DILI, (TATOLI)-Komunidade Lautem husu ba parte kompetenti, liu-liu Governu atu hasai ró tolu ne’ebé paradu iha portu Com, tanba halo ambiente tasi haree ladún di’ak.
Xefe Suku Com, José Cristovão hatete iha ró tolu ne’e ida mout dezde iha Janeiru ka Fevereiru nia laran to’o ohin loron sei para hela de’it, nune’e ezijénsia povu nia mak tenke dada sai husi ponte-kais tanba ró barak labele para tan de’it ró tolu ne’ebé oukupa fatin ne’e. aleinde ne’e halo ambiente tasi sai la furak.
“Komunidade lastifás ho situasaun ida ne’e. Halo oinsá para Estadu liuliu Ministériu Agrikultura no Peska servisu hamutuk ho kompañia tanba sira mak fó lisensa, para dada sai ró husi ne’ebá, atu ita evita situasaun keta óleo ruma fakar ka sasán balun estraga fali tasi ne’e ladún di’ak”, Xefe Suku José Cristovão informa ba TATOLI via telemovel, ohin.
Ró hirak ne’e iha ekipamentu peska nian iha laran no iha ema ida husi Indonézia ne’ebé uluk serbisu iha ró refere mak daudaun hein no tau matan ba ró.
“Agora, kompañia Sai Seico nunka mai iha ne’e. Ha’u agora aproxima situasaun ida ne’e, iha fulan klaran ne’e atu halo relatóriu duni ba peska para tau matan. Dalabarak ami enkontru iha suku ko’alia hela situasaun ida ne’e, entaun halo oinsá para ha’u ba observa didi’ak hodi hato’o relatóriu ba ministériu”.
Xefe Suku afirma bainhira ró ne’ebé para iha ponte-kais selu taxa maibé hafoin fó tiha lisensa para iha portu, mas nunka haree ba situasaun refere, entaun buka meiu dada sai tanba para de’it hanesan ne’e halo ambiente ladún di’ak.
“Ró ida ne’e labá buka ikan, mai para de’it iha ponte-kais ne’e. Imajen ida ladi’ak mak povu loroloron bá haree no dehan nu’usá mak hanesan ne’e no ladada to’o mout iha tasi laran, ne’e problema. Ha’u seidauk fó relatóriu formál ida ba ministériu kompetente maibé iha enkotru ida iha ne’e, ko’alia ona ho parte Peska nia oinsá mak bele rezolve problema ida ne’e”.
Ró tolu ne’e husi kompañia Sai Seico husi Japaun ne’ebé Governu fó lisensa iha tinan 2010 no remata iha 2011 atu halo atividade peska ikan Atún iha Kosta Súl hodi esporta ba Japaun maibé to’o agora atividade remata ona no husik de’it iha ponte-kais to’o mout.
(Jornalista : Maria Auxiliadora)
(Editór : Manuel Pinto)