Hosi: Pe. Heri Soares, SVD*)
“Buat ne’ebé ema maiória nian, ne’e ema maiória ninia. Se ful-fulan ita han iha ita-nia bikan laran, ita labele ba han tan povu ninian, ne’e labele. Tanba ne’e mak ema dehan korrupsaun, ida ne’e mak ladi’ak. Korrupsaun ne’e tenke hotu, nune’e bele lori ita-nia rain ba oin.” –Antigu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo–
Lú Olo Nia Naran, Naran Osan-Mean
Bainhira Indonézia ukun ita-nia rain durante tinan 24 nia laran, naran ida Lú Olo ne’e naran ida mak úniku tanba naran ne’e sai icon prinsipál iha militar Indonéziu sira-nia tilun, tanba iha Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) ne’ebé ho aten brani hamriik kontra kolonialista.
Bainhira Timor-Leste selebra aniversáriu Timor-Leste Restaurasaun Independénsia ba dala-24 @0 Maiu 2002-20 Maiu 2026), tinan 24 nia laran Timor-Leste deklara ukun rasik an totalmente, no iha tinan ne’ebé hanesan lakon mós figura prinsipál no estadista ida-ne’ebé ho ninia dedikasaun no sakrifisiu tomak ba rai doben Timor-Leste ida-ne’e; Nia mak naran Lú Olo.
Iha loron 23 Maiu 2026, Aeroportu Internasional Nicolau Lobato mak sai sasin moris wainhira saudozu dezloka ba Malázia hodi halo tratamentu ba ninia saude. Iha loron 23 Juñu 2026, Aeroportu Internasional Nicolau Lobato sai sasin ba matan-ween rihun ba rihun povu ida mak lakon nia osan-mean iha tempu ne’ebe sira rasik lahatene atu ko’alia tan saida no lahatene atu halo sá loos.
Kalohan lorosa’e be nakukun ba bebeik, foho Builo be la fó fatin hodi hatudu sinál ida katak osan-mean ne’e monu mohu nabeen ona, osan mean ne’e lakon tebes dunia ona iha ita-nia leet. Povu Viqueque, Povu Ossú, Povu Uatolari tuur be la hakmatek, laran be mamar ho neon nakraik matan-ween monu iha habokon rai hodi ko’alia kona-ba moris ida-nia mate ne’ebe dook tebes husi imajinasaun.
Iha ita-nia moris, wainhira mate to’o mai, ita konsidera mate ne’e hanesan loos ita-nia inimigu boot ida. Mate halo ita lakon esperansa, lakon konfiansa ba Maromak mak nu’udar Nain ida ba Moris ne’e. Husi ne’e, ita hahú husu no husu nafatin, ho pergunta sira-ne’ebé krítiku katak “Sé mak ha’u? Sé mak Maromak?
Ho pergunta hirak ne’e, hafanu fali ha’u-nia hanoin kona-ba trajedia iha momentu Segundu Gerra Mundiál ne’ebé ema rihun ba rihun husi Judeia hetan kaer, torturasaun, persegisaun no oho ho maneira ne’ebé trájiku tebe-tebes iha Kampu Konsentrasaun sira. Iha Kampu konsentrasaun ida, iha dadur ida mak sente terus liu ona no laiha tan dalan seluk atu salva an. To ba iha ne’e, nia husu; “Sé mak Maromak? No, Maromak ne’e iha ne’ebé mak husik ha’u terus nune’e?”
Resposta ne’ebé Maromak fó ba nia wainhira nia haree ba didin-lolon, iha ne’eba, iha Maromak mak tara an ka prega hela iha Krús. São Paulo ba Sarani sira iha Galacia dehan nune’e; Maromak hatudu an momoos hela ba ita, maibé ita atu komprende mensajen husi Krús ne’e la fasil. Nu’udar povu sarani ida mak fiar Nain; ita moos husu saida mak Krús?
