DILI, 9 juñu 2019 (TATOLI)—Hanesan kogumelu ne’ebé moris fuik iha tempu udan, grupu milísia mós moris fuik no buras iha Timor-Timur. Hanesan kogumelu fuik ne’ebé moris iha ai-lahuk sira-nia lolon ho veneno barak, grupu milísia mós moris buras iha militár Indonézia nia mahon ho sira-nia liafuan no hahalok be nakonu ho veneno.
Prezidente Repúblika Indonézia, B. J. Habibie, hafoin fó sai anúnsiu opsaun “autonomia” no “ukuna rasik-án” ba povu Timor-Timur iha 27 janeiru 1999, afinál rezultadu ne’e la hanesan sá mak povu Timor-Timur no ema seluk imajina. Grupu armadu sivíl no militár mosu naba-naban. Tuir livru “Pasukan Pembunuh Indonesia, Membunuh Tanpa Dihukum” (Solidamor, jullu 1999) hateten, grupu milísia wa’in-wa’in mosu iha rai-lulik Timor-Timur hanesan kogumelu ne’ebé moris buras iha tempu udan, ne’ebé forma hosi militár Indonézia sira.
Grupu Milísia iha Timor-Timur
Mahidi (Mati Hidup Demi Integrasi), hanesan grupu milísia ho ninia membru hamutuk ema 1.3000, sira-nia baze iha Ainaro ne’ebé lidera hosi Cancio Lopez de Carvalho, idade 33 (naran Mahidi atu hanesan loloos naran hosi Mahidi Simbolon—vise komandante hosi komando sentru operasaun iha Timor-Timur).
Cancio nu’udar alin hosi Sekretáriu Jerál grupu GRPRTT (Gerakan Rekonsiliasi dan Perdamaian Rakyat Timor-Timur) hosi pro-indepedénsia nian, no nia nu’udar oan-mane ida hosi liurai Casa-Ainaro. Ninia grupu uza kilat M-16 iha tolu no kilat G-3 hamutuk sanulu resin neen ne’ebé iha Funu Guerra Mundiál II Portugal sira husik hela wainhira sira halai hosi Timor-Timur ba sira-nia rai.

“Ami prontu halo funu,” Cancio hateten. Cancio serbisu hanesan funsionáriu públiku ida iha Departamentu Justisa nian no hafoin masakre Santa Cruz iha tinan 1991 ne’ebé rezulta ema mate barak, nia harii grupu ajente intelijente ida ne’ebé serbisu hamutuk ho TNI (Tentara Nasional Indonesia) ne’ebé hanaran ABRI (Angkatan Bersenjata Republik Indonesia) halo intimidasaun no impede juventude pro-independénsia nian iha Munisípiu Ainaro no Covalima.
Hafoin reformasaun no Soeharto tún hosi nia kargu nu’udar prezidente ne’ebé kaer ukun to’o tinan 32 nia laran, Cancio esforsu-án hametin ninia grupu hodi rekruta obrigatoriamente ba mane-adultu sira hosi Munisípiu Ainaro no fó treinamentu militár nian ba sira. Iha loron 17 dezembru 1998, ho opoiu hosi TNI, nia harii milísia MAHIDI (Mati Hidup Demi Integrasi) sai hanesan organizasaun formál iha loron 01 janeiru 1999, ho serimónia abertura ne’ebé marka prezensa hosi komandante KODIM (Komandan Distrik Militer), xefe polísia Ainaro no líder sira ne’ebé reprezenta nível munisípiu nian.
Mahidi ho apoiu hosi TNI hahú tama-sai povasaun ka aldeia sira atu obriga povu sira sai membru. Tanba sente ameasadu, ema barak rejistu-án tama ba organizasaun refere no ema balun esforsu-án halai sees hosi presaun refere.
BMP (Besi Merah Putih) harii iha loron 27 dezembru 1998. Grupu milísia ne’e hala’o operasaun iha Maubara (Liquiçá) iha área Mota Loes. BMP lidera hosi Manuel de Sousa no hetan apoiu hosi Prezidente Munisípiu Liquiçá, Leoneto Martins (membru onradu KOPASSUS nian hosi Prabowo ninia involvimentu iha Timor-Timur).
Manuel de Sousa sai hanesan deputadu ka membru DPRD II no PDI hosi tinan 1992-1997. Iha fulan balun dahuluk nian hafoin harii tiha BMP, grupu ne’e rekruta ninia membru sira hosi agrikultór sira, katuas no labarik sira minór idade hosi idade 18 mai kraik. Tuir fonte balun, prosesu rekrutamentu hala’o ho maneira terrór, intimidasaun no ameasa atu oho. Ema hirak ne’e to’o ikus konkorda atu tama iha grupu refere ho saláriu Rp25.000 kada loron.
Aitarak grupu milísia ne’ebé ninia membru iha Ainaro ne’ebé lidera hosi Eurico Guterres, ne’ebé agora hetan kargu nu’udar wakil Komandan Pasukan Pejuang Integrasi (PPI) hosi grupu sivíl hotu-hotu iha Timor-Timur ne’ebé armadu ka paramilitár. Aitarak harii hafoin anúnsiu referendu ba Timor-Timur.
Iha tinan 1998, Eurico Guterres hetan kastigu hosi militár Indonézia tanba deskonfia involve iha asaun atu oho Prezidente Repúblika Indonézia, Soeharto, wainhira prezidente Soeharto hala’o vizita mai Dili. Hafoin hetan liberdade, Eurico Guterres sai membru Gada Paksi. Eurico Guterres koñesidu nu’udar líder ka xefe hosi jogu ilegál “bola-guling” iha terminál sira iha Dili laran.
