iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

ASEAN sei la sertifika sondajen eleisaun iha Miánmar

ASEAN sei la sertifika sondajen eleisaun iha Miánmar

Ministru Negósiu Estranjeiru Malázia nian, Mohamad Hasan. Imajen foti husi Kosmo.

DILI, 20 Janeiru 2026 (TATOLI) – Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) nian ho membru 11 sei la sertifika eleisaun etapa tolu ne’ebé hala’o ezérsitu militár iha Miánmar.

Nune’e mós sei la haruka observadór sira ba eleisaun etapa tolu ne’ebé hala’o daudaun iha Miánmar ne’ebé maka ukun hosi ezérsitu tanba ne’e sei la fó apoia ba sondajen, hatete hosi Ministru Negósiu Estranjeiru Malázia nian, Mohamad Hasan iha loron-tersa ne’e.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2026/01/14/chro-map-relata-violasaunn-direitu-umanu-iha-myanmar-ba-ramos-horta/

Miánmar hetan destruisaun hosi konflitu dezde militár sira halo golpe hasoru governu sivíl iha 2021.

Eleisaun, ne’ebé hahú iha fulan-Dezembru tinan liubá, hetan krítika hosi Organizasaun Nasaun Unida, nasaun osidentál barak no hosi grupu direitu sira hanesan estratéjia ida hodi lejítima ukun militár liuhosi prokuradór polítiku sira – akuzasaun ne’ebé junta nega ona.

Iha partisipasaun ne’ebé ki’ik, votante sira vota iha etapa daruak hosi sondajen iha inísiu fulan ida-ne’e, ho Partidu Uniaun Solidariedade no Dezenvolvimentu ne’ebé aliadu ho militár lidera hafoin asegura 88% hosi kadeira sira iha Kámara Baixa ne’ebé konkore iha faze dahuluk.

Ko’alia iha parlamentu, Ministru Mohamad Hasan hateten, ASEAN rejeita ona pedidu ida hosi Miánmar hodi haruka observadór eleitorál sira durante simeira anuál líder sira nian iha Kuala Lumpur tinan kotuk, maski Estadu-membru individuál balun deside ona atu halo ida-ne’e rasik.

“Ami hatete ona katak ASEAN sei la haruka observadór sira, ho virtude ida-ne’e, ami sei la sertifika sondajen,” Mohamad hatete hodi hatán ba pergunta ida hosi deputadu sira kona-ba Malázia no pozisaun ASEAN nian kona-ba eleisaun.

Iha fatin ketak, Mohamad mós hatete katak ASEAN iha faze ikus sira hodi konklui kódigu konduta ida ne’ebé propoin kleur ona ho Pekin iha tinan ida-ne’e kona-ba atividade sira iha Tasi Súl Xina nian.

“Ami hein katak ami bele halo ida-ne’e iha tinan ida-ne’e,” nia hatete.

ASEAN no Xina kompromete iha 2002 atu kria kódigu konduta ida maibé lori tinan 15 atu hahú diskusaun no progresu la’o neineik.

Pekin reklama soberania iha maioria hosi Tasi Súl Xina nian, inklui parte sira hosi zona ekonómiku eskluzivu sira ho distánsia milla náutika 200 hosi Filipina, Brunei, Malázia, Taiwan no Vietname, hodi komplika atividade sira peska nian no esplorasaun enerjétiku hosi nasaun sira-ne’e.

 Notísia relevante: Miánmar hala’o Eleisaun Jerál, Aung San Suu Kyi sei iha kadeia  

Fonte: Reuters
iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!