Krús karik ita haree ho matan-fuan mundu nian, Krús ne’e la vale buat ida mai ita. Maibé, bainhira ita haree Krúsz husi matan-fuan fiar nian, Krús mak salvasaun Nai Nian ne’ebé fó mai ita nu’udar prezente ida moris nian, nu’udar ema maksalak. Krús ne’ebé hanesan moris iha señor Lú Olo, Krús hakbesik iha señor Lú Olo iha ne’ebé nia lori krúsdurante tinan 24 nia laran no nia la kolen lori nafatin Krús ho ita, tanba nia hakarak de’it Timor ne’e sai nasaun ida mak prosperu to’o nia husik nia mundu rasik no ita hotu ne’ebé mak nia hadomi.
Hanesan iha leitura dahuluk ne’ebé ohin ita rona, haktuir husi livru Job nian ne’ebé dehan; “Ha’u hakarak tebe-tebes atu Ha’u-nia liafuan hirak ne’e hakerek iha besi riti no besi kro’at, eh hakerek iha fatuk atu ketak lakon!” (Job 19:1.23). Avó Lu-olo; husi istória ne’ebé bahat metin hela iha povu ida-nia hanoin, povu ida-nia neon no povu ida-nia laran, tanba povu ne’e rekoñese duni katak ita mak sira-nia verdadeiru eroi. Eroi ida mak lahatene kolen hahú husi luta iha ai-laran durante tinan 24 no kontinua nafatin luta ba rai no povu ida-ne’e nia mortis di’ak. Ita mak ami nia osan-mean murak be sai ona hanesan besi riti no kro’ak hodi ami hedi metin iha rai doben RDTL ida-ne’e.
Lú Olo: Ami-nia Restauradór RDTL
Iha biban ne’ebé rai ne’e hakmatek, manu fuik sira rani iha ai-tutun hahú buka libur malu no dadur rai-na’in buka helik fatin, rai-nain Timor dehan sai ba mundu no foinsa’e sira katak ita mak ami-nia restauradór. Tasi be nonook, kalohan be nakukun, povu ida hakarak atu ita restaura tan dala ida rai ne’e ho ita-nia domin no simplisidade ne’ebé sai nu’udar virtude moris ida mak ita iha. Husi ita, ami aprende oinsá mak hadomi malu. Husi ita, ami aprende oinsá mak hamriik metin iha prinsipiu ida moris nian. Husi ita, ami aprende no ami rekoñese kattak ita mak ami-nia kamarada, kompañeiru no liuliu nudar ami-nia aman no mestre ba moris.
Hanesan saida mak haktuir husi São João nia Karta ne’ebe dehan; doben sira: imi haree oinsá Aman Maromak Nia domin mai ita ne’e boot tebes duni, hodi bolu ita Maromak oan (1 Jo. 3,1). Avo Lú-Olo iha kbiit ida-ne’e iha nia an, tanba nia hatene ho domin mak nia bele halo buat hotu, ho domin mak nia bele hala’o moris ida ne’e.
Nasaun bele moris no nasaun ema hotu nian maibé nasaun mak laiha lei, nasaun ne’e sei laiha futuru. Iha horas 00:00 iha loron 20 Fulan-Maiu tinan 2002. Nu’udar Prezidente Parlamentu Nacionál, Lú-Olo mak halo Declaração Restauração Independência RDTL nian no fó tomada de posse ba Komandante em Xefe, Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Prezidente Repúblika. Lú Olo mak Declarador Restauração Independência RDTL nian.
Ida-ne’e hatuur wainhira nasaun ne’e hetan independênsia hodi restaura fila-fali iha 20 Maiu 2002. Lú Olo rekoñesidu nu’udar líder rezisténsia ida-ne’ebé konsege halo tranzisaun husi funu-na’in ida ba líder ida iha era Constitucional no Estado Direito Democrático. Husi ne’e, ita bele dehan avó Lú Olo la’ós ema ne’ebé matenek de’it ho pensamentu maibé matenek mós ho karáter hodi oinsá povu ida-ne’e moris iha lei no iha lei rasik ne’ebé sai nu’udar matadalan ida ba futuru.
Lú Olo: Isin FRETILIN, Raan FRETILIN no Klamar FRETILIN
Lú Olo nia istória iha rezistensia hahú husi nia militansia iha partidu FRETILIN dezde 1974 no nia fó nia aan tomak ba luta ba libertasaun nasionál, luta ba ukun rasik aan, hodi dedika an luta ba povu ida-nia direitu ba utodeterminasaun iha ai-laran durante tinan 24 nia laran.
