iklan

INTERNASIONÁL, EDUKASAUN

Jornalista TL partisipa Semináriu Internasionál Dezenvolvimentu Jornalizmu iha Pekin

Jornalista TL partisipa Semináriu Internasionál Dezenvolvimentu Jornalizmu iha Pekin

Jornalista 25 husi Timor-Leste (TL) partisipa Semináriu Internasionál kona-bá Prosesu Dezenvolvimentu Jornalizmu iha pasadu no kontemporánea iha Pekin, Xina. Imajen TATOLI

PEKIN, 16 Jullu 2026 (TATOLI)—Jornalista 25 husi Timor-Leste (TL) partisipa Semináriu Internasionál kona-bá Prosesu Dezenvolvimentu Jornalizmu iha pasadu no kontemporánea iha Pekin, Xina.

Semináriu ne’e organiza husi China International Comunication Group & Institute of International Studies and Avanced Training (CICG IISAT) ne’ebé apoiu husi Ministériu Komésiu Repúblika Populár Xina durante semana tolu (15 Jullu-04 Agostu 2026).

“Ha’u-nia onra boot atu iha interkámbiu oin bá oin ida-ne’e ho ita-boot. Uluk nanain, lori ami nia Institutu nia naran, hakarak hato’o boas vindas ba maluk sira hotu husi Timor-Leste ne’ebé partisipa iha semináriu ida-ne’e. Obrigadu ba halo viajen naruk bá Xina, no ha’u hein katak ita-boot sira iha viajen ne’ebé di’ak. Xina no Timor-Leste sai nafatin belun sinseru no servisu hamutuk ba dezenvolvimentu komún. Liuliu, iha fulan-Jullu 2024, Prezidente Xi Jinping no Prezidente José Ramos-Horta hala’o enkontru istóriku ida iha Pekin, durante ne’ebé líder na’in-rua fó-sai elevasaun relasaun bilaterál sira ba parseria estratéjika ida-ne’ebé abranjente, hodi injeta impulsu maka’as ba kooperasaun bilaterál, ” Diretór Adjuntu CICG IISAT, Zhu Zhongshu haktuir iha nia diskursu, iha Salaun Ziguang Building, Pekin Ziyu Hotel, Kinta ne’e.

Jornalista 25 husi Timor-Leste (TL) partisipa Semináriu Internasionál kona-bá Prosesu Dezenvolvimentu Jornalizmu iha pasadu no kontemporánea iha Pekin, Xina. Imajen TATOLI

Tuir nia tinan ne’e marka aniversáriu ba dala 35 estabelesimentu relasaun diálogu entre Xina no Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN-sigla ingleza). Nu’udár membru foun ASEAN nian, Timor-Leste hakuak daudaun oportunidade foun sira hodi partisipa iha dezenvolvimentu rejionál, nune’e hodi organiza semináriu ida-ne’e.

“Ami hakarak atu tau iha pratika konsensu importante ne’ebé líder sira hosi ita-nia nasaun rua hetan, harii ponte liuhosi interkámbiu mídia no tulun ita-nia maluk sira hosi Timor-Leste atu hetan komprensaun kle’an liután kona-ba viajen modernizasaun Xina nian. Hamutuk, ita bele fahe istória sira kona-ba kooperasaun Xina-Timor-Leste no benefísiu mútua sira, no kontribui ba harii komunidade ida-ne’ebé besikliu ho futuru ne’ebé fahe liuhosi kbiit mídia nian,” Zhu dehan.

Zhu hateten ligasaun istóriku no amizade ne’ebé kle’ur ona, Xina no Timor-Leste sai forsa importante hodi promove dezenvolvimentu koordenadu rejionál no kooperasaun dezenvolvimentu iha rejiaun Ázia-Pasífika.

