iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, POLÍTIKA

Governu Define Prioridade Nasionál Liuhusi Jornada Orsamentál

Governu Define Prioridade Nasionál Liuhusi Jornada Orsamentál

Membru Governu partisipa iha jornada orsamentál 2019. Foto Tatoli/Egas.

DILI, (TATOLI) – Governu Konstitusionál Daualuk halo diskusaun iha ámbitu jornada orsamentál 2019 hodi define prioridade nasionál no kestaun sira hanesan sustentabilidade fiskál no utilizasaun rekursu finansa públika liuhusi observasaun Timor-Leste iha ne’ebé ona? atu bá ne’ebé? saida maka sei halo tan iha 2019?

Ministra Finansa interina, Sara Lobo Brites, hatete jornada orsamentál ida ne’e hakarak atinje objetivu prinsipál tolu mak dahuluk atu hatene didi’ak kona-ba prosesu planeamentu no sistema funsaun finansa públika.

“Objetivu hirak ne’e importante antes preparasaun orsamentu hodi nune’e ita prepara programa anuál 2019 ho kualidade. Importante mós ba ita atu iha koñesimentu liuliu sobre sistema finansa públika, prosedimentu, mekanizmu iha ámbitu ezekusaun orsamentál. Ho kompromisu iha área sira ne’e sei ajuda halo planu no orsamentu ho baze kapasidade no rekursu finanseiru ne’ebé mak Governu iha”, Sara afirma ohin, iha reuniaun jornada orsamentál 2019 iha Aitarak-Laran.

Objetivu tuirmai mak atu define prioridade nasionál ba 2019 no fatór importante ne’ebé konsidera iha diskusaun ba definisaun prioridade nasionál mak prioridade sira ne’ebé tenke refleta ba programa Governu nian ba tinan lima atu responde ba nesesidade povu no implementa ho kapasidade no rekursu finanseiru ne’ebé Timor-Leste iha.

“Ho ida ne’e ami tékniku (Ministériu Finansas) sujere definisaun ba prioridade 2019 se bele maizumenus ita define prioridade lima mak ita sei implementa iha orsamentu 2019”, Sara sujere ida ne’e mas depende ba dinámika diskusaun ne’ebé halo.

Nia hatutan objetivu seluk tan mak tetu fiskál 2019 nian no sobre tetu ne’e Ministériu Finansa halo ona análize no sei aprezenta pontu tolu hodi diskute.

“Análize ne’ebé halo hodi define tetu fiskál ho baze ba fatór prinsipál lima, dahuluk, sustentabilidade fiskál. Ita-nia tetu fiskál ba 2019 labele prejudika iha tempu médiu no longu prazu. Desizaun ne’ebé mak ita halo ohin labele fó prejuízu ba futuru jerasaun. Segundu, finansia ba prioridade nasionál. Tetu orsamentál atu finansia ba 2019 ba programa, prioridade orsamentu hodi aposta liu ba hasa’e kreximentu ekonómiku, hadi’a kondisaun moris ita-nia povu nomós dezenvolvimentu sustentavel ba ita-nia rai”.

Tuirmai mak rasionaliza gastu atubele asegura kualidade orsamentu, nune’e distribuisaun orsamentu tenke ka’er prinsípiu efikativa no efisiénsia ba nivel kategoria no programa.

Objetivu seluk mak kapasidade ezekusaun hanesan kakutak ida ba tetu fiskál ne’ebé utiliza hodi aloka ho baze ba nesesidade ba tinan ida.

“Ho ida ne’e ita mós bele promove ezekusaun ida ho dixiplina no kualidade. Tuir fali, kapasidade hodi absorve, asegura katak tetu fiskál iha nafatin korridór nune’e orsamentu Estadu labele hamosu fali prejuízu ba ita-nia povu”.

Nia hatutan liuhusi jornada ne’e mós sei rekolla informasaun husi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál, Unidade Planeamentu no Monitorizasaun no Avaliasaun, Finansas Estadu, husi tezouru atu fahe informasaun ba membru Governu sira sobre prosesu orsamentu, nune’e sira bele iha ideia atu mai ho prioridade ne’ebé maka hakarak tau iha 2019, tanba Timor-Leste iha limitasaun iha rekursu finanseiru.

“Tanba osan porsentu 90 husi Mina-rai, ita-nia reseita doméstika mós porsentu 10 de’it pur enkuantu ita hakarak atu fahe agora seidauk atinje ida ne’ebá”.

Sara afirma sobre prioridade lima ne’ebé sujere ne’e liuhusi diskusaun iha ámbitu jornada ne’e mak sei define no depende diskusaun ne’ebé halo.

Tuir nota imprensa diskusaun iha Jornada orsamentál ida ne’e halo reflesaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál no planu tinan 5 Governu daualuk nian atubele determina prioridade nasionál ne’ebé rasionál no efisiente, ne’ebé sei dedika ba matéria planemantu orsamentu, avaliasaun ba dezempeñu sósiu-ekonómiku ho nia matéria komplementár sira hanesan dezempeñu despeza atuál, reforma ekonomia no fiskál, investimentu fundu Mina-rai no no seluk tan atu atualiza nu’udar instrumentu referénsia ba definisaun polítika orsamentu 2019 ne’ebé ho medida rasionál, sustentavel, efisiente no kualidade.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!