DILI, 14 juñu 2019 (TATOLI)-Aviaun TransNusa, reativa ona nia vou hahú ohin, ho rota Kupan-Dili no Dili-Kupan ho nia atividade operasaun semana ida semo dala rua.
Oráriu sasemok TransNusa ne’e mak hosi Kupan-Dili iha segunda no sesta iha tuku 08:48 oras ne’ebá no to’o iha Dili tuku 10:45 oras Timor-Leste, entretantu vou hosi Dili-Kupan, tuku 11:15 oras Timór no to’o iha Kupan, tuku 11:11 oras ne’ebá.

Prezidente Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL-siglaportugés), Ana Rosália X. Varela, hatete, durante ne’e Timor-Leste hasoru dezafiu barak kona-ba presu billete aviaun. Dezafiu sira ne’e tanba empreza Citilink ho Sriwijaya ne’ebé fa’an billete ho folin ne’ebé karun tebes hosi Dili-Denpasar, Denpasar-Dili ho razaun tanba empreza rua ne’e nian jestaun kompañia aérea Garuda mak opera.
“Problema seluk ida mak iha abríl 2019 rute Dili-Singapura, Singapura-Dili, hapara nia rute ho razaun tanba sira-nia finanseira. Polítika saida mak Ministériu Transporte halo para normaliza situasaun ida ne’e? Ministériu Transporte asina ona MoU (memorandu of understanding) kona-ba frekuénsia semo ho Governu Indonézia. Uluk, ita sei iha 14 de’it, maibé asina MoU foun ne’e aumenta ba 28,” Ana Rosália X. Varela, hatete iha lansamentu ba vou ne’e iha salaun VIP Aeroportu Nicolau Lobato.
Nota entendimentu ida ne’e ho objetivu prinsipál mak atu loke dalan ba kompañia aérea ne’ebé hakarak investe iha Timor-Leste. Governu mós liuhosi polítika nasionál ba aviasaun sivíl fó dalan ba ASA (air service agreement) ho nasaun sira seluk atu asegura transporte aéreu ne’ebé seguru.
Iha fulan hirak liubá, tékniku Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) dezloka bá Malázia hodi diskute kona-ba ASA. Aléinde ne’e, ekipa MTK ho MNEK bá tan Filipina diskute mós ASA no asina ona entre país rua ne’e, no hein de’it iha tempu badak atu asina ho Malázia. Iha tinan ne’e, MTK sei asina mós ASA ho nasaun Xina, Nova Zelándia, Emirates, ho seluk tan.
“Iha oportunidade ida ne’e Ministériu Transporte hakarak fó hatene ba públiku, hahú ohin, 14 juñu 2019, TransNusa deside halo fali sira-nia operasaun vou Kupan-Dili, Dili-Kupan. Ho prezensa TransNusa bele fó opsaun ba pasajeiru sira atu hili sira-nia hakarak”.
MTK liuhosi AACTL ho ANATL fasilita TransNusa fahe informasaun no husu kompañia prienxe kritéria hodi hasai flight approval (aprovasaun vou) no espera katak ho aumenta frekuénsia no asina ASA bele normaliza filafali movimentu transporte aéreu, mezmu dezafiu oioin, maibé ministériu kontinua esforsu an no serbisu maka’as hodi hadi’a setór konetividade aviasaun nian iha Timor-Leste.

Diretór TransNusa, Risnandi Saepurachman, kontente tebes tanba bele tuir vou regulár dahuluk liuhusi kooperasaun entre kompañia aérea TransNusa ho Air Timor.
“Ita semo husi ne’ebá (Kupan) ho di’ak loos no ladún iha turbulénsia no obrigada barak ba suporta husi indústria iha ne’e (Timor-Leste) ba vou ida ne’e”.
Nia dehan, vou ida ne’e, esperansa TransNusa nu’udar empreza aérea sai hanesan mákina ekonomia entre nasaun rua no iha asuntu ne’e, ida ne’ebé besik loos ho Timor-Leste mak provínsia Nusa Tenggara Timur.
Ho transporte ne’e, movimentu ema no sasán sei fasil liu, klaru liu ida ne’e sei suporta kreximentu ekonómiku nasaun rua no mós kreximentu turizmu.
Risnandi hatutan ba daudaun ne’e vou sei dala rua de’it iha segunda no sesta, bainhira haree mak sei di’ak liu mak sei dezenvolve nia frekuénsia ne’ebé barak liu, atu hakarak iha loron ida bele sai ba loroloron.

Embaixadór Indonézia, Sahat Sitorus, kontente ho vou ne’e tanba nia knaar diplomata ida bele atinje mak reativa TransNusa tanba bainhira nia to’o mai iha 2017, TransNusa semo loron hira no tanba kestaun problema sosiál, ekonomia iha momentu ne’ebá mak para, maibé loron ohin sai loron ida kontente ba nia hanesan embaixadór ida tanba misaun diplomata nia mak halo sai konkretu kooperasaun konetividade rai, tasi no aérea.
“Atu subliña katak relasaun ne’e importante. Saugati de’it ita ko’alia diplomasia iha meza debate lahó asaun konkreta husi autór negósiu, só ha’u husu obrigadu ba Governu Timor-Leste no Indonézia ne’ebé fó lisensa ba emprezáriu ne’ebé iha paixaun atu hasa’e inter-konesaun ema ba ema, negósiu ba negósiu, no G to G”.

Prezidente Autoridade Nasionál Aviasaun Timor-Leste (ANATL), Romualdo A. da Silva, hatete ANATL hanesan empreza públika agradese ba Governu nasaun rua no mós ba embaixadór Indonézia ne’ebé suporta. Hanesan empreza públika suporta kompañia ne’ebé atu mai no apoia atubele kontinua vou ne’e bá oin nafatin.
“Ho ida ne’e ami serbisu hamutuk entre Autoridade Aviasaun Sivíl no ajénsia sira hotu ne’ebé opera iha aeroportu ida ne’e, ANATL prontu atu kontribui no espera katak ho prezensa TransNusa bele rezolve ou antesipa polémika ne’ebé ita atravesa iha Timór laran liuliu presu ba billete ne’ebé iha, espera katak TransNusa bele fó presu ida di’ak nune’e nasaun rua bele fasilita hodi hala’o sira-nia negósiu ou vizita bá-mai di’ak liután”.
Diretór Air Timor, Francisco de Oliveira, hatete espera vou ida ne’e bele hadi’ak relasaun ekonómika familiár, diplomátika entre povu rua, Indonézia no Timor-Leste.
“Finalmente, Air Timor hakarak agradese diretór TransNusa, funsionáriu no apoia espesiál husi diretór ANATL no AACTL.
Prezidente AACTL hatete sobre folin billete ne’e, bainhira hasai aprovasaun semo no bazeia ba sira-nia tabele fó mak presu billete entre $45-85 semo dala ida ne’ebé fa’an tuir klase.Kapasidade vou TransNusa ne’e bele tula pasajeiru hamutuk 72.
Iha 2017, TransNusa halo ona lansamentu ba vou dahuluk mai Timor-Leste, maibé hapara tiha nia atividade hafoin semo dala hira tanba problema sosiál no polítika iha momentu ne’ebá.
Lee mós notísia relevante ba vou dahuluk TransNusa iha 2017 : http://www.tatoli.tl/2017/12/transnusa-aviaun-diak/
Jornalista : Maria Auxiliadora
Editór : Francisco Simões