Iha 1974 kedan, nia adere ba ASDT tanba nia haree katak partidu ida-ne’e nia defeza ba independénsia toáal Timor-Leste nian, mudansas ba vida sosiál, ekonómika no polítika povu Maubere nian liuhusi reforma estruturál ne’ebé mosu iha tempu kolonializmu nian, mak dalan atu liberta nasaun no liberta povu. Nia hetan mós orientasaun maka’as husi Padre Salesiano balun ne’ebé hanorin nia kona-ba konsiénsia no moralidade atu luta ba nia povu no patria (nasaun).
Iha 1975, nia adere an ba FRETILIN nu’udar militante ida, Bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha 07 Dezembru 1975, nia mós sae foho no halai ba ai-laran hamutuk ho povu no ho lideransa Comite Central FRETILIN (CCF) nian. Nia tama hamutuk pelutaun ida FALINTIL nian ne’ebé Komandadu husi Komandante Lino Olkasa, no hahú nia moris nu’udar funu-na’in ba liberta Povo no Patria Maubere.
Iha Juñu 1976, nia hetan nomeasaun nu’udar Vice Secretáriu Ossú nian, Distritu Viqueque, no iha tinan hanesan nia substitui fali Sekretáriu Zona no hafoin ida-ne’e hetan kapturasaun husi forsa Indonézia nian.
Depois reuniaun dahuluk CCF nian iha 1976, Lú Olo hetan nomeasaun nu’udar Vise Sekretáriu rejiaun Leste nian, no tanba ne’e nia hahú iha ligasaun direta ho Komandu da Luta nian.
Iha 1977/78, nia hetan nomeasaun nu’udar Commissariu Sector Ponta Leste nian. Iha tinan 1978 atu remata, inimigu konsege harahun base apoiu nian no konsege hahú kontrola populasaun sira maka’as liu ona. Tinan tolu, tuir inimigo harahun base de apoiu, hamosu tempoususar tebes ba sira-ne’ebé sei iha foho, no obriga faze foun ida hala’o funu guerilha nian, no joven Lú Olo mós hili atu hala’o funu gerilla ida-nee, tanba nia, hili tiha ona atu kumpre ho obrigasaun, PATRIA KA MATE.
Iha tinan 1981, rezisténsia armada FRETILIN nian hetan reestrurasaun iha foho husi líder sira-ne’ebé moris hela hanesan Komandante Kay Rala Xanana Gusmão, Komandante Mau Hunu no Komandante Basuka, ne’ebé tuir mai mate iha kombate.
Iha tinan 1982, Lú Olo hetan nomeasaun nu’udar Adjuntu iha rejiaun Leste, nomós halo parte Comando Terseira Companhia Guerilha nian, nu’udar responsável politiku.
Iha 1984, nia hetan nomeasaun nu’udar Commissariu Politiku. Iha 1987 nia asume kna’ar ne’e hamutuk ho funsaun ezekutivu bainhira nia hetan transferénsia ba Regiaun Cruzeiros, “composto husi Distritu Manufahi, Manatuto Oeste, Aileu no parte Orientál Díli nian.”
Iha 1987, Comandante em Chefe Xanana Gusmão, deside sai husi FRETILIN no harii CNRM (Conselho Nacional Resistensia Maubere), nu’udar estratéjia foun ba luta. Comando politiku FRETILIN nian integra ba Commissaun Directiva FRETILIN (CDF), ne’ebé parte integrante ba Rezisténsia Armada, ne’ebé Ma Hunu mak Sekretáriu, no Mau Hudo, Konis Santana no Lú Olo mak Vice Sekretáriu.
Bainhira Mau Hudo hetan kapturasaun husi inimigu sira iha 1991, no tuir mai kaptura Xanana Gusmão iha 1992, no Ma Hunu entrega aan iha 1993, Konis Santana mak sai Sekretáriu CDF no mós Comando da Luta, no Lú Olo asume kargu Vice Sekretáriu CDF nian. Bainhira Komandante Konis Santana mate iha 1998, Lú Olo asume kargu nu’udar Sekretáriu CDF nian no kaer funsaun politiku iha Resssténsiaa Armada.