“Ita halibur iha ne’e iha Pekin, ita ho laran tomak hein atu hakle’an liután ita-nia amizade tradisionál no aproveita oportunidade ida-ne’e atu loke janela ida ba ita-nia belun sira husi Timor-Leste atu hetan komprensaun kle’an liután kona-ba Xina, enkuantu harii ponte ida ba konfiansa mútua, aprendizajen mútua, inkluzividade, no progresu komún. Ami simu ita-boot ho laran-manas atu espresa ita-boot nia hanoin sira ho livre, fahe ita-boot nia esperiénsia no hanoin sira, no troka istória sira kona-ba kooperasaun ho ami. Liuhusi troka ideia sira, ami hein atu aprofunda komprensaun mútua no harii konsensu boot liután liuhosi kooperasaun pratika,” Zhongshu haktuir.

Liuhusi programa ne’e, tuir nia, hametin amizade entre parte rua no hakle’an liután interkámbiu no kooperasaun entre nasaun rua.

“Ami sei halo esforsu tomak atu fornese apoiu no servisu organizasionál ne’ebé komprensivu, kria ambiente aprendizajen ida-ne’ebé konfortavel no suportivu ba partisipante hotu-hotu no garante katak ita-boot nia viajen iha Xina sei sai enrikese no fó fuan. Ami hein ho laran tomak katak liuhusi programa ida-ne’e, ita-boot sei iha oportunidade atu esperiénsia Xina ida-ne’ebé loos, diversu, no komprensivu iha distánsia besik, no hetan komprensaun kle’an liu kona-ba pratika moris modernizasaun Xineza nian,” nia dehan.

Jornalista 25 husi Timor-Leste (TL) partisipa Semináriu Internasionál kona-bá Prosesu Dezenvolvimentu Jornalizmu iha pasadu no kontemporánea iha Pekin, Xina. Imajen TATOLI

Nia espera katak jornalista sira sei uza tomak forsa profisionál sira nu’udár pratikante sira mídia nian tanba papél jornalista nu’udár ponte ba povu sira.

“Ita-boot nia papél nu’udár ponte entre povu sira. Liuhusi ita-boot nia relatóriu no hakerek, ami hein katak ita-boot sei fahe ita-boot nia observasaun, esperiénsia no reflesaun sira durante ita-boot nia estadia iha Xina ho povu Timor- Leste nian, hodi permite ema barak liután atu hetan komprensaun direta kona-ba dezenvolvimentu dinámiku Xina nian. Ami hein atu serbisu hamutuk ho ita-boot sira hotu atu hakle’an liután interkámbiu sira no modernizasaun. Iha tempu hanesan, ami hein katak ita-boot sei uza ita-boot sira-nia forsa profisionál sira nu’udár pratikante mídia nian no ita-boot nia papél nu’udár ponte entre ema sira. Liuhusi ita-boot nia relatóriu no hakerek, ami hein katak ita-boot sira sei fahe ita-boot sira-nia observasaun, esperiénsia, no reflesaun sira durante ita-boot sira-nia estadia iha Xina ho povu Timor-Leste, hodi permite ema barak liután atu hetan komprensaun direta kona-ba dezenvolvimentu dinámiku Xina nian,” Zhongshu fundamenta.

Nia hatutan interkámbiu no kooperasaun entre nasaun rua iha área mídia no kultura, kontinua nasaun rua nia amizade ne’ebé kle’ur ona, no kontribui matenek no forsa boot liután hodi hakerek kapítulu foun ida iha amizade Xina-Timor-Leste no harii komunidade Xina-Timor-Leste ne’ebé besik liután ho futuru ne’ebé fahe ba malu.

“Ha’u dezeja susesu kompletu ba semináriu ida-ne’e no hein katak ita-boot sira hotu sei gosta ita-boot nia estadia no iha esperiénsia ida ne’ebé rekompensativu iha Xina,” nia tenik.

Reprezentante Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Augusto Sarmento dos Reis, dehan Governu liuhusi SEKOMS lori jornalista mai iha Xina liuhusi pedidu husi Embaixada Xina ba SEKOMS atu administra formasaun ba jornalista iha Xina.

