OÉ-CUSSE, 12 maiu 2022 (TATOLI) – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 hamutuk millaun $90 reprezenta 13% hosi fulan-janeiru to’o maiu.
“Trimestre dahuluk no agora ba segundu trimestral, ezekuzaun ne’e ita atinje ona 13% to’o loron 10 maiu ne’e, ha’u fiar katak iha maiu nia rohan, persentajen sei sa’e, tanba ita iha pagamentu ein prosesu ne’e barak tebes iha ita-nia sistema, ita kontinua adapta ho sistema free and balance, projetu barak konklui ona iha fulan-abríl ho maiu ne’e,” Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão, ko’alia ba jornalista sira iha eidifísiu ZEESM Oé-Cusse, kuarta ne’e.
Nia fundamenta, 13% ne’e reprezenta besik millaun $90, tanba projetu barak ne’e projetu kapitál dezenvolvimentu nian, hanesan estrada boot rua, Oésilo ho Nítibe, sira seluk autoridade halo de’it pagamentu.
Tuir nia, projetu seluk hanesan bee-moos, eskola sira, inaugura ona, projetu balu tama ona 70%, ba manutensaun estrada ho projetu balun, autoridade halo ona iha tinan kotuk, liuliu bee-moos nian, entaun sei halo pagamentu barak iha fulan-maiu ne’e nia laran.
Nune’e mós inklui projetu protesaun produtividade gabiaun ba komunidade no programa agrikultura sira, projetu barak sei la’o nafatin obra foun barak sei lansa iha fulan-juñu hanesan projetu estrada hosi Ponte Noe-Fefan ba Citrana, suku Bene-Ufe, faze dahuluk to’o Oénunu, suku Suni-Ufe, sub-rejiaun Nítibe nian.
“Ha’u fiar katak ho projetu estrada boot ne’e ajuda tán ezekusaun orsamentu, semana rua tán ita sei loke sub-rejiaun Oésilo, ne’e mós projetu boot estrada nasionál, hanesan iha Oé-Cusse laran, entaun ha’u hanoin katak ezekusaun ne’e sei sa’e maka’as iha fulan-maiu ho juñu nia laran,” nia afirma.
Tanba projetu balu nia progresu atinje ona 90% to’o 100%, balun reclama de’it ona sira-nia retensaun, hanesan projetu eskola no bee-moos balu selu tiha ona hela 10%, entaun ne’e sei halo ezekusaun ne’e aumenta.
“Hosi millaun $90 ne’e, besik millaun $50 ba de’it projetu kapitál dezenvolvimentu, ne’e signifika dezenvolvimentu fízika mós barak, hanesan estrada rua ne’e, no ita sei halo sentru formasaun ba profesór ho funsionáriu sira iha tinan ne’e,” nia promete.
Nune’e mós, sei aumenta tán kapasidade ba embung ninian, atu ajuda sentru viveru sira iha fatin barak, entaun sei halo protesaun uma mahon ba feto, harii mós sentru saúde foun iha Pante Makasar, suku Costa, tanba tuir planu sei lansa iha fulan-maiu ne’e nia laran.
“Ita aumenta nafatin, ita-nia servisu dezenvolvimentu ne’e maka’as hosi millaun $90 ne’e, millaun $50 kapitál dezenvolvimentu ba RAEOA inklui área rural. Ida-ne’e inklui mós manutensaun ba portu Kitahara, Mahata, no instalasaun bee-moos tanba kleur ona presiza halo manutensaun, nomoos hadi’a sidade Oé-Cusse, ai-funan ho servisu seluk, tán ne’e maka RAEOA nia servisu sei barak tebes to’o fin do ano,” nia katak.
Autoridade mós konstrui sala emerjénsia, laboratóriu, sala izolamentu, konstrusaun klínika ba TBC, progresu atinje ona 60%, entaun iha futuru fasilidade saúde ba edukasaun sei di’ak ba beibeik, depois ba setór bee-moos nian sei aumenta tán.
Bazea livru 3C (RAEOA-ZEESM TL) ne’ebé Agência Tatoli asesu iha Parlamentu Nasionál, katak totál despeza Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 hamutuk $84,436,784.00 ho deskrisaun ba kategoria saláriu no vensimentu $11,086,859.00, bens (sasán) no servisu $21,361,440.00, transferénsia públika $4,322,027.00, kapitál minor $607,155.00 no kapitál dezenvolvimentu $47,059,303.00.
Hosi montante refere atu finansia programa 15, sub-programa 95 no atividade 265, fonte orsamentu ne’e montante $37,377,481.00 mai hosi Governu sentrál hodi finansia kategoria saláriu vensimentu, bens servisu no kapitál minor.
Nune’e mós transferénsia públika hamutuk $47,059,303.00 mai hosi RAEOA rasik atu finansia ba iha kategoria kapitál dezenvolvimentu.
Hosi totál orsamentu 2022 maioria koloka tuir persentajén kategoria hanesan fundu kapitál dezenvolvimentu 55.73%, bens servisu 25.30%, saláriu vensimnetu 13.13%, transferénsia públika 5.12% no kapitál minor 0.72%.
Saláriu vensimentu
Despeza ba kategoria ida ne’e hamutuk $11,086,859.00 hodi asegura saláriu ba funsionáriu hamutuk ema na’in-2500 ne’ebé dezagrega iha Gabinete Prezidente Autoridade, Adjunta Prezidente Autoridade atu reforsa institusionál, Adjuntu Prezidente Autoridade ba Asuntu sosiál no iha Sekretáriu Rejionál na’in-hitu (7) iha RAEOA-ZEEMS TL.
Bens servisu
Totál despeza ba kategoria ida ne’e, hamutuk $21,361,440, hodi asegura kustu operasionál ba Prezidente Autoridade, Adjuntu Prezidente Autoridade no Sekretáriu Rejionál sira hodi implementa programa, sub-programa no atividade iha RAEOA-ZEESM TL
Kapitál Minór
Orsamentu iha kategória ida ne’e hamutuk $607,155.00 ba tinan 2022 atu asegura kondisaun bázika ba Gabinete Prezidente Autoridade no Gabinete Sekretária Rejionál Finansa, Sekretária Rejionál Edukasaun no Solidariedade Sosiál.
Kapitál dezenvolvimentu
Ho montante $47,059, 303.00 ba 2022, RAEOA-ZEESM TL prefere orsamentu hosi likidéz própriu.
Transferénsia públika
Totál dezpeza ida-ne’e hamutuk $4,322,027.00 hodi asegura kustu ne’ebé ho natureza subvensaun públika. Liña rúbrika ida-ne’e nu’udar responsabilidade tomak hosi Prezidente Autoridade hola desizaun ba despeza. Despeza hirak-ne’e koloka ba assosiasaun kooperativa, ONGs UNDP, subsídiu ba konsellu suku, PAAS no dezaztre naturál, merenda eskolár no konsesaun eskolár
Jornalista : Abílio Elo Nini
Editór : Evaristo Soares Martins