Tuir Lú-Olo nia proposta, FRETILIN realiza konferéncia extraordinária iha Sydney, Austrália, hodi reorganiza Diresaun Central FRETILIN nian. Nune’e, Conselho Presidencial FRETILIN nian harii no substitui CDF, ho Lú Olo nu’udar Koordenador Jerál Conselho Presidencial FRETILIN nian ba Resistência Armada, no Mari Alkatiri nu’udar primeiru Vice Coordenador iha Frente Diplomática, Ma Hunu nu’udar Segundo Vice Coordenador iha Frente Clandestina no Mau Hudo nu’udar Secretáriu Secretariado Político Permanente FRETILIN nian iha Frente Clandestina.
Bainhira CNRT harii, Lú Olo sai mós sai membru Conselho Político Nacional CNRT nian (CPN/CNRT), Secretario Frente Política Interna (FPI), membro Conselho Político Militar iha Resistência Armada, no Coordenador Geral Conselho Presidencial FRETILIN nian.
Iha 26 Novembro 2000, Lú Olo entrega nia kilat M-15 no munisoens tomak ba komando FALINTIL nian, no nia fila ba Díli hodi hala’o Conferencia Nacional Quadros FRETILIN nian atu reorganiza estrutura baze FRETILIN nian ne’ebé harahun iha funu laran, no prepara atu ba Congresso FRETILIN nian iha 2001.
Congresso FRETILIN iha 2001 elege Lú Olo nu’udar Presidente CCF, hanesan mós iha Congresso FRETILIN ba daruak iha 2006.
Iha eleisaun Legislativa iha 30 Agostu 2001, Lú Olo lidera FRETILIN ba Vitória boot hodi manán asentu barak liu hotu atu compõe Assembleia Constituinte.
Iha Abril 2007, Lú Olo nu’udar kandidatu ba Presidente Repúblika no manán votu boot-liu kandidato sira seluk iha primeira ronda maibé lakon iha segunda ronda.
Iha 2012, kontinua kandidata an ba Prezidente Repúblika no to’o ikus nia manán iha primeiru ronda maibé lakon iha segundo rondeatanba konspirasaun.
Iha 2017, Lú Olo kandidata an fali ba Prezidente República no eleitu husi maioria povu hodi asumiekna’ar nu’udar Prezidente Repúblika períodu 2017-2022.
Hamutuk ho Secretário-Geral Partido FRETILIN Dr. Mari Alkatiri, sira rekoñesidu nu’udar forsa konstrutiva no pozitiva ne’ebé konsege lidera FRETILIN hodi halo oposição de facto tuir prinsípiu sira demokrátiku, tuir Constituição no lei no rejeita totalmente violênsia nu’udar dalan hodi halo opozisaun (Fontes husi Pajina official Jufer Guterres). Husi ne’e, Avó Lú Olo hanorin ita atu moris ho FRETILIN, mate mós ho FRETILIN. Isin FRETILIN, Raan FRETILIN no klamar mós FRETILINn. Ba avó-Lú, FRETILIN sem reserva!
Lú Olo ba Timor no Lú Olo Timor nian
“Haree iha mensajen badak ne’ebé hakerek iha pájina facebook liafuan ida husi espoza Lú Olo, senhora Cidalia dehan; lalika taka dalan ba ema sé-sé de’it hodi mai vizita mate-isin avó-Lú nian tanba avó-Lú la’ós ema ida-nian, la’ós partidu ida-nian maibé avó-Lú povu Timor Leste nian. Estatementu ne’ebé ita bele dehan katak klaru tebe-tebes avó-Lú nia dedikasaun no partisipasaun ba Timor ida-ne’e ita sura labele. Husi avó-Lú kabe ba evanjellu ne’ebé ohin ita rona São João aprezenta mai ita pontu Importante tolu kona ba moris ne’ebé identíku ho Krús katak;
Dahuluk, Krús sai nu’udar sinál salvasaun tanba iha Krús ko’alia kona-ba terus no mate la’ós finalidade husi moris ida-nian, maibé Krús hatudu an nu’udar prezensa Maromak nian ne’ebé reál ba nia povu.
Daruak, Krús sinál ida husi servidór. Nu’udar servidór, ne’e vokasaun ne’ebé Maromak rasik tutela atu ita bele simu Nia Krús moris ida hodi sai nu’udar sinál partisipasaun Maromak iha Povu sira-nia leet.
Datoluk, Krús hanorin sinál unidade. Iha ne’ebé, husi Krúz ita hamoris fali moris ida hodi harii moris seluk iha unidade no fraternidade nia laran.
Husi Pontu tolu (3) ne’e, Avó-Lú mós husik hela mai ita Timor ida-ne’e. Avo-Lú mak Timor, Timor Mak Avó-Lú. Ita ho Avó-Lú Timor Nian. Husi Avó-Lú, mai, ita hotu aprende hodi hadomi Timor to’o ita-nia iis kotu!
Husi ne’e no ho ida-ne’e, ha’u bele nota oinsá Avó-Lú hadomi povu ida-ne’e no povu ida-ne’e hatene hadomi no solidariza nia líder ida iha susar ida-nia laran. Avó-Lú la’ós de’it Ossú nian mesak, la’ós de’it FRETILIN nian mesak, la’ós de’it família nian de’it, maibé timoroan ba ba timoroan hotu. Avó-Lú povu tomak nian, RDTL nia oan mane ka estadista ida-ne’ebé hatene de’it serbí ho umilde, onestu no ho fuan moos.
Avó-Lú hatene separa saida mk ninian no sa’ida mak Povu barak ninian. Avó-Lú nu’udar líder ida-ne’ebé la uza podér hodi empodera nia an. Nu’udar ema, nu’udar Ossú-oan, nu’udar timoroan, Avó-Lú la perfeitu no dalaruma mós nia bele sala no halo sala. Maibé, lisaun barak kona ba sidadaun responsável, responsabilidade, respeitu mútua, rona ema seluk, patriotizmu no nasionalizmu, prezerva valòr luta nian no auto kapasitasaun, ita bele aprende husi Avó-Lù/
Ohin, ita lakon ona Avó-Lú nia isin maibé nu’udar Eroi, Avó-Lú nia memória sira sei buras ba nafatin iha timoroan sira-ne’ebé admira ho Avó-Lú. Deskansa eterna ami-nia líder, ami-nia Prezidente, ami-nia Eroi no ami-nia estadista ne’ebé umilde, onestu no moris ho fuan moos no liman moos.
Dala ida tan, antes atu taka, ha’u empresta no sita Antigu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo nia liafuan kmanek dehan nune’e; “Buat ne’ebé ema maiória nian, ne’e ema maiória ninia. Se ful-fulan ita han iha ita-nia bikan laran, ita labele ba han tan povu ninian, ne’e labele. Tanba ne’e mak ema dehan korrupsaun, ida ne’e mak ladi’ak. Korrupsaun ne’e tenke hotu, nune’e bele lori ita-nia rain ba oin.”
Atu taka, ba estadista timoroan ida-ne’ebé umilde, onestu no fuan moos, no iha paisaun ba arte múzika, Saudozu Farncisco Guterres Lú Olo, ha’u hato’o lia-dadolin;
Avó-Lú…
Ita hakat ne’ebé firme iha dalan ida no ba dalan seluk.
Haris kosar-beeb no hisik kosar iha tempu ne’ebe povu ne’e lakon esperansa!
La hakiduk no la hakfodak iha batalla funu nian,
Tan de’it domin tomak ba rai Timor Lorosa’e
Ne’ebé ita ho komprómisu kuda ona ita FUAN ba!
Husi ita, ohin ami hamriik loos no hodi habrani an hodi tuku hirus-matan
Ami goza kmanek ida rohan laek husi independénsia
Obrigadu ami-nia verdadeiru eroi
Ita nia sakrifísiu bahat iha ami-nia memoria
Ne’ebé prega metin ona iha istória ida RDTL!
Adeus…. Adeus…. Adeus..!!
Uatolari, 24 Juñu 2026
*) Reflesaun ba maktoban Saudozu Francisco Guterres Lú Olo iha Uma Mahon Postu Uatolari, husi Pe. Heri Soares, SVD, atuál Pároku iha Parokia Nossa Senhora do Rosário de Fátima Uatulari-Darabai no daudaun ne’e hela iha Uatolari-Viqueque.





