Misa ba falesimentu Lú Olo iha Oekusi

OEKUSI, 26 Juñu 2026 (TATOLI) – Sarani sira no estudante hamutuk ho kuadru partidu FRETILIN no Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), sesta ohin partisipa misa iha igreja pároku Numbei ba Saudozu Francisco Guterres ‘Lú Olo’.
Preside misa requiem Saudozu Francisco Guterres ‘Lú Olo’, husi padre Florindo de Jesus, iha nia omília, katak Timor-Leste lakon ona nia lidér istóriku ida, ne’ebé koñesidu dezde tempu okupasaun to’o faze ukun rasik-an.
“Ohin, ita halibur hamutuk iha selebrasaun misa santa ida-ne’e, nu’udar onra ba ita nia aman naasaun nian, o grande máximo líder histórico da luta da libertação da Pátria e do Povo de Timor Leste, “Saudozu Dr. Francisco Guteres”ne’ebé koñesidu liu iha povu Timor-Leste nia fuan ho naran “Lú Olo”, ne’ebé husik ona nia jornada moris iha mundu ida-ne’e,” nia dehan liuhusi nia omilia misa ohin, hala’o iha igreja paróku Numbei, Oekusi.
Saserdote ne’e, afirma, Saudozu Francisco Gutteres Lú Olo nia mate, hatudu liu husi sinál, rai-nakdoko durante semana ida iha Saudozu nia moris fatin munisípiu Vikeke, foho ne’ebé Saudozu subar ba nakfera, fó hatene katak Saudozu laiha ona.
“Ida-ne’e sai tuir loloos Jesus Cristo nia mate ne’ebé hatudu liuhusi sinál, templu Jerusalem nia kakuluk nakfera ba rua, husi leten to’o kraik, hatudu katak Jesus iis kotu ona,” nia hanoin-hikas.
Padre Florindo mós konsira, Saudozu nia partida ne’e, iha los fulan ida-ne’ebé ita sarani sira dedika espesiál ba Sagrado Coração de Jesus, husi Jesus nia fuan mak ita hare momos oinsa Maromak hatudu nia domin ne’ebé boot tebes ba ita ema.
“Ohin, ho Saudozu “Lú Olo” nia partida ne’e, partida ida-ne’ebé ba no sei la fila tan ona mai, lakon husi ita leet, lakon ida-ne’ebé ita hotu hanoin la to’o, hanoin la hetan, tamba atu hetan fila-fali figura ida hanesan Saudozu “Lú Olo” difisil no imposível,”.
Notísia relevante:Pe. Alarico: Prinsípiu no dedikasaun Lú Olo tenke inspira jerasaun foun sira
Nia informa, katak, ema wain ba wain, husi katuas-ferik, joven, labarik, hothotu triste, tanis, to’o iha loron hodiseik, ita rasik haree ho matan, ai-leba sira, leba sira nia sasán ba to’o iha residensia matebian nian, hodi presta omenajén, ne’e sinal hatudu katak ita Timor-Leste lakon figura di’ak ida, lakon lider di’ak ida, lakon osan mean ida-ne’ebé ita buka sei la hetan tan.
“Aman nasaun nian, idake fuan boot ba rai ida-ne’e no povu doben Timor Lorosa’e,”.
Nia hateten iha nia omília, katak Saudozu “Lú Olo” nia-an, mak ita povu Timor oan tomak haree hetan fuan ida hanesan fuan Jesus Cristo nian, fuan ida-ne’ebé hakuak ema hothotu, hadomi ema hothotu, fuan ida-ne’ebé hadomi povu no nasaun, ho domin ida-ne’ebé ita sukat la hetan, fuan ida-ne’ebé hatudu loloos Jesus nia fuan ne’ebé hadomi ema hothotu ho domin rohan la’ek.
“Luta ba povu no rai Timor Leste nia independensia to’o hetan vitória, serbí povu no rai-doben ida-ne’e to’o hakotu iss, “lutar até vencer, vencer até morrer” nia afirma.
Nu’udar lider nasionál ida, ita bele dehan, Saudozu “Lu Olo” é o unico Prezidente da Assembleia Constituinte, ne’ebé husik hela liafuan murak, liafuan osan mean iha prefásiu konstituisaun RDTL, iha tinan 2002, dehan, “APRENDE-SE COM O POVO PARA MELHOR SERVI-LO”, aprende hamutuk ho povu hodi serbí povu ho di’ak.
Notísia relevante:Autoridade no populasaun Uatukarbau presta omenajen ba Antigu PR Lú Olo
Nu’udar Prezidente Repúblika no Eis-Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál no Eis-Parlamento Nasionál, Prezidente Partido FRETILIN, ema barak bele troka. MaibÉ, nu’udar Prezidente Konstituente no Eis-Prezidente Asembleia Konstituente, ne’e úniku, ema ida la bele troka, ida-ne’e hakerek iha Konstituisaun RDTL.
“Deklarasaun ida-ne’e hakerek iha Konstituisaun RDTL dehan, Declarante da Restauração da Independência Nacionál de Timor Leste e do Estado Soberano da RDTL, em 20 de Maio de 2002, em nome do povu Maubere, também é único, só Francisco Gutteres Lu-olo,”.
