DILI, 20 janeiru 2023 (TATOLI)—Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires da Silva, partisipa iha reuniaun konsellu projetu ba da-lima kona-ba hasa’e rezilíensia no asset rurál, liu-hosi projetu Salva Guarda Komunidade Rurál no Sira-nia Asset Fíziku hosi Dezastre Klimátika iha Timor-Leste.
Projetu ne’e implementa hosi ajénsia akreditadu Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (UNDP, sígla Inglés) iha Timor-Leste.
Ministru MOP Abel Pires hateten, projetu salva guarda komunidade rurál ne’e, importante tebes ne’ebé bele integra esforsu MOP nian kona-ba prevensaun inundasaun, proteze estrada no ponte sira. Tanba estatutu foun MOP nian kria tan ona Diresaun Nasionál rua hanesan Diresaun Nasionál Manutensaun no Konservasaun Rodoviárias (DNMKR), no Diresaun Nasionál ba Prevensaun no Kontrolu Seias (DNPKS) ne’ebé tutela ba Diresaun Jerál Estrada, Ponte, Prevensaun no Kontollu Seia (DJPPKS).
“Ida-ne’e modelu ne’ebé di’ak tanba ita halo intervensaun oioin, hosi redusaun ba erozaun, no hosi redusaun ba rai-monu. Agora projetu sira ne’e atu halo bele proteze estrada, ponte, no bele proteze ita-nia komunidade ne’ebe hela iha rai tetuk, bele ona halo prevensaun ba inundasaun. Ne’e benefísiu ba ministériu nian,” Abel Pires da Silva, hateten, liuhosi komunikadu ne’ebé Agência Tatoli, asesu sesta ne’e.
Membru Governu ne’e dehan, haree ba projetu ne’e, hakarak oinsá atu integra mós esforsu ne’ebé ministériu halo, tanba daudaun ne’e diresaun foun ne’ebé MOP harii ne’e atu halo prevensaun no kontrolu sira, nomos halo manutensaun ba Estrada. Esforsu ne’ebé sira halo ne’e tama iha área rua ne’e, mak halo manutensaun ba estrada, no halo prevensaun ba inundasaun atu labele estraga komunidade nia to’os, natar, no uma.
“Esforsu ne’e importante entaun ita lori ba implementasaun iha nível nasionál no ministériu prontu atu apoiu. Tanba ita-nia servisu duni atu halo protesaun ba ita-nia estrada, infraestrutura sira nomós populasaun sira-nia uma, to’os no natar,” nia informa.
MOP mós ko’alia ho tékniku sira, liuliu reprezentante hosi Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (UNDP, sígla Inglés) iha Timor-Leste, dadus ne’ebé iha halo esforsu bele uza, hosi bele sai hanesan referénsia ba MOP atu halo esforsu prevensaun ba inundasaun nomós manutensaun ba estrada.
Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demetrio do Amaral de Carvalho, hateten, projetu Hasa’e Rezilénsia ba Rurál no Asset Rurál sira ne’e. Projetu ida ne’ebé hetan finansiamentu hosi Fundu Klimátika Verde ne’ebé ninia ajénsia akreditadu ba implementa projetu ne’e mak UNDP koopera ho Governu Timor-Leste.
“Projetu Fundu Klimátika Verde ninian hamutuk millaun $22.4 no Ko-finansiamentu millaun $32 resin. Ohin ita tama ona tinan da-haat ba tinan da-lima implementasaun, tanba ne’e, reuniaun konsellu ida-ne’e koordena servisu hodi haree fila-fali projeitu tinan kotuk 2022. Projetu saida de’it mak hala’o tiha ona, dezafiu saida mak ita hasoru nune’e ba oin bele hadi’a di’ak liutan,”
Reprezentante UNDP iha Timor-Leste, Munkhtuya Altangerel, hateten, projetu Salva Guarda Komunidade Rurál no Sira-nia Asset Fíziku hosi Dezastre Klimátika iha Timor-Leste, ne’e nia progresu di’ak, tanba ne’e presiza kontinua ba implementasaun projetu ne’e hodi apoiu komunidade iha área rurál.
“Projetu ne’ebé implementa iha munisípiu neen hanesan, Aileu, Baucau, Ermera, Liquiça, Lautém no Viqueque. Iha área infraestrutura nian hamutuk 130, fahe ba projetu estrada rurál 47, sistema irrigasaun 25, sistema bee-moos 38, no prevensaun ba inundasaun, ne’ebé fó benefísiu direita ba populasaun hamutuk 175,840, inklui programa sira seluk ne’ebé finansia hosi fundu ne’e,” nia akresenta.
Reuniaun konsellu projetu ne’e partisipa mós hosi Vise Ministru Adminstrasaun Estatál (MAE), Lino de Jesus Torrezão, Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl (APS), Inspetúr Polísia, Ismail da Costa Babo, Vise Prezidente Bee Timor-Leste Empreza Públika (BTL,EP), Gustavo da Cruz, inklui Diretór Jerál sira hosi ministériu relevante.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Armandina Moniz





