Top

Timor-Leste hola parte ba dahuluk iha CAEXPO ba dala-23 iha Nanning

Timor-Leste nia espasu iha Espozisaun Permanente Sentru Konvensaun no Espozisaun Internasionál Nanning hodi aprezenta istória, identidade no kultura, iha Nanning, Guangxi, Repúblika Populár Xina, Segunda (01/09/2026). Imajen TATOLI/Julia Chatarina

NANNING, 01 Setembru 2026 (TATOLI)—Tinan ida-ne’e sai momentu istóriku ba Timor-Leste tanba ba dahuluk sei partisipa iha Expo China-ASEAN (CAEXPO) ba dala-23 no Simeira Altu Nível ba Negósiu no Investimentu Xina-ASEAN iha loron 17 to’o 21 Setembru tinan ne’e, iha Nanning, Guangxi, Repúblika Populár Xina.

Responsável ba Sekretariadu Simeira Altu Nível ba Negósiu no Investimentu Xina-ASEAN, Yang Yanyan, hateten, Timor-Leste ne’ebé sai ona membru ASEAN, ba dahuluk rejista ofisialmente sai família boot CAEXPO.

“Ho nune’e, eskala partisipasaun no envolvimentu husi nasaun ASEAN sira iha tinan ne’e aumenta liután. Nasaun sira hanesan Vietname no Indonézia ho inisiativa rasik husu atu aumenta espasu ba espozisaun,” Yang Yanyan hato’o ba Jornalista sira, iha Espozisaun Permanente Sentru Konvensaun no Espozisaun Internasionál Nanning, Tersa ne’e.

Nia dehan, nível atividade sira mós a’as liután, hanesan promosaun komérsiu no ekonomia oioin husi nasaun balun sei organiza diretamente husi ministériu ka instituisaun sira ne’ebé responsável ba asuntu ekonomia no komérsiu iha kada nasaun.

“Ida-ne’e hatudu interrese no entuziasmu husi nasaun ASEAN sira atu partisipa iha CAEXPO aumenta liután. CAEXPO iha papél importante atu promove kooperasaun ekonomia no komérsiu iha rejiaun. Ho nune’e nasaun sira aumenta fiar ba programa ne’e nu’udar plataforma ne’ebé efisiente no orientadu ba rezultadu konkretu,” nia akresenta.

Notísia relevante : Timor-Leste halo abertura Expo SCI-TECH 2026

Responsável ne’e nota mós katak, Paviliaun ASEAN sei nafatin sai atrasaun prinsipál iha, hanesan podutu tradisionál oioin ne’ebé bele atrai konsumidór husi Xina maka ai-kameli, kafe, durian no produtu agríkola oioin, inklui mós artesanatu.

“Maibé haree husi estrutura produtu sira ne’ebé sei aprezenta iha espozisaun iha tendénsia foun tanba nasaun ASEAN ho entuziasmu partisipa iha área teknolojia no ho númeru a’as,” nia katak.

Nasaun balun sei lori produtu no servisu ho teknolojia a’as iha área oioin hanesan ekonomia dijitál, intelijénsia artifisiál (AI), nomós teknolojia ne’ebé proteje ambiente.

Tinan-lima parseria estratéjika ASEAN no Xina

Responsável ba Sekretariadu CAEXPO iha Espozisaun Permanente iha Sentru Konvensaun no Espozisaun Internasionál Nanning, Wang Jicai, hateten, tinan ida-ne’e marka tinan-lima parseria estratéjika ASEAN no Xina, inklui sai tinan importante ida atu aselera implementasaun no kooperasaun iha área oioin hanesan manufatura, intelijénsia, enerjia verde, no setór sira seluk.

“Liafuan xave ne’ebé sai preokupasaun prinsipál ba nasaun ASEAN sira iha Simeira Altu Nível tinan ne’e mak rezultadu konkretu. Ami sei uza benefísiu ne’ebé empreza sira sente no hetan diretamente nu’udar medida atu sukat susesu, no ami sei konsentra iha aspeitu tolu,” nia tenik.

Aleinde ne’e, sei konsentra iha aspeitu tolu hanesan uza atividade ekonomia no komérsiu atu aumenta oportunidade negósiu, haforsa ligasaun no parseria entre empreza sira atu kooperasaun sai diresionadu liután no haforsa servisu jurídiku komersiál atu halo kooperasaun sai seguru no estável.

Sekretariadu hakarak garante katak impaktu no espíritu Simeira ne’e la’ós de’it iha tempu eventu realiza de’it maibé bele kontinua durante tinan tomak.

Aleinde ne’e, sei organiza atividade oioin inklui atividade sira husi Konsellu Negósiu, no promove konsensu entre komunidade negósiu iha área hanesan ekonomia dijitál, finansa, transfronteirisa, no setór sira seluk.

“Ami mós sei asina rezultadu no akordu kooperasaun ekonomia no komérsiu ne’ebé konkretu no prátiku. durante tinan tomak, ami sei organiza regularmente empreza sira atu buka no esplora oportunidade kooperasaun,” Responsável programa relata.

Husi inísiu tinan ida-ne’e, Sekretariadu harii ona grupu serbisu lima atu lori empreza sira vizita no halo estudu iha nasaun ASEAN sira ho objetivu atu buka oportunidade negósiu.

Responsável sira sei promove atividade matchmaking ne’ebé diresionadu liután iha área oioin hanesan manufatura intelijente, manufatura avansada, Intelijénsia Artifisiál (AI), servisu saúde no kuidadu ba ema katuas, biofarmaséutika inklui agrikultura verde.

Simeira Altu Nível tinan ne’e sei promove modelu kooperasaun jurídika trilaterál entre Greater Bay Area Guangdong–Hong Kong–Makau, Guangxi no ASEAN.

“Ami mós sei asina akordu kooperasaun jurídika komersiál internasionál sira no publika guia prátiku kona-ba rezolusaun disputa transfronteirisa. Ho nune’e, empreza sira ne’ebé partisipa iha KTT la’ós de’it bele hetan parseiru negósiu, maibé mós bele hetan apoiu jurídiku profisionál no konkretu. Ami hakarak empreza sira bele hala’o negósiu ho konfiansa no halo investimentu ho seguransa liután,” Responsável programa reforsa.

Paviliaun ASEAN aumenta nia espasu besik metru kuadradu 20.000, ne’ebé sai nafatin atrasaun prinsipál. Paviliaun foun rua sei monta hanesan Paviliaun Espasu Futuru no Paviliaun Inovasaun Siénsia-Teknolojia no Empreendedorizmu.

AI Marketplace ba dahulu hili empreza 60 ho produtu 400+ ne’ebé bele esperiénsia no diretamente halo orden iha fatin produtu sira.

Partisipasaun nasaun ASEAN sa’e, Vietname no Indonézia rasik husu atu aumenta sira-nia área atu lori empreza 40 inklui Pertamina. Malázia mós empreza 40, enkuantu Filipina nu’udar nasaun ne’ebé sei lori startup AI hodi aprezenta iha espozisaun.

Jornalista : Julia Chatarina
Editór : Florencio Miranda Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!