iklan

NASIONÁL, JUSTISA, LIQUIÇÁ, POLÍTIKA

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (VII)

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (VII)

DILI, 23 juñu 2019 (TATOLI)—Tuku sia (09.00) dader loron neen (6) fulan abríl tinan 1999, Eurico Guterres ho nia membru sira ba Igreja Liquiçá atu ko’alia ho Padre Rafael no Padre José. Ami rona iha enkontru  ne’e nia laran katak Eurico Guterres atu halo pedidu ida ba Administradór Leonito Martins. Eurico Guterres hateten karik Leonito Martins tuir duni milísia nia pedidu, mak milísia sei husik populasaun ida-idak fila ba sira-nia uma ho hakmatek.

Iha tersa (06 abríl 1999) dadersan be matak, sai hanesan dadersan kmanek ba feto foinsa’e, Hermina Mendes, ne’ebé sai ativista igreja iha Igreja São João de Brito Liquiçá nafatin iha espíritu atu ko’alia ho Padre Rafael kona-ba planu atu tuir Festa Páskua—Festa Juventude nian, Krúz Joven, ne’ebé sei realiza iha Manatuto.

Vítima sira ne’ebé hetan torturasaun hosi Grupu Milísia Pro-integrasaun no Militár Indonézia iha Igreja São João de Brito Liquiçá, 5-6 abríl 1999. Imajen espesiál

Sorte aat! Iha loron ida ne’e sai hanesan mistériu dolorozu ida ne’ebé lori povu Liquiçá tomak tenke hulan “krúz todan” ida ne’e. Povu no sarani Liquiçá tomak tane “krúz todan” ne’e, iha sira-nia kbaas no hanehan sira monu ba rai, latan hakmatek no mate iha Igreja São João de Brito Liquiçá nia laran, tanba de’it ba kauza hili “autonomia alargada” ka “ukun rasik-án”.

Maizumenus, tuir relatóriu CAVR “Chega!”,  ema neen nulu (60) to’o atus ida (100) hosi populasaun sivíl sira ne’ebé refujia iha Igreja São João de Brito nia laran. Ema sivíl sira be mate ne’e, oho hosi milísia Besi Merah Putih (BMP) hamutuk ho militár Indonézia hosi KODIM 1638 Liquiçá, Koramil Maubara, membru KOPASSUS Satgas Tribuana VIII, membru Battalion 143 no membru BRIMOB hosi Dili ne’ebé uza hotu máskra taka sira-nia oin, halo atake ba igreja refere.

Vítima sira ne’ebé hetan torturasaun hosi Grupu Milísia Pro-integrasaun no Militár Indonézia iha Igreja São João de Brito Liquiçá, 5-6 abríl 1999. Imajen espesiál

Hosi timoroan lubun ne’ebé subar no mate iha igreja laran, iha feto foinsa’e ida ne’ebé sai sasin-matan istória kruel ida ne’e. Feto foinsa’e ida ne’e, sobrevivente Masakre Liquiçá, Hermina Mendes, ho korajen haktuir ninia sasin ba públiku tomak iha territóriu Timor laran tomak liuhusi Audiénsia Públika Nasionál temátika ho tema “Massakre” ne’ebé CAVR-TL (Commissão de Acolhimento Verdade e Reconciliação de Timor-Leste) realiza iha loron 19-21 novembru 2003;

Dadersan iha loron neen (6)  fulan abríl tinan 1999, ha’u la’o dadaun hosi Sospol nia serbisu fatin iha Liquiçá ba ha’u-nia uma no ha’u hasoru ha’u-nia kolega ida naran Lukas hosi Flores, Indonézia. Nia haruka ha’u fila lalais ba uma, hodi dehan, “Nune’e ha’u rona katak milísia Besi Merah Putih to’o ona iha Fronteira Liquiçá, Maubara.”

Hermina Mendes, ativista igreja iha Igreja São João de Brito Liquiçá, ne’ebé mós sai hanesan sasin-matan ba Masakre Liquiçá, 5-6 abríl 1999. Imajen espesiál

Ha’u desidi atu la fila ba uma. Ha’u ba fali ko’alia kona-ba selebrasaun Páskua Joven nian ne’ebé atu hala’o iha Manatuto. Ha’u hasoru ha’u-nia belun sira hanesan Madre Jacinta, Suzi ho Emelita. Ami lahatene loos di’ak ka lae karik ami tuir selebrasaun ne’e. Tan ne’e, ami ba buka atu ko’alia ho Padre Rafael, hodi husu to’ok nia hanoin. Hasoru malu dadaun hela ho Amu Rafael, Xefe Suku Jacinto Costa, mai fó hatene ba ami katak, ema oho ona joven ida no sira seluk kanek, tan hetan atake ida hosi milísia no militár.

