DILI, 03 Marsu 2026 (TATOLI)—Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, klarifika tesi ai hali boot sira iha kapitál Dili la’ós estraga ambiente, maibé proteje ema ne’ebé hela besik no movimentu ba-mai iha ai hali ne’e nia okos husi dezastre.
Prosesu alargamentu estrada iha Taibesi to’o ponte My Friend kuazé sira tesi hali hamutuk 17, iha Kuluhun ida, tanba hanesan ai-hali sira-ne’e balun moris to’o tinan 200 nia laran, entaun ai-hali hirak ne’e ita uza mákina dudu bosok de’it tohar hotu tanba mamar.
“Nune’e, di’ak-liu ita tesi kotu tanba anin boot bele fó influénsia dezastre ba komunidade ne’ebé hela besik inklui hirak ne’ebé halo movimentu ba-mai husi diresaun refere,” Ministru Samuel hateten ba jornalista sira iha Taibesi, ohin.
Maibé, nia hatutan, bainhira prosesu alargamentu ne’e hotu sira sei kuda fali ai-oan no ai-funan sira hodi prezerva ambiente no fó mahon.
Antes ne’e, Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, hateten hanesan ema-ne’ebé hadomi ambiente senti triste, tanba dezde Governu hatun ka tesi hali-hun boot iha Kuluhun no Taibesi, tanba hali sira-ne’e sai ona identidade sidade Dili ninia.
“Tamba benefísiu husi ai-horis hirak ne’e bele prodús oxijéniu ba ita ema atu dada iis, fó malirin no mahon, nune’e mós sidade Dili la furak hanesan ita-nia poezia, ita-nia dezeña sira ita pinta ne’e, ida-ne’e mak ha’u triste,” Vrgílio Lamukan hateten.
Nune’e, nia solisita Governu tenke iha hanoin oinsá sidade Dili ne’e labele sai sidade ida-ne’ebé eskeletu umanu, ko’alia kona-ba espasu públiku espasu verde ne’e la’ós atu pinta maibé ai sira-ne’e mak atu prezerva, maibé se komunidade hela iha ne’ebá hetan ameasa ne’e Governu muda mak komunidade.
Tanba, bainhira ko’alia kona-ba direitu umanu violasaun hasoru meiu ambiente ne’e tesi ai sein hanoin ne’e mós violasaun direitu umanu, tnba iha artigu 61° ko’alia kona-ba obrigasaun Estadu ninia atu fó protesaun ba meiu ambiente.
Governu hato’o agardesimentu ba komunidade
Entretantu, Governu Konstitusionál da-sia (IX) liuhusi Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, hato’o agradesimentu ho komunidade Taibesi ne’ebé durante ne’e koopera ba prosesu alargamentu estrada husi Taibesi to’o ponte My Friend.
“Ha’u lori Governu konstitusionál (IX) nia naran no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, rasik haruka ha’u hato’o agradesimentu ba komunidade Taibesi tomak ne’ebé koopera di’ak tebe-tebes. Maske iha prosesu alargamentu estrada ne’e ita sobu sira-nia uma, ai-horis, kanalizasaun bee-kanu kotu lakonsege dada bee ba komunidade sira no hamate eletrifikasaun maibé sira hatudu sira-nia maturnidade no hakarak tebes dezenvolvimentu ba rai ida-ne’e,” Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, informa ba jornalistasira iha Taibesi Matando, tersa ne’e.
Ministru dehan, durante loron hira iha ne’e ita kuaze sobu buat barak maibé laiha komunidade afetadu ida mak mai impede ba prosesu servisu iha terrenu, entaun ida-ne’e sai ezemplár di’ak tebes ba sidadaun hotu iha Timor laran tomak atu hatudu katak sira hadomi Timor no hakarak duni dezenvolvimentu la’o ba oin.
“Komunidade afetadu sira ita sei indemniza, levantamentu dadus foti hotu ona, entaun prosesu ne’e la’o hela. Tanba, bainhira ita hotu-hotu hatudu kooperasaun ne’ebé di’ak, ha’u fiar katak bele aselera lalais prosesu dezenvolvimentu infraestrutura ba rai ida-ne’e, tamba infrasetrutura mak baze no benefísia ba nesesidade povu nian,” governante ne’e hateten.
Nia hatutan, prosesu alargamentu estrada iha Tabesi to’o ponte My Friend sei loke espasu luan kiazé metru 14, no sei ajusta dezeñu ne’ebé iha hafoin kontinua prosesu konstrusaun, maibé sei halo kontrui uluk drainajen (baleta) antes konstrui estrada.
“Kompañia ne’ebé atu ka’er projetu ida-ne’e ita sei fó biban ba ita-nia setór privadu ka kompañia lokál, daudaun ne’e halo hela selesaun ba kompañia haat no prosesu aprovizionamentu sei liuhusi mini konkursu iha KAFI. Prosesu ne’e la’o hela, entaun ha’u labele dehan ninia montante lai,” nia esplika.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