“Ha’u-nia esperansa ba jornalista sira-ne’ebé tuir formasaun ne’e sira sei aprende di’ak hodi hetan lisaun ne’ebé mak husi espesialista sira iha Xina nune’e jornalista bele iha koñesimentu hodi kontinua aplika iha Timor-Leste,” nia informa.

Jornalista 25 husi Timor-Leste (TL) partisipa Semináriu Internasionál kona-bá Prosesu Dezenvolvimentu Jornalizmu iha pasadu no kontemporánea iha Pekin, Xina. Imajen TATOLI

Jornalista na’in-25 nia prezensa iha Xina atu tuir formasaun hodi rona espesialista sira-ne’ebé iha esperiénsia iha mundu jornalizmu ho nia konteúdu hodi aprende kona-bá Xina modernu ne’ebé nia dezenvolve an husi pasadu mai to’o ohin-loron.

Iha semináriu ne’e, jornalista sira sei aprende Xina nia polítika kona-ba bellt and road inisiativu kooperasaun Xina ho ASEAN no jornalista sira sei bá iha terrenu hodi observa direta rezultadu servisu Xina ho ASEAN.

Portantu, formandu husi Ajénsia TATOLI, Zezito da Silva, hato’o agradesimentu ba Governu Xina no Governu Timor-Leste liuhusi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál ne’ebé fó oportunidade ba jornalista partisipa formasaun iha Xina durante semana tolu.

“Ha’u hakarak agradese ba Governu Xina no Governu Timor-Leste liuhusi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál hodi fó oportunidade ba jornalista partisipa formasaun iha Xina durante semana tolu ne’e importante ba jornalista sira oinsá atu hasa’e jornalista sira-nia koñesimentu iha área hotu,” nia subliña.

Bazeia ba ajenda ne’ebé mak iha, jornalista sira iha Xina sei aprende asuntu komunikasaun sosiál, oinsá koñese di’ak kona-bá kultura Xina hanesan kondisaun nasionál no tradisaun kulturál Xina no Introdusaun kona-ba dezenvolvimentu polítika, sosiabilidade, istória, kultura no aspetu sira seluk iha Xina.

Aleinde ne’e, aprende mós matéria sira hanesan Harii Komunidade Xina-ASEAN ho Futuru Komun: Introdusaun kona-ba konseitu harii komunidade ho futuru komun ba umanidade, inklui mós susesu husi interkámbiu no kooperasaun entre Xina no ASEAN iha fatifatin.

Jornalista 25 husi Timor-Leste (TL) partisipa Semináriu Internasionál kona-bá Prosesu Dezenvolvimentu Jornalizmu iha pasadu no kontemporánea iha Pekin, Xina. Imajen TATOLI

Inisiativa “Belt and Road” no Kooperasaun Xina ho Timor-Leste: Introdusaun kona-ba oportunidade no pasu sira hodi hametin liután interkámbiu no kooperasaun entre Xina no Timor-Leste iha kuadru Inisiativa Belt and Road.

Filozofia no Pratika Dezenvolvimentu Modernizasaun Xina: Introdusaun kona-ba filozofia dezenvolvimentu, esperiénsia pratika, no impaktu globál husi modernizasaun Xina nian.

Reportajen Notísia Internasionál husi Mídia Prinsipál Xina: Susesu husi Agénsia Notísia Xinhua nu’udár ezemplu, hodi hatudu prosesu reportajen notísia ba akontesimentu boot sira no inovasaun teknolójika iha konverjénsia mídia.

Dezenvolvimentu Inovadór no Pratika Mídia Online Xina: Susesu husi China.org.cn nu’udár ezemplu, hodi introdús esperiénsia pratika husi mídia online Xina nian iha inovasaun konseitu no teknolojia.

Ligasaun Entre Dezenvolvimentu Xina nian no Mídia Notísia: Introdusaun kona-ba prosesu dezenvolvimentu Xina, istória mídia notísia nian no influénsia ne’ebé sira fó ba malu.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!