iklan

NASIONÁL

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (V)

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (V)

Milísia sira ho kareta hosi Edifísiu Governadór Timor-Timur (atuál Palásiu Governu) atu ba serku líder rezisténsia, Manuel Carrascalão nia uma. Imajen espesiál

DILI, 17 juñu 2019 (TATOLI)—Moris kulat fuik iha bailoron ne’e. Hadakar (serpihan) klamar lubun. Semo hamaluk ai-tahan oioin iha anin leten. Natolo kari-kari (berhamburan) hamutuk iha lalehan ne’ebá. Hafoin hamonu udan matan-ween. Ida ne’e mean no mean. Hanesan tinta-mean be turu. Iha kanvas nia lolon. Pintór ida ne’e fó-án de’it. Mean ne’e mean nafatin. Mean ne’e mean tiha ona. Ne’ebé husik hela fitar ne’ebá mak hirus (Poezia “Hujan Merah” (2004), Yohanes Manhitu).

Udan mean monu-rai halo rai-lulik lorosa’e (Timor-Leste) sai mean-mean. Hosi lorosa’e to’o loromonu, tasi feto to’o tasi mane, rai-ulun to’o rai-ikun, pintór [membru milísia pro-integrasaun ne’ebé apoiu hosi membru militár no polísia Indonézia ho kilat] sira pinta hela Timor-Leste nia oin nakonu ho raan. Terrór no intimidasaun halo povu Timor-Leste moris iha opresaun nia laran. Masakre mosu iha fati-fatin. Timoroan lubun mate antes tama referendu 30 agostu 1999.

Milísia sira hakat sai dadaun hosi Edifísiu Governadór Timor-Timur (atuál Palásiu Governu) atu ba serku líder rezisténsia, Manuel Carrascalão nia uma. Imajen espesiál

Desizaun Prezidente Repúblika Indonézia, B. J. Habibie, fó pakote “autonomia” no “ukun rasik-án” ba povu Timor-Timur hamosu ‘udan mean’ [masakre] ne’ebé kruel tebes. Tama ba fulan abríl 1999, membru milísia pro-integrasaun liman-raan sira bidu iha raan leten. Udan mean [Masakre] monu iha Liquiçá no Dili hamosu raan suli-mutu sai hanesan wee-lihun. Livru “Pasukan Pembunuh Indonesia, Membunuh Tanpa Dihukum (Solidamor, jullu 1999) no relatóriu CAVR “Chega!” sai sasin ne’ebé hasasin ‘udan mean’ ne’e metin iha timoroan sira nia memória.

Masakre Liquiçá, 6 abríl 1999

Baraka emerjénsia ba refijiadu iha rai laran haktuir, impaktu hosi atake membru milísia pro-integrasaun ne’ebé halo terrór no intimidasaun ba povu Timor-Timur tomak iha territóriu laran tomak, halo ema besik 11.000 sai hosi sira-nia hela fatin (uma) ba salva-án iha fatin seguru.

Hosi ema 11.000 ne’e, ema 1.022 iha Dili, ema 2.510 iha Liquiçá, ema 1.300 iha Suai, ema 1.140 iha Maliana no ema 4.838 hosi Ermera ne’ebé mai hosi Maubara.

Milísia sira (inklui feto) hakat sai dadaun hosi Edifísiu Governadór Timor-Timur (atuál Palásiu Governu) atu ba serku líder rezisténsia, Manuel Carrascalão nia uma. Imajen espesiál

Iha tuku 18.00 lorokraik, grupu Milísia Besi Merah Putih (BMP) mai ho tropa klibur hosi batalliaun 143-KODIM (Komando Distrik Militer) 1639, BRIMOB (Brigade Mobil, Pasukan Khusus Kepolisian), no KORAMIL (Komando Rayon Militer) Liquiçá. Membru polísia tiru  gás lakrimojenu (gas air mata) ba igreja laran no tiru ba lalehan. Aktu ida ne’e fó oportunidade ba membru milísia Besi Merah Putih atu tama ba igreja laran no tiru ema sira ne’ebé subar iha igreja laran ne’e.

Ema sira ne’ebé nia matan kona lakrimojenu halai sai ho matan taka, hafoin milísia Besi Merah sira hahú oho ema sira ne’e ho hana nia oan no sasán kro’at seluk. Sasin-matan ida haktuir, “Sira tiru ema no taa ema hanesan oho balada sira. To’o ema foti-liman no rende ona mós, sira sei tiru no taa nafatin.”

