DILI, 12 juñu 2019 (TATOLI)-Ekipa TIMOR GAP, ohin, iha Palásiu Governu, halo aprezentasaun konta anuál no relatóriu anuál tinan 2018 nian ba Konsellu Ministru.
Iha aprezentasaun relatóriu annual ne’e ba KM ne’e, TIMOR GAP transmite atividade servisu ne’ebé mak TIMOR GAP halo ona iha tinan kotuk, inklui mós ho relatóriu no auditoria ne’ebé mak kontabilista internasionál halo ba TIMOR GAP.
“Ida ne’e mak ami aprezenta ba Konsellu Ministru no iha loron hirak liubá ami haruka ona mós ba Tribunál Konta,” informa Prezidente TIMOR GAP, Francisco da Costa Monteiro, hodi aprofunda mós katak, tuir lei tinan-tinan TIMOR GAP tenke halo aprezentasaun ba KM sobre relatóriu anuál no submete ba Tribunál Konta no publika iha Jornál Repúblika ho sítiu eletrónika (website) TIMOR GAP nian.
Prezidente husi empreza públika Timor-Leste nian ne’e hatutan Greater Sunrise (GS) nian mós pontu ida ne’ebé elabora iha relatóriu ne’e tanba asuntu ida importante tebes ba nasaun. Iha 2018, iha servisu lubuk ida kona-ba ne’e, liuliu iha tinan refere halo negosiasaun atu sosa partisipasaun Timor-Leste nian liuhosi TIMOR GAP iha kampu GS nian.
Francisco Monteiro akresenta, iha parte esplorasaun rai-maran nian, kontinua servisu hamutuk ho parseiru Timor Resources atu halo esplorasaun iha Suai no agora, tinan ida ne’e, bá Betanu no konsege mobiliza parseiru para asina akordu komersiál atu halo esplorasaun iha parte Bobonaro nian.
“Iha parte tasi-laran nian, ita hamutuk ho ita-nia parseiru ENI halo estudu profundu lubuk ida atubele halo perfurasaun iha tinan ida ne’e, ne’ebé agora daudaun halo hela perfurasaun. Ami haree kona-ba Bayu Undan depois 2022 ne’e será que ita husik de’it kampu ne’e ona ka taka kuandu kontratu ne’e mate, se mina ne’e sei iha ita hakarak dezenvolve mina ne’e liuhosi pipa ida mai fali ita-nia rai-maran. Ne’e mós hola parte atividade ida ami halo maka’as hela iha tinan kotuk”.
Ko’alia kona-ba dezenvolvimentu rekursu umanu nian, Francisco Monteiro hatete, iha treinamentu lubuk ida ne’ebé TIMOR GAP nia funsionáriu no mós halo ba sira ne’ebé iha Suai, Betanu no Beasu. Ezemplu, treinamentu iha parte inglés nian iha Beasu para aban-bainrua kuandu servisu, hatene ona komunikasaun ho empreza sira ne’ebé sei servisu ba.
Konsellu Ministru nota aprezentasaun relatóriu no fó apoia nafatin ba TIMOR GAP atu hala’o nafatin nian servisu ho susesu liután.
Woodside Rekoñese Konseitu Atu Dezenvolve Kampu GS Tenke Mai TL
Prezidente TIMOR GAP, Francisco da Costa Monteiro, informa sobre enkontru dahuluk ho Woodside la’o ho di’ak no agora, Woodside rasik rekoñese katak konseitu atu dezenvolve kampu Greater Sunrise (GS) ne’e la’ós ona bá Darwin, la’ós ona Floating LNG (Liquefied Natural Gas), maibé tenke mai Timor-Leste.
“Ne’e pontu ida ne’ebé laiha tan ema ida duvida ba ne’ebá inklui Woodside,” hateten Francisco Monteiro.
Tanba ne’e, agora, forma, meiu no bainhira atu dezenvolve ne’e mak sei halo diskusaun iha fulan hirak mai para aserta loloos komprensaun no hanoin hanesan hodi lori ida ne’e bá oin.
Francisco Monteiro salienta, Woodside sei envolve iha parte upstream (tasi-laran nian) no rai-maran sira hatete ona katak Timor-Leste mak tenke buka parseiru rasik, buka finansiamentu atubele dezenvolve.
“Balun-balun iha ona, ezemplu hanesan fasilidade mariña, ita asina ona commercial agreement ho kompañia xineza ida CCECC (China Civil Engineering Construction Corporation), ida ne’e millaun $943 ita rezolve ona, agora sei buka tan serka de millaun $800 ida ba pipa nian depois biliaun $3 to’o $4 ba planta LNG nian,” esplika Francisco Monteiro.
Jornalista : Maria Auxiliadora
Editór : Francisco Simões