iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MTK-EUTL hetan konkordánsia atu revee taxa administrativa ba transporte sira

MTK-EUTL hetan konkordánsia atu revee taxa administrativa ba transporte sira

MTK-EUTL hetan konkordánsia atu revee taxa administrativa ba transporte sira. Foto/Nelson de Sousa

DILI, 24 Jullu 2026 (TATOLI)-Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) hala’o diálogu ho Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) kona-ba implementasaun Dekretu-lei foun númeru 17/2026 sobre taxa administrativa ba transporte sira ne’ebé sai preokupasaun públika.

Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, hateten ministériu akompaña preokupasaun husi sosiedade no ikus mai EUTL hatama sira-nia karta ida hodi husu ministériu atu fó resposta eskrita.

“Ne’ebé, preokupasaun sira ha’u lee husi karta ne’e, más hanoin katak ein vez ha’u fó resposta eskrita, maibé ha’u bolu para iha diálogu ida bele iha konkluzaun”, nia hateten hafoin ramata diálogu iha Kaikoli, Dili, ohin.

Governante ne’e dehan ministériu halo hela akompañamentu no avaliasaun bainhira iha impaktu, liuliu ba populasaun jerál mak ba oin sei haree oinsá halo ajustamentu no alterasaun.

“Sasán sira ne’e ami ko’alia to’o konkordánsia ida katak, ha’u husu fó tempu implementasaun la’o ba. Presiza tempu haree sasán lubun ne’ebé iha, ba alterasaun iha futuru atu rezolve buat ruma”, dehan.

Pedidu husi EUTL ne’e atu hatuur filafali diploma ministeriál uluk, maibé ida-ne’e revoga ona no presiza halo ajustamentu de’it iha dekretu-lei foun. “Liuliu regulamentu sira ne’ebé atu regulariza kona-ba osan la ho diploma, tenke ho dekretu-lei”, katak.

Kestiona kona-ba bainhira mak halo alterasaun, Governante ne’e hateten seidauk iha konkordánsia fiksu, maibé presiza halo uluk estudu ida kle’an.

Durante diálogu hato’o mós hanoin bainhira implementa podér lokál ba munisípiu sira bele define iha taxa ne’e tuir realidade iha kada munisípiu.

Portavós EUTL, Natalício Nunes, hateten ezijénsia ne’ebé hato’o iha diálogu bazeia ba petisaun ne’ebé hatama ona ba ministériu.

Nia dehan, iha konkordánsia to’o ministru rasik mós konsidera ezijénsia balun no rekoñese iha diploma ministeriál uluk no dekretu-lei foun iha kondisaun balun presiza atu hadi’a. “Entaun, ita-nia ezijénsia mak atu hatuur filafali diploma ministeriál ne’e ou bele mós mantein dekretu-lei foun, más nia kondisaun no implementasaun sira iha laran ne’e tuir nesesidade sidadaun hotu nian”, afirma.

Tanba ne’e, ministériu konkorda ho EUTL no sidadaun hotu katak, sei halo alterasaun ba taxa administrativa iha artigu sira ne’ebé la kondís ho povu baibain ne’ebé moris tuir ekonomia idaidak nian.
“Ida-ne’e ita konsidera katak, fó hela impaktu ba povu ne’ebé loron ida labele hetan rendimentu másimu, hanesan ho ema riku no ema boot sira”, nia fundamenta.

Tanba ne’e, alterasaun ba dekretu-lei presiza define didi’ak la’ós ba redús taxa administrativa hothotu, maibé haree liu ba kondisaun balun ne’ebé implika ba povu.

Nia subliña katak EUTL halo aprosimasaun ida persuasiva no pasífika liu hodi rezolve kestaun referida no lei fó dalan bainhira laiha solusaun halo demostrasaun nu’udar rekursu ikus iha Estadu direitu demokrátiku.

“Ikus liu hakarak agradese, tanba ministru rasik bele disponibiliza nia an tomak atu halo diálogu ida ne’ebé saudavel, edukativu no konstrutivu tebes. Nu’udar ezemplu ba ministru sira seluk, karik problema ruma povu hakarak ko’alia direta tenke simu sira”, realsa.

Lembra katak Diresaun Nasaionál Transporte Terrestre (DNTT) implementa iha loron 10 Juñu tinan ne’e dekretu-lei númeru 17/2026 kona-ba taxa administrativa ba transporte públiku sira.

Dekretu-lei ne’e implementa ona taxa inspesaun ne’ebé aumenta sa’e mak hanesan; Motorista ho taxa administrativa babain ne’e $14, maibé bainhira data inspesaun liu prazu ka mate ne’e sei selu multa $42 (14X3=42).

Karreta kiik (Automóvel, station wagon, carrinha) ne’e ninia taxa administrativa babain ne’e $28, maibé bainhira data inspesaun liu prazu ka mate ne’e sei selu multa $84 (23X3=84).

Karreta boot (Mini Kamioneta, Kamioneta) ne’e ninia taxa administrativa baibain ne’e hamutuk $42, maibé bainhira ninia data inspesaun liu prazu ka mate ne’e sei selu multa $126 (42X3=126).

Notísia relevante: http://DNTT klarifika kona-ba Governu hasa’e taxa administrativa ba transporte –

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!