Sasin-matan ida no ema seluk ne’ebé subar iha igreja laran haree-hetan kamioneta “HINO” neen lori mate-isin sira ne’e bohu hamutuk iha kamioneta leten (laran) lori ba fatin segredu ida ne’ebé to’o oras ne’e ema lahatene tuir.

Milísia sira rona apelu hosi komandante milísia no líder pro-integrasionista sira iha Edifísiu Governadór Timor-Timur (atuál Palásiu Governu) molok hakat ba serku líder rezisténsia, Manuel Carrascalão nia uma. Imajen espesiál

Maizumenus, tuir relatóriu CAVR “Chega!”,  ema neen nulu (60) to’o atus ida (100) hosi populasaun sivíl sira ne’ebé refujia iha Igreja São João de Brito mak hetan oho hosi milísia Besi Merah Putih (BMP) hamutuk ho militár Indonézia hosi KODIM 1638 Liquiçá, Koramil Maubara, Membru KOPASSUS Satgas Tribuana VIII, membru Baralliaun 143 no membru BRIMOB hosi Dili ne’ebé uza hotu máskra taka sira-nia oin, halo atake ba igrera refere.

Númeru ema ne’ebé mate ne’e seidauk serteja no to’o agora seidauk identifika fatin ne’ebé ema hirak ne’e hakoi ka hatuur ba. Masakre Igreja São João de Brito hetan instrusaun hosi Bupati (Prezidente Munisípiu) Liquiçá, Leonito Martins, no Komandante Besi Merah Putih (BMP), Manuel Sousa, no iha igreja oin Sarjentu Tomé Diego mak fó órden ba milísia sira hodi tiru.

Masakre Cailaco, 12 abríl 1999

Iha Cailaco, Bobonaro, kilómetru 50 hosi loromonu parte Dili nian, Komandante KODIM Bobonaro fó órden atu fó pena morte ba ema sivíl na’in lima iha públiku nia oin. Hahalok ne’e atu responde ba gerilleiru sira-nia aktu oho milísia na’in tolu no membru tropa Indonézia na’in rua. Sira-nia mate-isin soe halekar iha loron manas boot nia laran iha fatin sira mate ba, hanesan atensaun ida ba populasaun sira atu tuir ka tama pro-integrasaun.

Komandante ne’e fó órden atu kaer ema no oho ema ka líder sira ne’ebé konsidera hanesan líder pro-independénsia. Konsekuénsia ba ida ne’e, akontese ema duni malu no oho ema sivíl ka populasaun arbiru de’it. Manuel Magalhães, membru CNRT no eis Diretór Obra Públika (PU), millitár sira kaer hamutuk ho ema na’in hitu seluk durante operasaun konjunta entre milísia Halilintar ho militár (TNI) iha Postu Administrativu Maliana, Bobonaro. Sira estraga uma wa’in no kaer ema na’in ualu. Ema na’in hitu seluk husik livre no sira tahan hela Manuel Magalhães.

Iha loron 22 abríl 1999, milísia Pro-Integrasaun Halilintar hamutuk ho militár Indonézia oho ema na’in hitu (7) iha Suku Meligo, Postu Administrativu Cailaco, Munisípiu Bobonaro. Ema na’in hitu (7) ne’ebé milísia no militár Indonézia sira mak hanesan; Paulino Soares, José Pou Lelo, António Soares, Manuel Mau Lelo Araújo (lori ba oho iha sede SGI Cailaco nian), Carlito Mau Leto, Domingos Resi Mau (tiru mate iha Sede Koramil Marco) no João Evangelista Lima Vidál (tiru mate iha nia hela fatin).

Insidente ne’e mosu nu’udar resposta ba asasinatu ne’ebé halo hosi forsa FALINTIL hasoru Líder Autonomista iha Cailaco ho naran Manuel Gama, iha loron hanesan. Aleinde oho ema na’in hitu (7), milísia Halilintar no militár Indonézia sira mós halo torturasaun no tentativa asasinatu ba ema na’in 30 hosi Aldeia Marco ne’ebé sira lori ba Koramil.

Hafoin akontesimentu ne’e, militár Indonézia no milísia sira mós detein ema atus-resin, halo violasaun seksuál hasoru feto klosan sira no oho ema kuaze ema na’in rua nulu (20). Iha operasaun tuir mai, hafoin loron 12 abríl, TNI ho Grupu Milísia (Guntur Batulaka, Halilintar, Dadurus Merah Putih no SGI) oho tan ema na’in haat nulu (40).

