iklan

BOBONARO

Meta Malik husu veteranu sira labele uza polítika fahe líder nasionál

Meta Malik husu veteranu sira labele uza polítika fahe líder nasionál

Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Julio Sarmento da Costa ‘Meta Mali’. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

BOBONARO, 21 novembru 2021 (TATOLI)—Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasional (MAKLN), Julio Sarmento da Costa ‘Meta Malik’, husu veteranu sira iha territóriu laran tomak labele uza polítika partidu niam hodi hafahe líder nasionál sira hanesan Xanana Gusmão, Francisco Guterres Lú Olo, Taur Matan Ruak, Mari Alkatiri no seluk tán.

Notísia Relevante: Governu inaugura monumentu saudozu ‘Mau Lahe’ iha Kolimau

“Veteranu sira, favór ida, labele hamrik ho Xanana hodi ta’is Taur ho Lú-Olo, labele hamrIik ho Mari Alkatiri hodi ta’is Xanana, Taur ho Lú-Olo. Imi tenke ezije de’it ba sira molok Xanana ho Taur no seluk mate karik, rai hela mai ami responsablidade morál, dezenbolvimentu no pás ba povu ida -ne’e,” Meta Malik hateten iha ninia intervensaun iha inaugurasaun Monumentu saudozu Juaquim Mau Lahe, sábádu (20/11), iha suku Kolimau, postu administrativu Bobonaro, sábadu ne’e.

Involvimentu iha partidu polítika hanesan ponte ida atu hasoru malu entre líder nasionál veteranu no sidadaun hotu, tanba ne’e nia apela ba veteranu sira importante liu mak kria pás no establidade ba povu, nune’e bele alkansa komproimisu dezenbolvimentu ne’ebé promete ba rai no povu iha funu naruk nia laran.

Governante ne’e mós husu ba líder nasionál sira atu tuur hamutuk fó liman ba malu harii unidade tuir prinsípiu luta ba livertasaun nasionál, atu konsentra ba dezenbolvimentu nasionál, nune’e povu Timor-Leste labele halerik tan kona-ba bee-moos, eletrisidade no estrada.

“Ukun ne’e, la seluk la leet ida sira mesak de’it. Maibé tanba ida-idak hakarak hatudu nia an nu’udar fugura no maun boot maibé la fó responsablidade ba kompromisu ne’ebe ita promete iha funu laran, to’o ohin loron nafatin kria kondisaun ida infavorábel, kria kondisaun ida la amigavel halo povu mak sofre beibeik,” nia dehan.

Veteranu ne’e mós fó hanoin atu aselera dezenbolvimentu nasionál RDTL tenke hamriik hodi define atu husu deskulpa ba igreja katólika, tanba iha funu laran Na’i Lulik sira hetan kastigu no diskrimnasaun.

“Ha’u ko’alia hansan ne’e, tanba igreja katólika sai vítima iha situasaun defisil. Ita seidauk husu deskulpa to’o ohin loron. Agora dezembolvimentu markar pasu, povu sei hakilar problema insfraestrutura bázika iha fatin-fatin,” nia dehan.

Jornalista : Sérgio da Cruz

Editor       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!