DILI, 21 fevereiru 2022 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál, ohin ratifika konvensaun internasionál tolu iha área marítima, nune’e Repúblika Demokrátika Timor-Leste adere ba konvensaun refere iha área atividade ekonómika.
Proposta rezolusaun PN númeru 5/V(4ª), kona-ba adezaun Timor-Leste konvensaun internasionál ho norma formasaun, sertifikasaun servisu kuadru ba máritimu 1978 (STCW) no respetiva emenda, aprova ho rezultadu votasaun a-favór 47, kontra 0 no abstensaun 0.
Proposta rezolusaun PN númeru 6/V(4ª), kona-ba adezaun Timor-Leste konvensaun internasionál ba prevensaun poluisaun hosi ró 1973, ho nia protokolu, anexu emenda (MARPOL) no proposta rezolusaun PN númeru 7/V(4ª), kona-ba adezaun TL konvensaun internasionál ba salvaguarda vida umana iha Tasi, 1974 no respetivu protokulu 1978 (SOLAS), ho votu hanesan a-favór 48, kontra 0 no abstensaun 0.
“Ho aprovasaun ne’e Timor-Leste ratifika ona hodi adere ba adezasaun konvensaun internasionál tolu ne’e”, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, anúnsiu liuhosi plenária, segunda ne’e.
Vise Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Julião da Silva, hateten konvensaun tolu ne’e importante tebes ba TL, tanba fasilita Nasaun hodi adere ba ASEAN.
Tuir nia, konvensaun STCW to’o agora nasaun 174 mak ratifika ona no importante tebes atu asegura traballadór servisu iha ró, presiza hetan akreditasaun internasionál, ho ida ne’e sei lori vantajen ba TL.
Konvensaun MARPOL ho objetivu, dalaruma ró sira ne’ebé liliu hala’o atividade ekonómiku movimentu liu hosi ita-nia tasi dalaruma hamosu poluisaun barak ba ambiente, tanba ita seidauk ratifika konvensaun refere, nune’e laiha razaun forte atu kondena maibé ratifika ona mak bele penaliza.
Aliénde atu asegura ró ruma hetan asidente durante sira-nia atividade iha tasi.
“ Hanesan agora Timor-Leste ita iha akordu provizóriu ho nasaun viziñu Indonézia no Austrália atu bele ajuda bainhira ró ruma hetan asidente durante sira-nia atividade ba iha Tasi Timor nian. Tanba ne’e ho bainhira ita ratifika ona konvensaun ne’e bele fasilita liu-tán”, katak.
Liuhosi Ministériu Transporte no Telekomunikasaun (MTK), bele haruka tékniku sira hetan formasaun no servisu hamutuk ho Polísia Marítima (UPM), protesaun sivíl prepara kondisaun bainhira iha asidente ruma atua iha tasi.
Kona-ba konvensaun SOLAS nasaun 100-resin ratifika ona no importante ba Governu TL bainhira ratifika hodi halo inspesaun ba ró sira ne’ebé hala’o atividade mai iha tasi TL asegura prienxe padraun internasionál liliu protesaun (safety) hodi haree se ró ne’e mout iha ekipamentu ne’ebé salva pasajeiru no traballadór iha laran kala’e no mós sira seluk.
Governante ne’e, hateten konvensaun ida ne’e aplika ba ró hirak ne’ebé hala’o atividade ekonómiku la’os ba ró militár, nune’e ho ratifikasaun ne’e Governu sei prepara ona kondisaun lei sira hodi asegura inplementa.
Notísia relevante: AMTL Sujere Estadu TL Ratifika Lei MARPOL
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Rita Almeida