Masakre Rezidénsia Manuel Carrascalão, 17 abríl 1999

Enkontru jerál Pro-Autonomia hahú iha tuku 10.00 dadersan iha área Edifísiu Governadór nia oin (atual Palásiu Governu) ne’ebé marka prezensa hosi grupu milísia sira hanesan; Dadurus Merah Putih, AHI (Aileu Hadomi Integrasaun), Ablai, MAHIDI (Mati Hidup Demi Integrasi), Laksaur Merah Putih, Besi Merah Putih (BMP), Makikit, Saka no Jati Merah Putih.

Marka prezensa iha enkontru ne’e mak komandante no membru militár (TNI); Komandante Korem Timor-Timur, Koronel Tono Suratman, Adjuntu Operasaun Xefe Estadu Maiór Ezérsitu Maiór Jenerál Kiki Syahnarki, vise komandante polísia (POLRI), Governadór Timor-Timur, Abilio Osorio Soares, Administradór Munisípiu Dili, Domingos Soares “Coli” no ema sivíl Pro-Autonomia sira, inklui ferik-katuas no ema transmigrasaun sira (hosi Java-Indonézia).

Eurico Guterres haklaken ba ninia membru sira atu oho-mohu timoroan traidór sira ne’ebé trai integrasaun. Nia dehan, “Kaer no oho sira hotu, se ita-boot sira sente katak buat ne’e presiza atu halo,” Eurico Guterres fó órden ba ninia membru sira. Eurico Guterres mós ko’alia kona-ba atu fahe Timor-Timur ba parte rua, parte loromonu iha governu Indonézia nia mahon no parte lorosa’e mak ukun rasik-án.

Maizumenus tuku rua (14.00) lorokraik, membru milísia ema atus ida atake Manuel Carrascalão nia uma. Manuel Carrascalão nia família (oan sira) no ema refujiadu balun ne’ebé refujia iha fatin ne’e, toba iha rai hakuak rai-simentu, halerik no tanis wainhira rona ema tiru no fatuk-sira semo borus janela uma nian. Jornalista AFP ida no jornalista Rádiu Fransa nian iha uma laran wainhira milísia sira atake uma refere. Sira sai no hakilar hapara atake no lian rungu-ranga sira hosi tiru ne’e hodi dehan, “sira jornalista estranjeiru”. Milísia sira see kilat ba sira rua no lori sira sai ba li’ur.

Tuir dadus, ema na’in 12 mak mate inklui Manuelito (Manuel Carrascalão nia oan-mane be ho otas 18), ninia abó-feto Carmelinda Guterres (tinan 89) no ninia prima Marcelina Carrascalão, refujiadu maizumenus ema 50 resin halai ba Kuartél Polísia maibé labele salva-án hosi fatin ne’e tanba membru milísia sira blokeia hotu dalan sira ne’ebé sira atu halai sai.

Iha akontesimentu ne’ebá, Manuel Carrascalão sei iha hela dalan atu ba nia uma tanba iha loron ne’e foin fila hosi Jakarta-Indonézia. Ema telefone ba nia katak ninia uma milísia sira atake no nia labele ba nia uma. Depois Manuel Carrascalão husu seguransa ba Koronel Tono Suratman. Maibé, Koronel Tono Suratman hatán, “Militár tenke neutru nafatin.” To’o ikus Manuel Carrascalão ba hasoru Bispu Carlos Belo ne’ebé ko’alia hela ho Ministru Estranjeiru Irlanda, David Andrew. Ho tanis Manuel Carrascalão hateten, “Ha’u-nia oan mane mate tiha ona.” Hafoin halo atake ba Manuel Carrascalão nia uma, milísia sira ne’e (500) festeza ho festa to’o kalan boot ka kalan fahe rua.

Relatóriu CAVR “Chega!” haktuir, vítima sira hosi masakre iha Manuel Carrascalão nia uma mak ema pro-independénsia no vítima sira ne’ebé halai ka evakua hosi Maubara no Liquiçá hafoin akontesimentu Masakre iha Igreja Liquiçá. Iha loron ne’e, Milísia Besi Merah Putih (BMP) no Aitarak, hamutuk ho Militár Indonézia oho maizumenus ema na’in 19 inklui Manuelito Crrascalão. Mean ne’e mean nafatin. Mean ne’e mean tiha ona. Ne’ebé husik hela fitar ne’ebá mak hirus.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Xisto Freitas

Lee mós notísia iha kraik ne’e…
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-ii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iv/
 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!