Gada Paksi, grupu ida ne’ebé harii iha tinan 1990 ba leten hosi Governadór Timor-Timur, Abílio Soares, ne’ebé hetan apoiu hosi Kopassus iha Probowo nia lideransa. Gada Paksi nu’udar baze hosi grupu “NINJA” ne’ebé koñesidu ho hahalok aat no oho ativista pro-independénsia sira ne’ebé deskonfia kontra rezime Soeharto iha Dili iha tinan 1999 nia klaran. Grupu ne’e sempre falun sira nia ulun ho hena-metan hanesan símbolu espesiál ba sira-nia grupu refere. Agora (1999) sira nia baze mak hela iha Suku Puke Laran, Munisípiu Liquiçá.
Halilintar, ninia baze iha Atabae, Munisípiu Bobonaro ne’ebé rai-ketan ho Timor Osidentál. Organizasaun ne’e harii iha 1975 ne’ebé harii hosi liurai Atabae, Majór Tabesi. Halilintar agora (1999) lidera hosi João da Silva Tavares, ne’ebé sempre luta ba parte Indonézia nian hahú hosi Indonézia invade Timor-Timur. Iha fulan outubru 1975, João Tavares mós tuir atake sira ne’ebé hala’o iha área Indonézia hasoru Fretilin. Tanba ne’e, governu Indonézia fó prezente ba nia sai Prezidente Munisípiu Bobonaro ba periodu daruak.
Durante nia sai Prezidente Munisípiu, nia hadau ema-nia rai no sai nai’in ba rai sira ne’ebé ema-náin timoroan sira ne’ebé halai ba Australia no Portugal. Tanba ne’e, agora nia mak sai na’in ba rai ne’ebé importante tebes. Ho apoiu hosi ema boot iha TNI (Tentara Nasional Indonesia), foti Tavares sai hanesan Panglima Pasukan Pejuang Integrasi (PPI) iha tinan 1999.
Tim Saka, ninia baze iha Suku Lai-Sorulai, postu administrativu Quelicai, Munisípiu Baucau. Grupu ida ne’e harii durante “Operasi Kikis” ne’ebé hala’o hosi TNI/ABRI tiha tinan 1983. Durante operasaun ne’e, TNI utiliza timoroan sira sai hanesan kalili (abalaku; Makasae) iha funu laran wainhira TNI ho Falintil sira tiru malu. Saka involve-án iha oho ema barak durante hala’o operasaun refere. Hafoin Saka nia líder dahuluk ema oho iha 1996, lideransa fó hikas ba Vise Komandante Saka, Sarjentu Joanico da Costa. Agora, grupu Saka iha kilat lubun ida ho marka AK-45, M-16, no granada-liman nian ne’ebé sira hetan hosi TNI (Tentara Nasional Indonesia).
Pana, ninia baze iha Suku Fatuboro, Postu Adiminstrativu Maubara, Munsípiu Liquiçá no lidera hosi Domingos Policarpo. Wainhira sira halo asaltu ruma, Pana hetan apoiu hosi membru TNI bataliaun 143.
Makikit—área operasaun iha Viqueque.
Jati Merah Putih—ninia baze iha área Lospalos.
Laksaur Merah Putih—ninia baze iha Salele, Munisípiu Covalima.
Darah Merah—área operasaun iha área rai-klaran Timor-Timur nian. Komandante Supremu mak Lafaek Saburai.
Dadurus Merah Putih (DMP)—ninia baze iha Maliana.
AHI (Aku Hidup untuk Integrasi)—ninia baze iha Aileu.
Ablai—ninia baze iha Same-Manufahi.
Tim Sera—lidera hosi Sera Malik, no Tim Alfa halo operasaun iha área leste (Baucau, Lospalos, Viqueque) Timor-Timur nian.
Naga Merah—ninia baze iha Ermera.
Sakunar—lidera hosi Simão Lopez.
Tatarah dan Loromae hala’o operasaun iha área súl nian.
Rajawali harii hanesan hosi Gada Paksi iha tinan 1990 nia hahú no hetan treinamentu hosi Kopassus ne’ebé Prabowo lidera.
Darah Integrasi—ninia baze iha Gleno-Ermera.
Grupu Pro-Integrasaun iha Timor-Timur
Forum Persatuan Demokrasi dan Keadilan (FPDK) harii iha fulan Fevereiru 1999 nia rohan. Forum ne’e harii hosi Prezidente Munisípiu Dili, Domingos Soares “Coli”, ne’ebé mós kontrola ativividade grupu milísia sira iha Timor-Timur. Membru hosi forum refere mai hosi funsionáriu lokál, hosi timoroan no ema sira hosi Indonézia. Ninia portavóz mak Basílio Diaz Araújo, ne’ebé hasai kursu iha Inggris no ko’alia dalan inglés ho di’ak tebes. Nia mós sai hanesan Wakil Kepala Badan Koordinasi Penanaman Modal Daerah (BKPMD), organizasaun ida ne’ebé foti desizaun kona-ba sé mak bele investe iha Timor-Timur.
Barisan Rakyat Timor-Timur (BRTT), grupu ida ne’ebé sai mahon ba pro-integrasaun sira iha Timor-Timur ne’ebé harii iha loron 30 abríl 1999 hosi Duta Besar Keliling Khusus Urusan Timor-Timur, Francisco Lopes da Cruz.
Jornalista: Cancio Ximenes
Editór: Xisto Freitas
Klik iha link tuir mai atu asesu notísia sira seluk…
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-ii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iii/