Nai lulik ne’e fundamenta, Saudozu Francisco Gutteres “Lú Olo” simu kna’ar nu’udar Prezidente Asembleia Konstituente no Eis-Prezidente Asembleia Konstituente, lori ida ne’e mesak to’o mate, la fó hela ba gerasaun sira be tuir mai, no la iha ema ida mak bele troka ba mai ka troka tun sae.
“RDTL lakon nia lidér ida duro, virtuozu, visionário, respeitozu, simples, humilde, korajozu, perseverante, onestu, revolusionáriu, guerileiru, politíku, estadista no jurísta di’ak ida,” nia hateten.
“Ba ita povu doben Timor-Leste, Saudozu “Lú Olo” nu’udar ita nia aman, ita nia figura importante nasuan RDTL nian, husik hela mensajén ka lia-fuan murak barak kona-ba unidade, domin ba rai, no desenvolvimentu ne’ebé foka liu ba povu,”.
Notísia relevante:Estadu haloot Saudozu Lú Olo ho dignu, povu rihun ba rihun reza ho matan-been
Saserdote ne’e lembra katak, Saudozu Francisco Gutteres “Lú Olo” nia diskursu sira, sempre defende katak povu mak tenki sai sentru atensaun, sai autór, no mós benefísiu ba desenvolvimentu nasionál.
Lia-fuan bootliu no prinsipíu hirak-ne’ebé Maktoban husik hela ba ita gerasaun foun Timor- Leste, atu ita aprende nafatin hodi lori iha ita nia fuan nu’udar sidadaun no povu ne’ebé sei moris iha rai doben ida ne’e iha pontu tolu:
Primeiru, unidade no dame, Saudozu husu atu rai Timor-Leste nia ukun-rasik-an no soberánia ida-ne’e tenki ser metin nafatin liuhusi kria dame no hametin nafatin unidade nasionál.
Segundu, respeitu ba veteranu sira, tanba tuir Saudozu katak ukun-an ne’ebé Timor-Leste hetan ohin loron, mai husi sakrifísiu boot jerasaun uluk nian, ne’ebé mai husi parte rua, maka kombatente no inan-aman sira-ne’ebé tahan terus iha tempu funu.
Datoluk maka edukasaun ba foin-sa’e sira, Saudozu tau ninia importánsia liuliu ba joven sira, tan sira mak sai nu’udar pilár futuru nasaun nian, hodi hameno ba foinsa’e sira tenke prepara-an ho matenek ne’ebé adekuadu no integradu hodi dezenvolve nasaun ida-ne’e di’ak liutan iha futuru.
“Nu’udar povu Timor, ita la bele selu no ita sei la selu to’o mate, Saudozu Francisco Gutteres “Lú Olo” nia luta ne’ebé halo ba rai ida-ne’e, ita só bele selu de’it ho ita-nia orasaun,” nia apela.
Notísia relevante:Saudozu Lú Olo nia viájen ikus ba Jardím Eroi Metinaru akompaña husi povu rihun ba rihun
Tanba ne’e, nu’udar responsavel uma-kreda, agradese Autoridade RAEOA ho família boot estrurura Partidu FRETILIN iha RAEOA nian, ne’ebé organiza hodi bele selebra misa santa ne’e.
Tanba liuhusi misa santa ne’e, nu’udar sinál agradesimentu husi ita, ba ita nia Aman Saudozu Francisco Gutteres “Lú Olo” nia sakrifisíu no domin ne’ebé halo ona ba povu no rai doben Timor-Leste.
Maske povu Oekusi labele marka presenza iha korpu presente Saudozu nian iha Dili, maibé sei iha biban hodi agradese liuhusi misa santa ida-ne’e. Fiar katak ho orasaun ne’ebé hasa’e ba Aman Maromak liuhusi misa santa ida-ne’e, sa’e ba to’o iha Aman Maromak nia futar tilun hodi haraik fatin di’ak ba nia iha lalehan.
“Grande máximu líder istóriku luta libertasaun pátria ba povu Timor-Leste, Saudozu Francisco Gutteres “Lú Olo”, iha lalehan harohan nafatin mai ami ita-nia povu hotu, ne’ebé sei moris iha rai doben Timor-Leste ne’e atu banati tuir nafatin saida mak ita-boot hanorin no husik hela mai ami povu Timor, saudades até eternidade, lalehan sadia, rai sei tane, amen,” Nai-lulik ne’e hakotu.
Observasaun jornalista Ajénsia TATOLI,I.P, observa partisipa iha misa santa ne’e, mai husi eskola no dirijente eskola sira husi sub-rejiaun haat, Autorirdade RAEOA, funsionáriu inklui komunidade sira.
Hafoin misa santa, kontinua kedas la’o ain ho konvoiu husi igreja paróku Numbei hodi ba sunu lilin no kari ai-funan iha semitériu Santa-Krus Santa Rosa iha bairu Horta suku Costa sub-rejiaun Pante Makasar.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

