Podér Lokál atu transfere podér no responsabilidade husi Governu sentrál ba nível lokál hanesan munisípiu, nune’e povu bele partisipa diretamente iha governasaun no dezenvolvimentu.
“Ohin, hahú serimónia avaliasaun ida ba Likisá no ba Timor tomak. Husu ba Likisá oan sira ne’ebé hetan fiar, serbisu hodi tau iha ulun no hanoin saida mak imi bele halo ba rai ida-ne’e no ba povu ida-ne’e, iha Munisípiu ida-ne’e nia laran,” PM Xanana hateten iha salaun Tokodede, Likisá-vila, tersa ne’e.
Xefe Governu husu ne’e tanba atu dezenvolve rai ne’e, rai nia oan mak tenke asume responsabilidade, katak tenke kumpre no labele baruk-teen no tenke ko’alia bá malu kona-bá saida mak presiza.
Xanana Gusmão uza referénsia funu nian katak, funu hanorin timoroan sira hodi la’o neineik no la halo milagre, auguenta no hadi’a nafatin no ida-ne’e mak tenke tau fila-fali iha Likisá oan sira nia kakutak liuliu sira-ne’ebé kaer responsabilidade.
“La’ós sai Xefe Suku atu simu de’it osan maibé atu reprezenta suku ida-nia interrese, foti saida mak problema iha suku ida-nia laran, ninia terus no presiza,” Xanana hateten.
Husu mós ba kada postu administrativu tenke haree produtu sira-ne’ebé bele prodús hodi ajuda família tanba iha Likisá rasik riku ho ai-fuan ne’ebé barak tebes.
Presiza dezenvolve ho di’ak, liuliu batar ne’ebé prodús husi populasaun iha postu administrativu Loes kada fulan kolleta ho tonelada b’ot kompara ho batar iha munisípiu seluk ne’ebé kada tinan kolleta maibé kuantidade kiik.
“Tanba ne’e, husu ba Likisá oan sira, koñese didi’ak imi-nia rain hodi halibur dadus sira, ko’alia ba malu no koordena ho setór privadu sira atu hahú dezenvolve,” Xanana Gusmão husu.
Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral informa avaliasaun ba kondisaun mínima ne’e atu reforsa Likisáa oan sira bele organiza-an rasik.
Iha postu administrativu sira, Loes mak kondisaun iha hela rekuperasaun, iha Likisá presiza hadi’a mak koordenasaun entre setór ho autoridade.
Tanba ne’e, avaliasaun mínimu ramata ne’e MAE deside pontu rua ba Autoridade hotu-hotu, apoiu tékniku iha Gabinete Autoridade, INAP ho liña seitór sira atu hahú kapasitasaun.
Munisípiu sira-nia ezekusaun orsamentu la’o di’ak, tenke haree ba oin liuliu nível koordenasaun estruturál hodi hadi’a ho asisténsia tékniku ne’ebé iha atu bele prepara an ba futuru liuliu sei instala administrativu.
Likisá mós iha setór privadu, kada tinan iha fulan-Outubru iha pra-kualifikasaun tanba implementasaun projetu sira iha munisípiu ba PEDN depois pra-kualifikasaun empreza sira liu mak halo ajustamentu. PNDS iha ninia kritériu liu $10.000 tenke tuir prosesu aprovijionamentu pur kuotasaun.
“Ita agora iha semana datolu, iha fulan-Marsu ita iha ona. Enkontru komunitariu nivel aldeia no Maiu kontinua ba Konsellu Koordenasaun teritoriál. Konsellu ne’e iha reprezentante partidu ne’ebé iha asentu parlamentár nomós reprezentante igreja, veteranu, juventude, liuhusi plenaria ida hodi deside projetu prioridade ne’ebé diskute iha fulan-Fevereiru nivel aldeia, hodi lori ba Suku, Postu to’o Munisípiu. Ida-ne’e atu haree ida-ne’ebé prioridade bele avansa uluk, seluk propoin ba tinan tuir mai,” nia hateten.
Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), Gastão Francisco de Sousa, esplika avaliasaun ba munisípiu Likisá atu prepara an ba Governu lokál, iha buat haat ne’ebé importante tenke haree mak dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál, infraestrutura no institusionál.
Bainhira hakarak la’o bá oin, setór haat ne’e tenke haree ho didi’ak no tenke ezekuta ho transparénsia másimu tanba podér lokál la’ós ko’alia de’it ba grupu ida, maibé Likisá oan tenke fó liman ba malu atu hotu-hotu tenke sente katak munisípiu ne’e Likisá oan hotu nian.
“Lalika haree ba rasa, relijiaun, kór no partidu polítiku. Tanba ne’e mak husu ba interrese Likisá nian, ema hotu-hotu tenke hamutuk,” Gastão Francisco de Sousa hateten.
Perante Primeiru-Ministru ho Ministru sira-ne’ebé prezente, Prezidente Autoridade Munisipiu Likisá, Paulino Ribeiro halo aprezentasaun kona-ba perfil no poténsia tomak husi munisípiu ne’e nu’udár baze hodi responde ba kritériu sira mak hatuur iha polítika desentralizasaun podér lokál nian.
Iha aprezentasaun ne’e haree liu dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál, infraestrutura no institusionál, inklui rekursu umanu, rekursu naturál, poténsia, orsamentu no koordenasaun munisipál nian.
Iha sesaun husu no hatan, autoridade lokál sira no povu Likisá entuziazmu maka’as hodi espresa sentimentu kontente ba politika Governu Konstitusionál da-sia (IX) kona-ba polítika desentralizasaun podér lokál ne’ebé sei implementa iha tinan tuir mai.
Iha kritika balun liga ho mekanizmu servisu munisipál nian ne’ebé sei mosu fallansu maibé maiória deklara katak, munisípiu ne’e prontu ona atu simu podér lokál.
Polítika ne’e hatuur iha Lei númeru 3/2016 kona-ba Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa ho nia objetivu prinsipál sira mak: hametin demokrasia lokál, povu bele partisipa direta iha tomada desizaun, hasa’e efisiénsia servisu publiku, promove dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, munisípiu bele planeia dezenvolvimentu tuir realidade rasik, hamenus sentralizasaun iha kapitál no aumenta transparénsia no responsabilidade.
Likisá rejistadu nu’udár Autoridade Munisipál ho ninia Postu Administrativu haat mak hanesan Bazartete, Likisá, Maubara no Loes ho suku 23 no aldeia hamutuk 134.
Iha vizita ne’e, Primeiru-Ministru akompaña husi membru Governu balun, ne’ebé partisipa husi autoridade munisipál, autoridade postu, autoridade lokál, veteranu, diretór servisu munisipál sira, xefe departementu sira, intelektuál sira inklui autoridade sivíl ho militár.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