Iha lorokraik ne’e, ami husik hela Padre Rafael. Bainhira to’o iha ha’u-nia uma, ha’u ba fali Aquelina nia uma atu hatene kona–ba informasaun tan. Aquelina hela besik plaka ne’ebé hakerek Selamat Datang di Liquiça. Ha’u to’o iha nia uma, ha’u rona kilat tarutu naba-naban hosi Puka-laran. Ha’u halai fali ba ha’u-nia uma, maibé ha’u-nia família halai tiha ona ba Igreja Liquiçá. Ha’u mós ba hamutuk ho sira iha ne’ebá.  Iha ema barak mak subar ona iha ne’ebá hanesan hosi Suku Dotasi, Guilo, Leopa, Caemeo Atas (De Cima) no Caemeo Bawah (De Baixo).

Iha lorokraik milísia ho militár ba na’uk no sunu Xefe Postu João Bosco ho Agustinho nia uma. Ami hela iha igreja loron rua. Ami reza beibeik. Kalan ami labele toba, tan igreja li’ur ema tolok, ameasa hodi dehan lifuan aat seluk tan.

Tuku sia (09.00) dader loron neen (6) fulan abríl tinan 1999, Eurico Guterres ho nia membru sira ba Igreja Liquiçá atu ko’alia ho Padre Rafael no Padre José. Ami rona iha enkontru  ne’e nia laran katak Eurico Guterres atu halo pedidu ida ba administradór Leonito Martins. Eurico Guterres hateten karik Leonito Martins tuir duni milísia nia pedidu, mak milísia sei husik populasaun ida-idak fila ba sira-nia uma ho hakmatek.

Iha tuku ida loron manas, milísia Besi Merah Putih (BMP), hamutuk ho polísia no militár sira hahú ataka Igreja São João de Brito Liquiçá. Hafoin BRIMOB to’o hanesan mai atu salva ema sira ne’e. Maibé lae. BRIMOB mak hahú tiru uluk ba leten hodi fó sinál ba milísia atu tama ba igreja no sira hahú tiru ema sira iha ne’ebá.  Sira tau tiha máskra ba sira-nia oin, milísia ho militár sira hahú ataka ema ho baliu, diman, tudik, bomba ho pistola. Polísia tiru ha’u-nia maun, Felix, no milísia taa ha’u-nia primu Domingos, Emílio ho kosok-oan ida foin halo fulan ualu (8).

Tan BRIMOB ho militár sira oho ema ne’ebé subar iha Padre Rafael nia serbisu fatin, nune’e ema hotu halai sai ba igreja li’ur, buka fatin ba subar no buka fatin atu salva-án. Ha’u halai sai ho Emílio-nia kaben, no ami la’o  dadaun ba madre sira-nia uma. Ami la’o dadaun ba, hodi haree hela katak Miguel sei moris maibé Loi Dahur ho ema seluk ida-tan hosi Maubara mate hela besik iha sinu igreja nian.

Milísia, polísia ho militár prepara hela kamioneta ida atu lori ema ba Bupati (administradór) Leonito Martins nia uma. Bainhira ami to’o iha ne’ebá , milísia kontinua nafatin nia asaun, baku no oho nafatin populasaun sivíl sira. Ema balun mate iha Bupati Leonito Martins nia uma. Sorte iha infermeira ida ne’ebé fó tulun hodi fó kurativu ba sira ne’ebé hetan kanek.

Oras tolu liu tiha, ema ida naran A (naran la fó sai) nu’udar Xefe Divizaun Milísia nian ida hosi Maubara, fó hatene ba povu  sira hodi dehan;  “Imi fila ba imi-nia uma no ba hasa’e Bendera  Merah Putih. Kesi bandeira Indonéziu iha imi-nia liman hodi hatudu katak ita prontu mate ba bandeira lulik ida ne’e.”

Liu tiha semana ida hosi masakre ne’e, reprezentante militár hosi setór leste naran Pedro ko’alia kona-ba violénsia ne’ebé milísia ho militár halo ba ami. Nia dehan katak militár hosi KODIM mós tama hotu iha asaun ne’e. Ha’u rona katak sira ne’ebé mate, nia isin-mate tula iha kamioneta ida, maibé ha’u lahatene ema lori sira ba loos ne’ebé.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Xisto Freitas

Klik mós notísia iha kraik atu lee…
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-ii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iv/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-v/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-vi/

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!