Top

IGTL deskobre Oil Seep fatin tolu iha Vikeke no foti ona amostra 

Prezidente IGTL, Job Brites.

DILI, 11 Agostu 2026 (TATOLI) – Institutu Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL, sigla portugés), deskobre Oil Seep fatin tolu iha munisípiu Vikeke, inklui área Abafala, suku Abafala, iha Hulusou, suku Matahoi, no Laiolo Nahareka, postu administrativu Uatulari.

Prezidente IGTL, Job Brites, esplika katak hafoin komunidade iha suku Nahareka relata ezisténsia mina-matan iha área ne’ebá, ekipa IGTL ne’ebé hala’o estudu kona-ba óleu no gás iha área referida halo kedas observasaun jerál no foti amostra.

Nia dehan, durante observasaun ne’e, ekipa IGTL hetan tan Oil Seep foun iha área Abafala postu Uatulari nian, ne’ebé konsidera hanesan heavy oil tanba nia kór-metan.

Aleinde ne’e, ekipa mós deskobre óleu iha área Hulusou, suku Matahoi, postu administrativu Uatulari. Deskobrimentu ne’e hatudu katak ida-ne’e heavy oil, tanba ni kór-metan loos no sai hanesan alkatraun.

“Observasaun jerál, ekipa haree mina nia kór konsidera hanesan light oil. Tanba haree bazeia ba nia kór, entaun ekipa foti ona amostra husi fatin tolu ne’e. Iha fulan ne’e, sei haruka ba Kanadá hodi halo análize kímika hodi hatene nia konteúdu kímiku, nomós hatene fonte mina ne’e mai husi husi ne’ebé”, Job Brites hatete ba Tatoli.

Nia dehan katak importante tebes atu haruka amostra sira ne’e bá rai-li’ur, tanba IGTL seidauk iha kapasidade téknika no ekipamentu ne’ebé sufisiente atu halo análize. “Bainhira análiza hotu ona, amostra sei haruka mai mak foin halo interpretasaun. Rezultadu presiza fulan rua mak haruka mai”, katak.

Nia eslika katak, iha área Nahareka, IGTL deskonfia rai-nakdoko ne’ebé akontese iha foho Builó, Vikeke, provoka formasaun faktura barak iha rai, ne’ebé sai dalan ba mina atu sai ba superfísie. “Tanba iha ne’ebá, aleinde mina, iha mós taho no bee sai iha ne’ebá”, dehan.

Maibé, ba área parte área Abafala no Hulusou-Mataoi, ekipa téknika observa katak espozisaun mina ne’ebé iha área sira antigu ona, maski foin agora IGTL deskobre.

Nia subliña katak, bazeia ba observasaun megaskópika iha terrenu, ekipa bele identifika provizoriamente ezisténsia mina-rai. Maibé, informasaun detalladu kona-ba tipu óleu no komozisaun kímika presiza análize laboratóriu mak bele hatene.

Hodi hatutan katak Oil Seep sira ne’ebé IGTL deskobre iha Vikeke tama hotu iha Bloku Esplorasaun B, ne’ebé atualmente inklui iha kontratu PSC TL-OT-22-21, atribuídu ba kompañia ETO, S.A.

“Sira mós aprosima ona IGTL atu halo esplorasaun inisiál liuhusi mapeamentu jeolójiku. Maibé, ami seidauk hetan akordu, maibé sira uza duni IGTL ba serbisu ida-ne’e, ha’u fiar katak sei fó di’ak tebes tanba ita hetan ona informasaun lubuk ida”, dehan.

Nia subliña katak husi deskobrimentu Oil Seps sira ne’e hatudu indikasaun kona-ba posibilidade ezisténsia husi mina iha área ne’e, no iha futuru bele sai indikasaun kona-ba potensiál gás.

“Ida-ne’e indikasaun di’ak tebes ba prosesu estudu jeosiénsia nian, nomós ba prosesu esplorasaun óleu no gás nian. Ida-ne’e importante tebes hafasil ona katak área ne’e iha mina, entaun ita aprofunda liután estudu iha área ne’e”, nia konkui.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!