DILI, 09 dezembru 2021 (TATOLI)—Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e, aprova orsamentu $63,600.000 ba tinan fiskál 2022 hodi konstrui Uma Kbi’it Laek (UKL) 10 kada suku iha territóriu nasionál.
PN aprova proposta númeru 54 ne’ebé aloka $63,600.000 iha debate espesialidade ba proposta lei Orsamentu Jerál Estadu 2022 ho rezultadu votasaun a-favór 47, kontra 0 no abstensaun 13.
“Nune’e, importante tebes Governu nia tulun diretamente ba populasaun liu-liu iha suku no aldeia ne’ebé merese hetan atensaun hosi Estadu. Tanba ne’e, ami hakarak hasae tan envez uma tolu maibé uma 10 kada suku nune’e proposta ne’e pasa Governu konkorda liu-liu oinsa hadia mekanizmu implementasaun,” Deputadu proponente, Francisco de Vasconselos hateten iha plenária.
Proposta númeru 54 mosu hafoin komisaun rona esplikasaun hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE) kona-ba ajuda harii uma ba ita-nia populasaun sira-ne’ebé laiha kbiit, maibé programa ne’e konsta kedas iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PRDN) 2011-2030 ne’ebé rekuñese povu Timor-Leste nia aspirasaun atu kria nasaun ida-ne’ebé forte, prosperu no moris di’ak ba sidadaun.
Iha programa VIII Governu Konstituisionál prioritiza kona-ba abitasaun no bainhira Governu define atividade ne’e ho objetivu prinsipál garante moris di’ak sidadaun nian kontribui ba redús ki’ak.
Tanba ne’e, nia dehan, iha tinan uluk Governu deside kada suku konstrui uma tolu maibé haree implementasaun mezmu ho aplikasaun Estadu emerjénsia ninia ezekusaun to’o hotu.
Proposta númeru 54 títulu (Servisu/Órgaun) MAE, kategória despeza transferénsia públika ho programa kódiku 025 kona-ba desentralizasaun administrativa no podér lokál, dotasaun inisiál $21.118.045 ho alterasaun aumenta $63,600.000, nune’e dotasaun finál sa’e ba $84,718,045.
Orsamentu ne’e tau iha programa desentralizasaun administrativu no podér lokál, sub-programa dezenvolvimentu lokál ho atividade jestaun Programa Naisonál Dezenvolvimentu Suku (PNDS)
Justifikasaun propoin aditamentu rubríka transferénsia públika $63,600.000 ba kontinuasaun programa Uma Kbiit Laek (UKL) ba konstrusaun uma 10 kada suku iha territóriu benefisíu direta kada munisípiu.
Proposta alterasaun ne’e implika aumenta montante totál despeza OJE no mós implika aumenta fundu petrolíferu trata iha artigu 17 iha proposta lei OJE.
Proposta ne’e mai hosi Francisco de Vasconselos, Abel Pires da Silva, António Verdiál de Sousa, Maria Angélica Rangel no Antoninho Bianco.
Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten iha tinann fiskál 2021 MAE liuhosi PNDS konstrui UKL hamutuk 1254, ne’ebé nia progresu iha munisípiu hotu la’o di’ak no hetan apresiasaun boot hosi komunidade rasik hetan benefísiu direta.
Tan ne’e, iha tinan 2022, Governu liuhosi Ministéiru Finansa aloka orsamentu besik millaun $8 atu kontinua programa refere maibé ida-ne’e la to’o atu hala’o iha suku hotu-hotu tanba redusaun 75% hosi orsamentu ne’ebé aloka iha tinan ida-ne’e.
“Deputadu sira propoin tan osan hamutuk $63,600.000 hodi MAE liuhosi PNDS bele implementa Uma Kbiit La’ek iha 2022, aumenta uma 10 kada suku nune’e Governu prontu atu implementa programa ida ne’e,” nia dehan.
Jornalsita : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes