iklan

MUNISÍPIU, VIKEKE

Klibur Sobrevivente Feto Pirilampu lansa livru “Lalatak no Roman Pirilampu” iha Vikeke

Klibur Sobrevivente Feto Pirilampu lansa livru “Lalatak no Roman Pirilampu” iha Vikeke

Klibur Sobrevivente Feto Pirilampu lansa livru “Lalatak no Roman Pirilampu”. Imajen TATOLI/Vitorino Lopes da Costa

VIKEKE,  24  Jullu  2026 (TATOLI)—Klibur Sobrevivente Feto Pirilampu lansa livru ho títulu ‘Lalatak no Roman Pirilampu’ iha Munisípiu Vikeke hodi sai memória ba sobrevivente pasadu feto no labrik sira-nian iha tempu okupasaun Indonézia iha Timor-Leste, atu sai istória ba jerasaun foun sira.

Iha lansamentu livru ne’e, Koordenadora Klibur Sobrevivente Feto Pirilampu, Isolina Guterres, haktuir  Klibur Sobrevivente Feto Pirilampu harii iha 22 Outubru 2022 husi feto sobrevivente ka vítima sira husi violasaun sexuál durante konflitu pasadu nian.

“Ohin ita hamutuk hodi lansa livru ne’e. Livru ida-ne’e sai hanesan istória sobrevivente feto no sobrevivente ninia oan sira durante funu hamutuk na’in-44, maibé na’in-rua mate ona  iha Munisípiu Vikeke. Liuhusi lansamentu livru ida-ne’e bele apoiu ami-nia luta ba sobrevivente feto sira-nian,” Isolina Guterres hateten iha lansamentu livru iha Salaun Administrasaun Munisípiu Vikeke, Sesta ne’e.

Nia esplika livru ne’e hakerek liuhusi program ida hanaran Bukae ne’ebé hahú hakerek liuhusi métodu peskiza rona sobrevinte feto no nia oan idaidak iha tinan 2024 nune’e konklui hakerek mak iha lansamentu 2026, livru referidu ho totál pajina hamutuk 57.

“Iha programa Bukae ne’e rasik ita rona ona katak maioria vítima sobrevivente sira no ninia oan, deside ona hakarak fó-sai sira-nia memória sira-ne’ebé hasoru iha tempu pasadu okupasaun, entaun sira iha inisiativa hakarak fahe memória sira-ne’e la natón fahe, maibé tenke liuhusi hakerek, atu jerasaun sira tuir mai bele asesu informasaun feto vítima sira iha livru ida-ne’e”, nia relata.

Tuir Isolina katak maski Timor-Leste estabelese ona CAVR, maibé sobrevivente barak mak sente seidauk rekupera husi vilolasaun todan ne’ebé sira hasoru iha konflitu pasadu.

“Ho programa Bukae ne’ebé hetan apoiu husi organiazasaun sira hanesan Global Survivors Fund, AJAR, Asosisaun Chega! Ba ita (Acbit) apoiu ba sobrevivente sira hodi sobrevive ba luta direitu sobrevivente sira-nian,” nia afirma.

Tuir relatóriu husi CAVR katak kazu violasaun sexuál iha pasadu hamutuk 853. Númeru kazu ne’e akontese durante períodu operasaun militár Indonézia iha tinan 1975-1999. Iha relatóriu husi CAVR,  kazu violasaun sexuál iha Munisípiu Vikeke hamutuk 44, kompostu husi kazamentu forsadu no violasaun sexsuál.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Munisípiu Vikeke ba Asuntu Organizasaun no Komunitáriu, Acacio de Sousa, hateten liuhusi livru ‘Lalatak no Roman Pirilampu’ ida-ne’e bele fasilita jerasaun foun sira bele hatene istória pasada sira-ne’ebé akontese iha tempu okupasaun.

Entretantu, partisipa iha lansamentu livru ne’e kompostu husi autoridade lokál, diretór servisu munisipál sira, funsionáriu, sosiedade sivíl no hetan partisipa másima husi vítima sobrevivente sira husi Suku Uma-Ki’ik, Bibileo no Suku Uaimori.

Jornalista: Vitorino Lopes da Costa

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!