Jenerál Falur prefere dezenvolve foho Matebian turizmu rezisténsia

BAUKAU, 21 Agostu 2026 (TATOLI)—Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ prefere dezenvolve Foho-Matebian sai turizmu rezisténsia.
“Fatin ne’ebé ita hamriik ohin, iha nia-an rasik, parte ida husi mensajen ne’ebé ita lori ba jerasaun sira iha futuru. Obra sira ne’ebé hala’o iha ne’e atu dignifika Matebian tenke kontinua hodi ilustra, rekupera, no konsiénsializa ita-nia povu nia identidade, reziliénsia, no rezisténsia hodi kontribui ba turizmu rezisténsia iha ita-nia rai. Eskada ne’ebé fatuk sira harii ida ba ida husi sidadaun sira, profisionais, ofisiáis, Polísia, Militares, Guarda Prizionál, Bombeirus, Funsionáriu Públiku, no líderes nasionais reflete kompromisu solene atu serví Timor-Leste di’ak liután tuir valóres ne’ebé ita-nia gerrilleiru FALINTIL sira husik hela mai ita.” Jenerál Falur hateten iha nia diskursu iha ámbitu komemorsaun loron FALINTIL ba dala-51 ne’ebé hala’o iha Foho-Matebian, Kinta ne’e.
Notísia relevante : Governu planeia dezenvolve Foho Matebian sai sentru turizmu
Nia konsidera peregrinasaun ba Foho-Matebian hanesan aktu rekonsiliasaun ho pasadu no kompromisu ida-ne’ebé hafoun ba Timor-Leste.
Falur konvida iha momentu ida-ne’e atu fó omenajen ba família no reprezentante vítima sira- ne’ebé prezente no auzente iha-ne’e.
“Ba sira hotu ne’ebé sira-nia isin deskansa iha foho ne’e no iha ninia arredores: ferik-katuas, labarik, no sira hotu ne’ebé lakon iha ne’e, liuliu família tomak ne’ebé hakoi moris iha rai kuak ne’ebe horisehik ita vizita. Ba família sira, liuliu ita deve agradesimentu kle’an, tanba sira maka iha dékada barak nia laran mantein moris memória husi ema ne’ebé sira hadomi,” nia akresenta.
Jenerál Falur refere, hasa’e bandeira ohin iha fatin ne’e signifika fó onra ba vítima sira hotu ne’ebé iha Timor laran tomak, ne’ebé buka refujiu iha ne’e nomós rekoñese ho haraik-an katak la’ós vida hotu-hotu lakon iha inimigu esternu nia liman, balun lakon tanba dezentendimentu entre timoroan sira, iha kazu konkretu balun oho iha bandeira riin ho prezensa família nian rasik.
“Ba vítima sira ne’e mós maka ohin ita fó omenajen, tanba só rekoñese lia-loos maka ita bele konsolida rekonsiliasaun jenuína. Sira-nia raan, sira-nia isin, sira-nia ruin, no sira-nia matan-been fó dalan ba ita atu hasa’e bandeira Timor-Leste, bandeira ne’ebé oras ne’e rekoñese iha mundu tomak. Ho responsabilidade morál no legál ne’ebé ohin loron iha ha’u-nia kaba’as ho loron-ida,” nia subliña.
Tuir Falur, koezaun nasionál mak xave prinsipál atu alkansa objetivu estratéjiku nasaun nian. Kualkér avaliasaun sériu ba trajetória hatudu katak atu alkansa objetivu nasionál loloos, esforsu koletivu maka indispensável. Luta ba libertasaun nasionál rasik, iha nia esénsia, luta koletiva, sofrimentu koletiva, no ikusmai, vitória koletiva.
“Laiha eroi izoladu, iha mak povu tomak ne’ebé reziste. Iha prosesu ba ita-nia dezenvolvimentu nasionál, komprensaun entre líder nasionál sira nesesáriu tebes atu nune’e ita bele fó onra loloos ba mártir sira ne’ebé lakon sira-nia vida ba kauza nasionál, ba libertasaun, no ba ita-nia povu nia dignidade,” nia katak.
Mártir sira-nia luta tanba defende dignidade no espíritu ida-ne’e maka ohin loron ezije komunikasaun fluída no maturidade polítika, atu nune’e populasaun sira-nia moris nunka tau tan iha risku. Reflesaun kle’an ida kona-ba pasadu labele serve atu loke fali kanek maibé hanesan búsola ida-ne’ebé prevene atu repete erru sira pasadu nian
Falur subliña, ho konviksaun partikulár, katak dignidade umana tenke sai nu’udar pilár sentrál ba prosesu dezenvolvimentu nasionál tomak hanesan pilár ida-ne’ebé harii servisu ba povu.
“Tanba ne’e, ha’u husik hela liafuan ba foin-sa’e timoroan sira no ba organizasaun rezisténsia sira: halibur malu, diskute, no avalia beibeik prosesu dezenvolvimentu nasionál. Buka alternánsia no entendimentu, hato’o imi nia opiniaun liuhusi dalan formál no ho étika atu nune’e bele kontribui ho pensamentu krítiku tanba imi mak sei sai futuru líder nasaun ida ne’e nian,” Falur tenik.
Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada husu ba sidadaun hotu-hotu ne’ebé hadomi Timor-Leste no preokupa ho nasaun nia imajen iha relasaun ho soberania nasionál, atu kontribui ho koñesimentu, informasaun, no esforsu tomak ne’ebé nesesáriu hodi kombate laloran foun atividade ilegál sira ne’ebé Timor-Leste hasoru.
“Ha’u apela, ho firmeza hanesan, ba setór justisa ida ne’ebé funsiona ho imparsiál, ne’ebé serve, liuliu interese nasionál no nunka interese individuál ka grupu nian justisa ida ne’ebé promove justisa sosiál,” nia dehan.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina

