DILI, (TATOLI) – Konferénsia ho tema Feto Forte Nasaun Forte ne’ebé realiza husi Uniaun Europeia (UE) konsege halibur esperiensia, idéia no informasaun husi oradór sira hodi buka solusaun ba dezafíu ne’ebé feto sira infrenta iha sosiedade.
Nune’e durante diskusaun kona-ba konteksu no obstaklu ba afirmasaun feto iha sosiedade, Prezidente Asosiasaun Emprezariál Mulheres Timor-Leste (AEMTL), Hurgui Lina Fernandes Alves, hanesan mós oradór ko’alia kona-ba partisipasaun feto iha setór privadu inklui obstaklu saida mak sei hasoru iha atividade emprezariál no dalan saida mak asosiasaun halo atu fortifika feto iha sira ninia negósiu no hare oportunidade ne’ebé iha atu suporta.
Iha intrevista ho jornalista sira nia dehan pozisaun feto iha sosiedade dala barak difísil atu hala’o ninia atividade hanesan feto produtivu iha área emprezariál, nune’e sira halai liu ba negósiu mikro ne’ebé la rejistu iha servisu rejistu no verifikasaun emprezariál (SERVE).
“Partisipasaun feto iha vida ekonomia negósiu ne’ebé rejistadu iha pursentu 34, hanesan negósiu nível kiik ba médiu maibé feto barak halai liu iha negósiu mikro hanesan industria uma laran (home industry) entaun negósiu sira ne’e la rejistu iha SERVE”, tenik iha biban konferénsia iha auditória ministériu finansa, kinta ne’e.
Atu rezolve problema hirak ne’e, nia informa oras ne’e dadauk asosiasaun ne’ebé nia prezidi, dezenvolve hela baze dadus atu rejistu negósiu feto hotu iha nível nasionál, husi munisípiu atu haree partisipasaun feto iha ekonomia.
Hodi dehan tan, maioria feto prefere liu investe iha área produtivu sustentável, kompara ho distribuisaun projetu tanba maioria parte ne’e mane sei domina, enkuantu feto komesa iha área produtivu sustentável hahú iha indústria uma no sira nia produtividade komesa sa’e neneik no balun komesa iha kompañia dezenvolvidu iha nível médiu no balun sai boot.
“Ida ne’e progressu boot no sai motivasaun ba maluk feto sira, katak ida bele klaru seluk mós bele no ida ne’e ami uza hanesan inspirasaun ba maluk feto hotu”, katak.
Nune’e nia realsa espetativa ba oin mak bele implementa planu asaun no planu estratéjiku ne’ebé mak iha, no bele halo mudansa ne’ebé setór privadu tenke sai nain ba ekonomia nasaun no hamenus dependénsia ba setór públiku.
Durante ne’e nia observa, dezafíu ne’ebé mak feto hasoru iha atividade negósiu mak sistema ne’ebé labele fasilita feto atu bele sai nain ba rai no difikulta atu asesu ba kréditu no uza hanesan kolaterál iha banku, no asesu ba kapitál finanseira.
Jornalista: Julia Chatarina
Editora: Rita Almeida
Hau conteti no haksolok tamba, liu husi solusaun nebe mak ita atu hare ba inan Feto sira infrenta ba Negosio mikro ekonomia iha uma laran,oinsa mos atu loke sira nia hanoin ba negosio nebe sira halao mos iha uma. exemplo hanesan senhora Regina de jesus soares ho Amelia dos santos,nebe sai hanesan negociate iha uma, sira intrese tebes oan sira nia Escola maibe hau orgulhu sira Esforco an ho forca nebe sira iha maski la Intrese ba saude maibe intrese liu negosio ba uma laran hodi bele sustenta sira nia oan nia escola no necessidade familia uma laran.
negosio nebe sira halao mak hanesan :
Senhora Regina dos santos negosiate iha uma hanesan suku roupa ,hodi sustenta nia oan ba Escola no Necessidade familia uma laran,wainhira nia senti la to ho matan wen husu ho orasaun ba aman maromak atu bele tulu nia oan sira nia Escola.
senhora Amelia dos santos Negosiates iha uma hanesan fan mina Rai, hodi bele sustenta mos nia oan sira nia Escola no Necessidade uma laran,maibe ho triste wainhira ekonomia oan sira husu ba nia atu ba ESCOLA laiha maibe nia la falta Esforco an nebe nia iha hodi tulun nia oan sira ba Escola. ho haun nia Esperaca liu husi diskusaun no formasaun bele loke mos sira nia hanoin iha mikro ekonomia maibe bele tulun mos sira nia hanoin ba negosiaten nebe diak no forca laos deit senhora nai rua ne, husu mos ba hau nia feto maluk sira mos tenki forca no hatudu katak ita mos bele.