iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (III)

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (III)

DILI, 8 juñu 2019 (TATOLI)—Loromatan sa’e, fó espíritu foun ba ema atu hadau moris foun. Loromatan sa’e, dalaruma fó ba ema neon beik hodi rejeita loron nia manas atu hamanas sira-nia moris. Loromatan monu, fó biban ba ema atu reflete-án katak loron aban hahú hosi ohin. Loromatan monu, fó biban ba ema lakon esperansa katak loron aban ramata iha ohin loron.

Prezidente B. J. Habibie ninia desizaun fó opsaun “Simu Autonomia Espesial” no “Rejeita Autonomia Espesiál” hanesan loromatan ne’ebé sa’e no loromatan ne’ebé monu, hamosu pro no kontra. Komunidade internasionál hakfodak ba Habibie nia desizaun ba opsaun rua refere. Nune’e mós, líder grupu pro-integrasaun BRTT (Barisan Rakyat Timor-Timur) mós rejeita desizaun ne’e tanba desizaun refere sei hamate sira-nia espíritu luta ba integrasaun durante tinan 23 resin nia laran, sei mohu nabeen iha opsaun rua ne’e nia leet.

Maski nune’e, Habibie nia desizaun ne’e fó anin malirin ba Pro-independénsia. Ba povu no líder pro-independénsia sira, desizun ne’e sei habiban no fó leet ba povu Timor-Timur atu determina sira-nia destiñu liuhusi dala-loos be hanaran “Konsulta Popupár (Referendu). Ba pro-independésia sira, loron aban la’ós atu ramata iha loron ohin. Maibé, ba sira, loron aban hahú hosi ohin loron tanba sira-nia futuru sei la dadur lerek iha prizaun laran ho kruelidade oioin be hanehan povu wa’in-wa’in hetan terus durante tinan 24 nia laran.

Desizaun refere mós fó anin malirin ba líder Rezisténsia, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé dadur iha prizaun laran atu bele horon anin liberdade hafoin tinan lubuk ida dadur iha Prizaun Cipinang-Jakarta-Indonézia. Iha loron 10 fevereiru 1999, líder rezisténsia Timor-Timur Kay Rala Xanana Gismão muda ninia estatutu hosi kadeia iha prizaun sai Termu Indentidade Rezidénsia (TIR). Hafoin liu tiha loron ida, iha loron 11 fevereiru 1999, Prezidente Habibie hato’o ba emprezáriu sira iha Indonézia katak Timor-Timur sei hetan liberdade iha loron 1 janeiru 2000 wainhira povu Timor-Timur rejeita autonomia hosi Indonézia.

Rejeita no Simu Referendu

Desizaun atu selebra referendu ba povu Timor-Timur hakoris ho pro no kontra. Ajénsia Antara hateten, Amien Rais ne’ebé iha biban ne’ebá sai hanesan líder ka Xefe ba PAN (Partai Amanat Nasional) vizita Xanana iha loron 20 novembru 1998 iha Prizaun Cipinang-Jakarta-Indonézia. Iha prizaun laran, Amien Rais ho Xanana konversa kona-ba posibilidade sei hala’o referendu ba Timor-Timur ninia ukun rasik-án. “Hanesan Xanana, ha’u no PAN konkorda atu iha referendu ba Timor-Timur, maibé di’ak liu iha tempu tranzisaun atu nune’e povu Timor-Timur prontu respeita rezultadu referendu,” dehan Amein Rais.

Entretantu, iha líder balun iha Indonézia rejeita ka kontra atu halo referendu iha Timor-Timur hodi fó sala ba Prezidente Habibie ninia desizaun. Abdurrahaman Wahid no Megawati Soekarno Putri la fó ulun hodi kontra ka rejeita referendu iha Timor-Timur. Sira hateten, Governu Tranzisaun Habibie laiha direitu atu haketak Timor-Timur hosi Indonézia.

Situasaun pro no kontra ne’e ninia ikun nani daet to’o mai iha Timor-Leste. Timoroan Pro- sira simu desizaun ne’e ho laran ksolok. Katak, referendu sei fó biban ba povu Timor-Timur atu determina sira-nia destiñu ba ukun rasik-án. Diferente ho timoroan sira seluk ne’ebé hahí integrasaun (pro-integrasaun), hahú harii grupu milísia oioin iha Timor-Timur. Tuir relatóriu  CAVR “Chega!” haktuir, líder pro-integrasaun sira hahú reativa hikas grupu milísia (Makikit, Saka, Sera nsst) ne’ebé harii iha tempu Indonézia invade Timur-Timur no harii grupu milisía foun atu defende Timor-Timur nafatin integrasaun ho Indonézia.

Grupu milísia hirak ne’ebé harii hosi grupu integrasaun ne’e lidera hosi timoroan sira ne’ebé “mate ka moris defende integrasaun”. Grupu milísia Makikit harii iha Viqueque ne’ebé lidera hosi Alvaro de Jesus, grupu milísia MAHIDI (Mati Hidup untuk Integrasi) harii iha Ainaro iha 17 dezembru 1998 ne’ebé lidera hosi  Cancio Lopes de Carvalho, grupu milísia ABLAI harii iha Manufahi iha 27 Marsu 1999 ne’ebé lidera hosi Nazário Corte Real.

Grupu milísia LAKSAUR (Laksanakan Sapu Rata) harii iha Suai-Covalima ne’ebé lidera hosi Olívio Mendonça Moruk, grupu milísia AHI (Aku Hidup untuk Integrasi) harii iha 27 marsu 1999 iha Aileu ne’ebé lidera hosi Horacio Araújo no grupu milísia Halilintar, Dadurus Merah Putih, Buntur, ARMUI (Aku Rela Mati untuk Integrasi), Kaer Metin Bandeira Merah Putih, Harimau Merah Putih, Saka Loromonu, Firme Merah Putih harii iha Bobonaro-Maliana iha tinan 1974 no harii fali iha 1994 ne’ebé lidera hosi João Tavares.

Jornalista: Cancio Ximenes

 Editór: Xisto Freitas

Bele klik atu lee mós notísia iha kraik ne’e…
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-ii/

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!