iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (I)

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (I)

Timoroan sira ezije referendu ba Timor-Timur iha tinan 20 liu-ba. Imajen espesiál

Redasaun: Atu komemora loron referendu ba dala-20 (30 agostu 1999-30 agostu 2019) ne’ebé tuir planu governu sei komemora iha 30 agostu 2019 be mai, redasaun TATOLI hatún hikas  ‘memória paisaun’ wainhira Prezidente Indonézia, Bacharudin Jusuf Habibie, foti desizaun fó opsaun rua ‘Simu Autonomia Espesiál no Rejeita Autonomia Espesiál’ ba povu Timor-Leste atu determina no hili sira-nia destinu.

DILI, 01 juñu 2019 (TATOLI)Rai-hún mutin sa’e dadaun ona. Manu-aman sira tuur sa’e iha uma-lulik sira-nia kakuluk leten, see oin ba lorosa’e hodi hananu ba rai-rai. Kokoroyokoo..!! Manu-aman sira iha foho lulik Matebian, Ramelau no Kabkali nia tutun ne’ebá, simu lian hananau ne’e hodi hananu tutan ba timoroan sira be sei toba dukur. Hadeer ona ba! Mate ka moris, ukun rasik-án! Mate ka moris, kaer kuda talin rasik! Timoroan sira hadeer, hananu be hananu…

Rai-hún mutin be sa’e dadaun fanu loromatan hadeer hosi ninia toba-dukur. Loromatan dolar-sa’e neineik, lori anin ‘reformasaun’ hosi tasi-balun fó ksolok ba timoroan sira. Anin reformasaun ne’e haklaken, katak iha loron 21 maiu 1998, Soeharto deklara-án katak nia rezigna-án hosi ninia kargu nu’udar Prezidente Indonézia. Prezidente Soeharto rezigna-án hafoin kaer podér durante tinan 32, hahú nia simu mandatu iha 11 Marsu 1966.

Prezidente Soaharto lee sai ninia deskursu rezigna-án iha “Istana Merdeka” iha tuku 09.00 dadersan oras Indonézia. Iha ninia deskursu, Soeharto admite katak nia foti desizaun ne’e hafoin nia haree ‘dezenvolvimentu situasaun nasionál’ iha biban ne’ebá, povu ezije atu halo reformasaun iha setór hotu-hotu no prinsipalmente husu atu troka lideransa nasionál, sai razaun prinsipál ba Soeharto rezigna-án.

“Saya memutuskan untuk menyatakan berhenti dari jabatan saya sebagai Presiden Republik Indonesia, terhitung sejak saya bacakan pernyataan ini pada hari ini, kamis, 21 Mei 1998,”—“Ha’u deside rezigna-án hosi ha’u-nia kargu sai hanesan Prezidente Republika Indonézia, hahú hosi ha’u lee deklarasaun ida ne’e iha loron ohin, Kinta, 21 Maiu 1998,” deklara Soeharto ne’ebé sita hosi livru ‘Detik-detik yang Menentukan, Jalan Panjang Indonesia Menuju Demokrasi (2006)’ ne’ebé hakerek hosi eskritór Bacharudin Jusuf Habibie.

Ho rezignasaun ida ne’e, Soeharto entrega poder prezidensiál ba Vise Prezidente, B. J. Habibie. “Sesuai dengan Pasal 8 Undang Undang Dasar 45 (UUD 45), maka wakil Presiden Republik Indonesia Prof. H. B. J. Habibie yang akan melanjutkan sisa waktu jabatan Presiden Mandataris MPR 1998-2003,” dehan Soeharto.

Iha situasaun polítika Indonézia nian ne’ebé kompleksu tebes, hanesan hahú hosi prezidente Soeharto rezigna-án, kursu osan rupiah tuun no resesaun kle’an, hanesan ema ne’ebé troka Soeharto, Habibie tenke hulan responsabilidade boot hodi atende krize ekonomia no lejitimasaun polítika ne’ebé malahuk.

Iha kondisaun krize nia laran, Primeiru-Ministru Austrália, hakerek karta ba B. J. Habibie atu rezolve Timor-Timur nia problema.

Iha karta ne’ebé ho data 19 Dezembru 1998 ne’e nia laran, Peimeiru-Ministru, John Howard hateten, Austrália apoiu Timor-Timur sai hanesan parte ida hosi nasaun Indonézia (integrasaun) maibé iha parte seluk Primeiru-Ministru Austrália mós hakarak Indonézia rezolve problema Timor-Timur liuhusi dalan dame.

Kona-ba ida ne’e, Asesora Asuntu Problema Rai Liur nian iha biban Prezidente Habibie nia ukun, Dewi Fortuna, konsidera katak karta hosi Primeiru-Ministru, John Howard maka sai hanesan sasadik ida hodi ezije Habibie foti desizaun ba referendu aleinde autonomia espesiál ba Timor-Timur iha tinan 1999.

Maibé, iha biban ne’ebá, onestamente, demokratikamnte atu rezolve problema Timor-Timur sai hanesan prioridade iha Habibie nia ukun sai hanesan prezidente tanba Timor-Timur sai problema ba Indonézia.

Tanba ne’e, Prezidente Indonézia B. J. Habibie hakerek notas iha dispozisaun karta hosi John Howard ne’e nia kotuk no haruka Ministru Negósiu Estranjeiru, Brigadeiru Jenerál, Ministru Defeza no Seguransa, Xefe BAKIN, Komisáriu Polísia Nasionál, Tribunál Rekursu, no ba parte sira hotu ne’ebé kaer polítika no seguransa nian. Iha karta ne’e nia kotuk, Habibie hakerek; “Se durante tinan 24 nia laran, integrasaun ho Indonézia maka Timor-Timur la kontente, karik la justu no la demokrátiku wainhira parte rua, Indonézia no Timor-Timur, fahe malu ho didi’ak.”

To’o ikus, maske iha enkontru entre gabinete reformasaun nia laran la’o ho emosionál, hosi parte hotu-hotu inklui Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Indonézia, Ali Alatas konkorda ho opsaun rua ne’ebé Prezidente B. J. Habibie fó sai—Simu Autonomia Espesiál ka Rejeita Autonomia Espesiál. Maski konkorda maibé Wiranto kestiona; “Keta halo mak Indonézia nia desizaun atu tama ba Timor-Timur (tempu ne’ebá, 1975) ne’e sai problema ketak ida.”

Hafoin enkontru gabinete reforasaun ne’ebé lidera hosi Prezidente B. J. Habibie ne’ebé hala’o iha Bina Graha Jakarta-Indonézia ne’e ramata, Ministru Negósiu Esrtanjeiru no Kooperasaun, Ali Alatas anúnsiu opsaun rua “Simu Autonomia Espesiál ka Rejeita Autonomia Espesiál” ba jornalista no ba mundu tomak iha 27 janeiru 1999.

“Se hakarak halo desizaun, agora tempu ona. Ha’u hakarak rezolve problema Timor-Timur no liberta ema hirak ne’ebé sei troka ha’u hanesan prezidente iha tempu tuir mai hosi problema ida ne’e. Karik ba ema balun, ha’u sai hanesan ‘bibi-metan’. Maibé di’ak liu liberta Indonézia hosi problema ne’e ho lalais, atu nune’e sira ne’ebé troka ha’u bele ativa fali reputasaun Indonézia nian kona-ba Timor-Timur,” haklaken B. J. Habibie.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!